DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 237 — zavoda ovim putem uljudno umoljavaju, da izvole ovom ravnateljstvu priposlati svoje fotografije sa svojim vlastoručnim potpisom i naznakom mjesta obitavanja kao i sadašnjega zanimanja. Društvo bugarskih šumara. Na 6 —8. svibnja t. g. sastali su se u Sofiji bugarski šumari na prvi svoj redoviti sastanak. Prisutno je bilo preko 70 raznih državnih i općinskih šumarskih činovnika. Sastanak, odnosno skupštinu otvorio je sam ministar poljoprivriede, te je na njoj medju inim zaključeno, da se ima utemeljiti „Društvo bugarskih šumara", a odmah su pretresena i društvena pravila. Članom društva može postati svaki šumar i onakove osobe, koje su svršile šumarsku školu. Svrha društva je zaštita bugar. šuma i unapredjenje šumarstva. Za postizavanje te svrhe i za propagiranje ideje udruženja, izdavati će društvo svoj vlastiti list pod naslovom „Gorski pregled", koji će izlaziti mjesečno. Nakon što su bila raspravljena mnogobrojna pitanja o organizaciji društva, pročitana su tri referata i to: „0 šumskom zakonu", „0 potrebi udruženja" te „Konačni cilj šumskog gospodarenja". Nakon toga pregledali su sakupljeni šumari šumske kulture oko Sofije i na carskom dobru „Vrana´ i time bijaše zaključena prva društvena skupština bugarskih šumara. Novo bratsko društvo pozdravljamo najsrdačnije, te mu iskreno želimo da što liepše i što bolje uznapreduje. Kako mop gospodarski i šumarski činovnici sudjelovati u promicanju gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji ? To je tema, o kojoj je raspravljano na skupštini „Društva gospodarskih i šumarskih činovnika", koja je držana u Zagrebu dne 22 svibnja t g. Raspravu o tom poveo je društveni član g. sveučilišni profesor dr. Oton Frangeš. Gospodarski i šumarski činovnici u nas nisu do sada bili organizovani, pak stoga se za njih kao poseban stališ nije niti znalo. Kako svoju organizaciju ozbiljno shvaćaju, vidi se otuda, što odmah, čim su se organizovali, prelaze na riešavanje tema, kao što je gornja. Osim toga su oni na svojoj skupštini zauzeli stanovište i u pitanju više gospodarske obuke u Hrvatskoj i Slavoniji, te raspravljali o koracima, koje bi društvo imalo poduzeti u predmetu zakona o gospodarskim i šumarskim činovnicima. Time značenje organizacije gospodarsko šumarskog činovuištva izlazi iz uzkog okvira, ograničenog stališkim interesima, pak zadobiva opće kulturno zemaljsko obilježje. Pobliže o spomenutim raspravama, koje će zanimati i mnogoga našega cienjenoga čitatelj? ionjeti ćemo u narednom broju. Posvemašnja zabracsu lova u uzakupljenim obćinskim lovištima. Na temelju § 17. zakona o lovu može kr. zemaljska vlada na izvjesno vrijeme posve zabraniti ubijanje pojedinih vrsti divljači u onakovim predjelima, u kojima je uzgoj divljači veoma zanemaren, ili gdje je odnosna vrst divljači riedka. Mimoišav tu zakonsku ustanovu, izdala je jedna kr. kotarska oblast na predlog svojeg šumarskog izvjestiteljaina temelju § 9. zakona o lovu odluku, kojom se u uzakupljenim obćinskim lovi štima, u tri upravne obćine zabranjuje lov na nsizvjestno vritme, te da se na trošak upravne obćine namjeste nadziratelji lova sa godišnjom |