DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 29     <-- 29 -->        PDF

- 267 —
To su: Rossmassler-ova »Der Wald« Hermanna M a s i u s -a
»Naturstudien« i Hermanna Jager-a »Deutsche Baume und
Walder«, koje doduše nisu nove, ali obzirom na okolnost, sto
nikakovo znanstveno stajalište ne obilježuju, ne mogu niti zastariti,
te koje će radi obilnoga duhovitoga razmatranja prirode
trajnu vriednost zadržati.


Ipak budi nješto o glavnom karakteru šume rečeno.


L i 8 t a c e. Ove se radi vedega broja vrstih i radi gibkije
forme svojih dielova više ciene nego li četinjače, kojih je kod
nas po vrstima razmjerno malo, a glede habitusa su i jednoliČnijega
oblika.


U jeseni pred opadom lišča, razvijaju listače krasotu boja,
koja pod uplivom raznovrstnih učinaka svjetla znade efekte od
osobite ljepote proizvesti. U svojoj ali zimskoj golotinji iztiče
se kod listača arhitektura stabala i krošnje. U to doba ukazuje
nam se suma listača doduše u svojim odved strogim oblicima,
nu za to nam se u proljedu za pupanja i listanja pokazuje kao
pravi majstor u proizvadjanju najnježnijih tonova kolorita.


Četinjač e imadu tamnije ruho, učinci svjetla se manje
odigravaju, ako možda ariž sa svojim jasno zelenim iglicam tu
igru ne oživljuje. Debla i krošnje su im često jednake od stabla
do stabla, te je stoga razpoloženje, koje u nama četinjače bude,
pretežito ozbiljno.


Samo kada crvenkasta kora bora u sunčanom svjetlu sjaje,
kada se tamne igličaste grančice jele i smreke u proljedu sa
svjetlim mladim izbojcima okite, ili kada bieli snieg po đrvedu
padne, — tada i četinjače nješto više ožive i dobiju veću
dražest boja.


Ako li se ovi karakteri sravne, to se dolazi do zaključka,
da se mješovitoj šumi od listnatoga i četinjastoga drveda, u
kojoj je združeno nježno sa strogim, svjetlo sa tamnim, slobodniji
sa zamršenijim oblicima, mora po jednom estetskom zakonu,
koji zahtjeva jedinstvenost u mnogostranosti — dati prednost.
Ta se ocjena smije samo u akademskom smislu uzeti. Jer
tko bi mogao velikim čistim hrasticima u ravnicama, kras