DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 7. i 8. U ZAGREBU 1. KOLOVOZA 1910. GOD. XXXIV. ŠUMARSKI LIST Pretplata za nečianove K 12 na godinu. — Članovi šumar, đružtva dobivaju list bezplatno — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. list« K 4 u ime preplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ´/, stranice 9 K; za ´/» stranice 7 K V^ stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Posljedice hrastove medljike (Eichenmehltau)* Napisao nadšumar Jovan Matić. Godine 1902./3. u jednom od brojeva društvenog organa, pokušali smo pitanjem: »kako postaju naši suharevi« zainteresovati naše stručnjake«, nebi li proučavanjem toga pitanja ako ne propadanje posve odklonili, a ono bar život našim prestarim hrastovim sastojinama donekle produžili i time povisili bogatstvo, u prvom reda naših imovnih občina, koje imajudi vriednost naših hrastovih šuma vazda pred oČima, uštediše još veliki broj liepih slavonskih hrastova, koje će u kratkom vremenu, jer su tako redi bez konkurencije, ogromnih dohodaka donositi. Tražedi tada odgonetku gornjem pitanju u fizioložkim odnošajima naših prestarih sastojina, te imajudi pred očima okolnost, jesu li, te u koliko su takove sastojine kulminaciju svoga bitisanja prošle; nismo mogli nasludivati da de nas u kratkom vremenu neka vrsta epidemičke bolesti naših šuma u istaknutom pravcu još više zabrinuti, te da de nam tako redi preko nodi naše račune pomrsiti. Uz obdenito poznatu okolnost, da su gusjenice zadnjih dviju godina slavonske šume upravo opustošile, usljed čega * Ova raapravica napisana je u prvoj polovici lipnja, nu kako list nije izdan početkom srpnja, to smo ju mogli istom sada donjeti. Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 242 — izgUDismo ne samo više godišnji prirast naših šuma, ved dodjosmo u vrlo neugodan položaj, da na red dospjele sječine pravovremeno pošumiti ne mogosmo, pojavila se prošle godine mjeseca juna nesretna »hrastova medljika«, koja nam, kako istom ove godine opaziemo, upravo ogromne štete nanaša. Početkom ovogodišnje vegetacije, mogao se opaziti veliki broj hrastovih stabala koli u prastarim sastojinama, toli i po branjevinama, i to od najmladjih pa do srednjedobnih da se suše, pa dok smo se na prvi mah tješili pojavom; „ranijih i kasnijih vrsti", kao i razlogom zaostalog bolovanja od oštedenja po gusjenicama, uvjerismo se ali nabrzo, da su ta suva stabla žrtva hrastove medljike. Da je i oštedenje po gusjenicama možda posljedicama hrastove medljike nješto doprinjelo, mogli bi u njekoj mjeri dopustiti, akoprem ovogodišnje pojave protiv tome govore, — ali da je ogromno sušenje hrastovih stabala u glavnom posljedicom baš hrastove medljike, o tomu ne može biti dvojbe. Zadnjih godina, naročito 1908. ne bijaše ni jedna naša sastojina od gusjenica poštedjena, no sušenje stabala opaža se u pravilu samo u pojedinim djelovima, akoprem po prestarim sastojinama pojedina stabla više ili manje, dakle djelomično, pa i posve osušena, nisu riedki pojavi, dok s druge strane opet čitavih sastojina imade, u kojima ma da su u istoj mjeri po gusjenicama oštedene bile, nije opaziti sušenje hrastova. Promatrajud pobliže nadane pojave, opaziti je posljedicu sušenja kao pravilo: da su sve naše sastojine od istoka prema jugu stradale, a samo sušenje da je sa istočne strane najjače. Dok u prestarim sastojinama ima sa istočne strane po koja stotina osušenih stabala, dotle u osamljenim branjevinama uzkog oblika vidimo s iste strane čitave odjele osušene. Sastojine gušdega sklopa stradale su manje, dočim one riedkog sklopa stradale su najjače, pa de to jedinim razlogom biti da suvisle šume kr. šumskog erara nisu skoro ništa, dok na protiv sastojine petrovaradinske imovne obdine, koje su ponajviše izolirane, najjače stradaše. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 243 — Samo tako modi je protumačiti i pojavu, da najmladje, prirodnim putem pomladjene branjevine takorekudi ništa od medljike ostedene nisu, jer podpuni sklop prirodnog pomladka dovoljno jaki štit bijaše, da naročito postrane grančice od medljike sačuva, pak je samo po gdje koja nadvišena vršika mladog hrastida od nje spaljena. Zato ali umjetno podignute, kao i u opde srednjodobne dosta riedke branjevine najjače stradaše. Čudnovata je takodjer pojava, da skoro nijedna druga vrsta šumskog drveda sušenju podlegla nije, a naročito briest i grab baš nikako, dok po koje jasenovo stablo po branjevinaina ipak suho vidjamo. Pepeljasti, bielo-žutom hrdjom osušeni, krpasto-truli listidi, koji od prošlogodišnje medljike tako oštedeni na stablu još ostaše, vidljivi su znaci, da je uzrokom sušenja baš hrastova medljika, jer takova stabla za ovogodišnje vegetacije novih listida nepotjeraše. Kada stabla prošle godine gusjenicama opustošena, skoro pred konac vegetacije nov list potjeraše, tada ga je medljika u razvoju sprečila i ponovo uništila; usljed čega prestaše svi fiziološki procesi, pa tako stabla tečajem čitave godine života lišena, izumrieše. Pojave odista žalostne, koje naše lumoposjednike vrlo zabrinuti moraju, a to tim vedma, što je bolest nova i nama još nepoznata, te koje u prijašnja vremena u našim krajevima ne bijaše, o čemu nam naše krasne prestare hrastove sastojine najbolje svjedoče ; jer da su one od nje oštedavane bile, bilo bi 0 tomu danas vidljivih posljedica (praznina) po sastojinama. Okolnost, da je ta bolest ved u broju 1. »Šum. lista« od ove godine na strani 23, pobliže najavljena, te da su naše šume i ove godine, doduše u mnogo manjoj mjeri* napadnute; * Na žalost nije to slučaj u hrastovim šumama oko Zagreba, Velike Gorice i Siska, gd;ie su ove godine šume napadnute u silnoj mjeri. Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 244 — povedava opasnost, da de se taj nesretni grib kod nas udomiti, što bi od nedoglednih i kobnih posljedica po naše šumsko gospodarstvo bilo ! Da li se obzirom na predistaknuto, kao i na samu okolnost, da su od stabala medljikom napadnutih samo hrastova stabla sušenju podlegla, grib vrstom: »Mikropfera Alni« nazvati može, te koja je vrst i naziv gribu ispravna, to de naši stručnjaci lakše ustanoviti modi. Naša je pako namjera bila, da upravo porazne posljedice te opake bolesti u šumama petrovaradinske imovne obdine javnosti predočimo, i da o samoj bolesti na sličan način što pobliže doznati uzmognemo. Štetu pak samu gornjim oštećenjem šumama nanesenu, nije modi sada ved ustanoviti, nego de to usliediti tek kada de se pristupiti sasjecanju mladih stabala po branjevinama, u svrhu eventualno novih izboja iz žilja i panjeva, kao i samoj prodaji sasušenih stabala po starim sastojinama, da im se bar sadanja vriednost spasi, — što de se svakako što prije učiniti morati, pa de se tom prilikom i prava šteta ustanoviti modi. Gornji redci jesu rezultat našeg posmatranja do konca svibnja, a eventualne promjene kao i nove pojave, koje se kao posljedice ovogodišnje medljike ukazu, promatrati demo i nadalje, te naše opažaje o tom pravovremeno objaviti. Promaknuće po službenoj dobi. u XX. ovogodišnjem zasjedanju carevinskog vijeda u Beču podnijela je c. i k. austrijska vlada istomu na raspravljanje zakonsku osnovu, tičudu se službenog odnošaja činovnika i službenika*. O toj zakonskoj osnovi, kako je ista od osobitog zam.ašaja po državno-činovničke odnošaje u austrijskoj poli monarhije, bilo je živahnog raspravljanja u tamošnjim dnevnicima. — Po plenumu zastupničke kude prihvadena, odpudena * Begierungsvorlage. Gesetz vom... betrefiend daa DienatverhilltnisB der Staatsbeamten und der Staatsdienerschaft. — Wien. Hofbuehhandlung W. Frick 3 K 20 f. |