DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 22 <-- 22 --> PDF |
220 neka se u kamene stupce uklešu, a u drvene užežu, te radi vede jasnode uljenom bojom crn o na bijelo j podlozi oliče. (Kod unutarnjeg razdijeljenja »crveno« na »bijeloj« podlozi. Ako se pomno pročitaju propisi jednog i drugog uredjajnog naputka, opariti de se, da se ti propisi u navedenim odlom cima medjusobno ne kose, nu da je austrijski uredjajni naputak u istovjetnim propisima detailniji, Mnijenc, da bi se ti propisi mogli, ako ne baš u cijelosti, a ono barem u glavnom prihvat´ti kao komentar ustanovama § 5. našeg uredjajnog naputka, da se i u tom smjeru kod ure djenja šuma i sastavka gospodarstvenih osnova uvede njeki je dnoličan postupak. Josip Heekner. Kr. zemaljsko biljevište u Cirkvenici. Prvi korak sistematskom pošumljenju našeg Primort^kog krasa učinjen je osnutkom zemaljskog biljevišta u Cirkvenici. Za sjegurno nigdje nije posumljenje skopčano sa tolikim poteskodama kao baš u našim kraškim predjelima. Vrlo čestom neuspjehu pošumljenja uzrokom su mnogi razlozi, nu glavni razlozi imaju se tražiti u prvom redu u kasnoj sadnji i priličnoj suši za vrijeme ogojnih radnja. Potonjemu ne može se na put stati, ali onaj prvi razlog dade se eliminirati. Dosada smo za posumljenje potrebne biljke crnog bora (Pinus Lar. var. austr.) dobivali iz biljevišta, koje kr. drž. nadzorničtvo za pošuiuljenje primorskoga krasa u Senju imade kod Sv. Mihovila u Senjskoj dragi, te koje oko 600 metara nad mortm leži. U našem krsju (dolje pri moru) znade čtsto ved i druga polovica veljače biti prilično topla, a što je glavno i kišovita, te bi kulture izvedene u ovom mjesecu, sjegurno dobar uspjeh imale, nu to se do sada nije moglo izvesti |
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 221 - Stoga, što u biljevištu kod sv. Mihovila (u Senjskoj dragi) žesto još i koncem ožujka leži visoki snieg, tako da uslied smrzaviee nije mogude već u veljači iz ovog biljevišta biljke vaditi i ot 2>remati na određena mjesta. Da se ovim neprilikama doskoči, odredila je kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, da se za uzgoj biljka, koje su po trebne za pošumljenje onoga diela krasa, koji leži uz more, te za pošumljenje popuzina i vododerina u Vinodolu, osnuje po sebno šumsko biljevište. U tu svrhu odabrano je zemljište u prodolu između »Sopoljske« i »Kotora« nedaleko mjesta Cir kvenice. Tlo ovog prodola je naplavina i to od materijala, ko jega je bujica »Dubračina« tijekom vremena nanjela i staložila. Spomenuti prodol vrlo je plodan, te vidimo u njemu vinograde, vodnjake i drugo kulturno tlo. Izabrano mjesto je javno dobro te međaši sa sjeverne, južne i zapadne strane privatnim po sjedom, dok je sa istočne strane omeđaseno spomenutim po tokom »Dubračina«. Površina toga zemljišta iznaša 11282 m\ te je kako je ved i prije spomenuto naplavina, koja je zapuštena i neobradjena, te obrasla raznim kiselim travama i borovicom. Zemlja je kemijski analisirana u križevačkom gospodarstvenom zavodu, te je ustanovljeno da imade 6-797o C« 0, 0 4l7o K, 0, 0 127« P. O5, 0"7%Ni4i27o humusa. Prema ovoj analizi sposobno je ovo zemljište i bez intenzivnijeg gnojenja za uzgoj pojedinih vrsta šumskog bilja. Prema nalogu kr, zemaljske vlade imalo se je kopanjem ustanoviti, imade li na ovom zemljištu vode temeljnice u svrhu, da se uzmogne izgraditi bunar, iz kojeg bi voda bila rabljena za zalievanje biljki. Kopanjem i to u dubljinu od 13 metara došlo se je do vode, te se je ista do visine od 6 metara digla. Bunar izgraditi de se ove godine, te je za njegovu izgradnju doznačena svota od 1000 K. Nu osim toga instaliran je u biljevištu i vodovod, a kako je voda cirkveničkog vodovoda dosta topla (16´C), to nije bilo potrebno izgraditi reservoir za ugrijavanje vode. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 24 <-- 24 --> PDF |
^ 222 — Kako je Ye6 spomenuto, trebalo je ovo zemljište privesti kulturi, te je stoga isto rigolano na 60 cmt. dubljine i pročišćeno od potočnog valjutka, kojeg je u izobilju bilo. Iza toga poguojeno je, te je na svaki ar potrošeno 1 m^ stajskog gnoja. Ove godine započeti ce pokusi umjetnim gnojivom. Samo biljeviš´e razdjeljeno je u 14 polja, od kojih je u prošloj godini njih 8 sa površinom od 3243 m* zasijano šumskim sjemenjem. Duž cijelog biljevišta vodi dva metra široki put, kojeg presjecaju 1´2 m široki putevi, koji istodobno dijele jedno polje od drugoga. Pojedina polja razdjeljena su u gredice, koje su 25 cmt. uzdignute nad putevima i 20 cmt. jedna od druge razmaknuta. U godini 1909. zasijano je sjemenja sliededih vrsti: Pinus Laricio (Var. A.ustr), Pinus maritima, Robinia pseudoacacia, Fraxinus cinerea amer. i Ailanthus glandulosa. Crni bor (Pin. Lac.) sijan je na površini od 1674 m´^ te je potrošeno 51 kg. sjemenja, morski bor sijan je na površini od 194 m´^, te je zasijano 10 kg., bagrema je zasijano 29 kg. i zaprema površiau od 1375 m^. Ostale vrste sijane su u minimalnoj mjeri. Prije sijanja ispitana je klijavost sjemenja, te je za crni bor ustanovljena sa 667o, za morski bor sa 40"l„, a za bagrem sa 62"!„. Samo sijanje obavljeno je na sljededi način. Gredice su očiščene od kamenja, te su u razmaku od 10 do 10 cmt. u istima iskopani 2 cmt. duboki jarčidi (Rillen). Sjemenje bora sijano je rukom, a nakon toga pokrito zemljom. Zasijane gredice pokrite su pokrivalima, da se klijajude sjeme naglo ne isuši i da se očuva od ptica. Sjemenja crnog bora zasijano je na jedan ar oko 5 kg. koje je iza četrnajst dana počelo klicati. Mlade biljke, kojih je do konca vegetacione periode 1909. bilo oko 900.000 dobro su razvijene, te de kao dvogodišnje biljke t. j . u g. 1911. biti presađene. Na isti način sijano je i sjeme morskog bora, te je i ovaj vrlo dobro uspio. Morskog bora imade oko 95.000 biljki, koje su sve ved ove godine presađene u kraško područje ovog kotara. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 22B - Lijep uspjela imađe i bagrem, od kojega je u biljevištu bilo do 80.000 komada, te koje su presađene u bujično područje. Ove godine biti 6e uređena cijela površina, te 6e se osim prije spomenutog sjemenja sijati još i slijedeće: Pinus Halepensis, Pinus Corsicana, Pinus Bangsiana i Pinus Calabrica, Cedrus deodara, Celtis Auatralis, Alnus incana i glutinosa, Quereu8 Ilex, Fraxinus ornus i još neke druge vrsti. Sjemenje naručeno je od tvrdke J. Steiner u Kormendu, čija je ponuda bila najpodesnija. Kako je već i prije spomenuto, međaši biljevište i sa potokom »Dubracina«, te je ovaj dio po uputi kr, zem. šum. nadzornika S. Petrovida očuvan kamenim vodobranima tako, ako bi za velikih kiša ovaj potok i nabujao, da voda ne poplavi kulture. Vodobrani nisu do sada uz cijelu dužinu provedeni, nego 6e sa to ove godine napraviti. Cijelokupni troškovi u godini 1909. za uređenje biljevišta iznašaju 1909. g. 11.000 K. A.Kauders. IL1JXS´ J-´,.r3.IE^- Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je šumar, vježbenika Milana Dudukovića šumar, pristavom u XI. činovn. razredu kod 2. banske imovne obćine, sa sustavnim berivima. Umro. Dne 13, svibnja t. g. u 472 sata poslije podne umro je u Zagrebu nakon kratkog bolovanja Luka Ratković , kr. šum. isplaćujući računovodja u. m u 75. godini. Pokopan je na skupnom groblju u Zagrebu dne 15. svibnja t. g. u 4 sala po podne uz brojno saučešće rodbine i prijatelja, a naročito činovničtva kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu. Vriedni pokojntk nije bio šumar po zvanju i naobrazbi, ali je kao šumar, računovodja ipak bio sa šumarstvom u njekom užem doticaju i dodiru, te su ga stoga mnogi šumari kroz dugi niz godina njegove službe ne samo upoznali, nego su ga obzirom na to, što je kao činovnik bio veoma čestit, savjestan i marljiv, a kao čovjek značajan, mio i ugodan, veoma cijenili i štovali. Slava mu i vječni pokoj! |