DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 36 <-- 36 --> PDF |
~ 234 — mašne razno-stare prašume pretvorio u šume siromašne na vrstima, jednako stare, koje mogu stradati od vjetra, vatre, zareznika i gljiva, koje ali odbacuju veću rentu, jer čovjek sve te neprijatelje odvraća od njih raznim uzgojnim sredstvima. Tima razmatranjima zavrfuje pisac prvi odsjek svoga djela. U drugom dijelu opisuje autor pomladjivanje šuma. U osmom i devetom poglavlju raspravlja pisac o raznim oblicima šumskog gospodarstva; navadja prednosti i mane visokih, sitnih (nizkih) i srednjih šuma, opisuje razne načine njihovog pomladjivanja, govori o izboru vrsti gospodarstva, koje ovisi o klimi, tlu, vrsti drveća, te želji i potrebi šumoposjednika Deseto, jedanajsto i dvanajsto poglavlje tumači obširno o naravnom, umjetnom, te izbojnom pomladjivanju šuma Pisac očito pripada pristašama naravnog pomladjivanja. Za profesora uzgoja šuma ne može se drugo ni predmjevati. U vodjenju naravnog pomladjivanja šuma upotriebi šumar sve svoje znanje, a u uspjehu zrcale se njegove strukovne sposobnosti Kod naravnog pomladjivanja moramo točno poznavati biološka i uzgojna svojstva dotične vrsti drva i njenih sastojina, proučiti biološke i uzgojne osebine susjednog drveća, moramo računati sa klimom, tlom, expozicijom, a moramo se obazrieti i na svrhu gospodarstva. Kod pomladjivanja mješovitih sastojina moramo računati sa vremenom kada ćemo početi sa oplodnjom jedne, a kada ćemo i u kolikoj mjeri nastaviti sa oplodnjom drugih vrsti drveća, moramo poznavati sociološke snošaje tih vrsti drveća, te se odlučiti na mješanje stablimično, u grupama ili u omanjim sastojinama. Sve te radnje odaju strukovne krieposti šumara, one ga čine majstorom zelene struke. U šumskom gospodarstvu uobičajilo se poslijednjih decenija, i to navlastito kod četinavih šuma umjetno pomladjivanje. Ovo se dade laglje dovesti u sklad sa naukom o uredjenju šuma, koja više računa sa vremenom, a odgovara i bržem pomladjivanju, jer se za pomladjivanje upotriebe već gotove biljke. Na mnogim je stojbinama prirodno pomladjivanje otežčano usljed promjenjenih prilika u bonitetu tla, te je umjetno pomladjivanje potrebno. Pri ovom gubi strukovna djelatnost mnogo od svoje važnosti, pogotovo tamo, gdje se biljke naručuju iz velikih rasadnika. Pisac naglasuje, da je pomladjivanje šuma, osobito naravno, ondje laglje, gdje je zračna vlaga i množina oborina veća, što se osobito opaža kod bora, za koga postoji legenda, da se naravnim načinom pomladiti ne dade, dok u vlažnijim predjelima Rusije, južne Švedske i Danske susrećemo upravo prekrasnih sastojina iz naravnog pomladka. Ova su poglavlja puna liepih i poučnih razmatranja, koja daju cijelom djelu osobitu vrijednost, ali bi nas daleko zavelo, kada bi htjeli ma i najvažnije iznijeti. Trinajsto poglavlje raspravlja o uzgoju exota, a četrnajsto o pošumljenju goleti i tim se zavržuje drugi odsjek ovog djela. U trećem odsjeku raspravlja se o njezi sastojina, imajuć pred očima zadaću šumara, da u što kraće vrieme, sa najmanjim novčanim i gospodarskim žrtvama odgoji što vrijedniju šumu. |