DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 232 1. Prirodno-zakonski temelji uzgoja šuma. 2. Pomladjivanje šuma. 3. Njega šuma. Motto ovog djela ne stoji doduše napisan nad sadržajem knj´ge, ali se on kao crvena nit provlači kroz cijeli sadržaj iste, čita se iz svake stranice, da, razpoznaje se gotovo iz svakog redka. „Erst studieren, dann probieren", je taj motto, a pisac kaže, da to ima biti deviza svakog teoretski izobraženog šumara. Sa naročitim zapostavljanjem prelazi on preko one praktičara: „Probieren geht liber studiren". Dali sa pravom? Pomagala na koja je uzgoj šuma vezan, su kao i kod mnogih drugih znanosti ..iskustvo i pokusi", koji nadopunjuju teoretska prirodoslovna iztraživanja, a gdjekada ih i na pravu stazu navedu. Priznajemo rado, da se baš u šumarstvu mnogo radilo, a i danas se radi po uobičajenim šablonama, imademo mnogo promašenih a skupocienih pokusa, koji bi bili uštedjeni, da smo prije točnije proučili biološka svojstva dotičnih vrsti drveća i njihove okoline, ali zato ne možemo poreći praktičnim pokusima hvalevrijednih rezultata. Ovo je djelo po navodu samoga pisca pokus, da se nauka o uzgoju šuma uvede kao znanost tumačenjem iste discipline na prirođnoznanstvenoj podlozi, pa zato u ciela prva tri poglavlja: 1. Naturge setzliche Grundlagen der Verteilung der Wa,lder auf der Erde, 2. Naturgesetzliche Grundlagen der Waldregionen der nordlichen Erdhalfte ausserhalb der Tropen, innere Verwanđschaft i 3 Naturgesetzliche Grundlagen der einzelnen Baumarten, Anspriiche derselben an Klima und Boden, waldbaulich-physiologische Eigenschaften der Holzarten — opširno o tim temeljima raspravlja. On dieli zemaljske polukruglje prema vladajućim vrstima drveća na šumske pojase, tumači upliv klime na vrst drveća i na tlo, kojemu vladajuća klima različiti karakter daje, a osobito obširno razlaže upliv temperature na eksistenciju šuma Navadja, da je na cijeloj zemlji ICG popriječne temperature u mjesecima svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu minimum, koji uvjetuje obstanak šuma (drveće preko 8 mt. visine), ili da je S^G popriječne temperature uvjet opstanka šuma na južnoj polukruglji; izračunava potrebnu popriječnu temperaturu za vrieme vegetacije (Vegetationstheme) za razne vrsti drveća (ariš 14"G), označuje širinsku i visinsku (polarnu i alpinsku) medju šuma na sjevernoj i južnoj polukruglji, te opredjeljuje pomoću abscisa i ordinata istih vertikalnu medju šuma na svakoj točki zemlje Neznam na temelju kakovih kvalitativnih i kvantitativnih mjera i opažanja daje pisac ovim i sličnim brojevima važnost prirodnih zakona, kada prema navodima Dra. Kienitza u Zeitschrift fiir Forst und Jagdwesen 1909. str. 340 proizlazi, da ima prekrasnih šuma na južnoj polukruglji i tamo, gdje je popriječna godišnja temperatura S^G (Tierra đel Fuega), te da alpinski ariš raste i tamo, gdje je popriječna temperatura za vrieme vegetacije izpod i iznad 14´´G. Rado priznajemo, da je pisac na svojim višekratnim putovanjima po raznim djelovima svijeta stekao vehko i zamjerno iskustvo, ali držimo, da se je morao kođ pisanja ovakog djela obazrieti i na već postojeću literaturu, jer nije svagda izpravno „nur dass Selbstgeschaute und Selbstgeprufte* kao jedino dobro uzeti. |