DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 214 — bliku treba s toga upoznati sa mislima vodiljama u šamarstvu , koje su mu tako rekući nješto tipičnoga. U tu se svrhu prema savjetima Koniga, BurckhardtaWilbranda preporučuje publici šumu otvoriti i slobodnom učiniti, te tu slobodu ne ograničavati više, nego li to samo šumsko gospodarstvo i lovstvo bezuvjetno traže. U velegradovima, u kojima pubLka u liepo doba godine šumu formalno poplavljuje, treba se za to brinuti, da se o šumskom gospodarstvu drže pucka predavanja 1 da se svžka prilika upotriebi, da se i gornje tisude društva, koje o takovim stvarima sasvim naivne nazore imadu, o bivstvu šumskoga gospodarstva i 0 granicama, u kojima isto ljepotu šume njegovati može, upoznaju. Na ova opća gledišta treba još nješto dodati. Pod srednjo-europejskim odnošajiraa je gospodarstvena šuma onaj kulturni (gojitbeni) oblik, koji je najbliži naravnoj bilinskoj zajednici, pa je to baš ono, što ju toliko privlačivom čini. Ona je jedan dio naravi. Cim više ju kao takovu držimo, čim manje u njoj nešto činimo, što bi bilo u protuslovlju sa njezinim nutarnjim zakonitim poredkom ; čim manje naravi namedemo nešto, što bi joj imalo njezine prirodjene ideje nadomjestiti, tim demo se bliže primaknuti k slici Hepe šume. Tvorevine Čovječje ruke, koje se šumi namedu, moraju dođi u njekakav sklad sa prirodnom liepotom. Neima bo ništa odvratnijega, od onoga, što je silom nametnuto. Svršit de se. Obilježenje gospodarstvenog iliti unutarnjeg podijeljenja šuma. Naš uredjajni naputak izdan naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903. br. 23.152, glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga po zakonu |
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 215 — od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u suma, stojedih pod osobitim javnim nadzorom, propisuje u tom pogledu slijedede: § 5. Medje odjela imaju se u šumi na to6kah, gdje se križaju i lome, a na prosjecih u stanovitih razmacih trajno označiti stupcima, koji se imaju obilježiti tekudimi brojevi i u gospodarstvenom nacrtu nazpačiti u svrhu, da se kod provadjanja gospodarstvene osnove huždne izmjere na ove stalne točke nadovezati mogu. Povrh toga shodno -je, da še brojevi odjela naznače na medjašnih stablih. Kod umjetnog razdijeljenja šume prosjecima smiju se ovi u cijeloj širini prosjedi tek nakon odobrenja gospodarstvene osnove (programa). * U svrhu usporedjivanja donašam prijevod ono g odlomka najnovijeg naputka izdanog u Austriji za omedjašenje, izmjeru i uredjenje gospodarenja u državnim i zakladnim šumama od godine 1901, koji se bavi takodjer propisima za obilježenje gospodarstvenog razdijeljenja šuma, te glasi: Pravila za obilježenje (V e r m arkung) r azdj eljenja. § 17. Podetci i krajevi, sva krstišta (križanja) i dodirišta (Beriihrungspunkte) dvijuh ili više crta razdieljenja, nadalje najvažnije točke (kuteva) preloma sjekorednih (Hiebszugs), ili odjelnih (Abtheilungs) crta, koji su nastali uslijed tvorbe terena, tada u njihovom toku vidljivo ležede točke visina i križanja puteva, imaju se stalnima znacima providiti. Kod umjetnih rastavnica (Trenungslinien - Wirschaft8streifen und Schneissen*) iraade se ona crta bududeg prosjeka izkolditi (pikieren), na kojoj de se stalni znaci postaviti. Ovi se imaju postaviti; * Prema naSem uredjajnom naputku »glavni« i »pobočni prosjek«. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 216 a) kod pobočnih prosjeka u ravnici kao i u brdu na onoj strani, koja leži nasuprot opasnoj zračnoj struji ; (Vidi lik 1. dodatkom, da su u originalu kražidi, te kružide označujuda slova i brojke karminom odtisnnti. U originalu stoji na mjesto »opasan vjetar« »Sturzgefahrlicher W)nd« a mjesto »vjetar sa strane« »FJanken Wind«). 26 25 I. 4 /^. ./S\ M li a M ^»MM^^v Opojan W"´ ^ 40 39 JS Lik 1. b) kod glavnih prosjeka u ravnici na onoj strani prosjeka, na kojoj će predvidno dospjeti sastojine prije do sječe ; c) kod glavnih prosjeka, koji će se protegnuti stranom (spustom — obrokom, u originalu: Berglehne), ako se isti i ne će modi upotrijebiti za put, na strani prosjeka, koja leži višje; (Vidi po piscu konstruiran lik 2. Crtkani potezi putem predočuju visu^re. Lik nije sastavljen u mjerilu, jer služi samo za razjašnjenje). |
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 217 — d) na državnim i zemaljskim medjama, izvan pravca ili prosjeka (Grundstreifen), koji kao zemaljska medja vrijedi — dakako ako je takav obilježen i vidljiv. Udaljenosti, u kojima se imaj a postaviti stalni znakovi, neka se u pravilu biraju tako, da se prigodom izvadjanja geodetskih radnja kao i za orientaciju, iz svake izmedju dva stalna znaka ležede točke jedan znak vidjeti može. Dopušta se kao najveća udaljenost izmedju dva stalna znaka duljina od 400 m. 3ia 300 2 30 2S0 S. 70 Lik 2 Na križanjima glavnih prosjeka sa pobočnima prosjecima smije se postaviti samo jedan stalan znak od kamena, koji imade biti providjen tekućim brojem glavnog i pobočnog prosjeka, i to na mjestu gdje se izkolčene (kamenom obilježene, u originalu : versteinten) crte sjeku. Na isti način i po istima pravilima imađu se obilježiti i naravne sjekoredne i odjelne crte. Označivanje stalnih znakova. §18. Za stalne znakove ima se u pravilu upotrijebiti neizklesano kamenje (nahodi, u originalu : Findliuge), ako se takovo u blizini nalazi i ako re može izraditi da odgovara svrsi. 17 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 218 — Gdje se takovo kamenje u bliziui ne nalazi, a dovoz bi takovoga ili izklesanoga kamenja prouzroSio znatne troškove, imaju ee upotrijebiti drveni stupci po mogućnosti iz hrastovog, ariševog ili jelovog drva, pod zemljom 06 m sapeti (verankerte), te 0*4 do 0´6 m iznad zemlje sežudi. (Vidi lik 3. sa x.) iM Krt^^ Na sve stalne znakove imade se broj odjelne crte ili slovo sjekoredne crte nanjeti kao nazivnik, a vlastiti tekudi broj kao brojnik i to sa uljenom bojom crveno na bijeloj podlozi. Slijed brojaka u crtama odjela ravna se prema položaju istih, pa teče ili od sjevera prema jugu, ili od zapada prema iztoku. Na stalnim znakovima imaju biti označene takodjer i brojke odjela, koji s njima graniče. Obilje živanje medja izmedju dva šumsk o-g ospodarstvena kotara (Forstwir8chaft8bezirke). § 19. Medja izmedju dva šumsko-gospodaretvena kotara*, koji se medjuBobno naslanjaju, imade se — u koliko se ne ima obazrijeti na propise za ©bilježenje na zemaljskim medjama (§ 14.b, * Podudara se donjekle sa naSim pojmom »kot. Sumarja I. O.« i >drž šumarija «, te šumarija njekih vlastelinstva. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 2l9 — der Begrenzungsinstruction*) — već prema njenoj posebnoj značajki kao crta sjekoreda ili odjela propisno gornjim ustanovama obilježiti i u nacrtima označiti. Ovakove crte razdieljenja povuku se u tekude brojčano, odnosno slovčano označivanje onog šumsko-gospodarstvenog kotara, koji leži na strani prosječenog (holzleeren) prosjeka, koja nije obilježena. Istomu se šumsko-gospodarstvenom kotaru i kod umjetnih, prosjeka priračuna cijela površina tih prosječenih prosjeka tako, da se dakle imade obilježena strana medjnog prosjeka za pravo smatrati medjašnom crtom. Postupak nakon ustanovljenja prostornog r a z d i j e 1 j e n j a. § 20. čim su crte prostornog razdijeljenja ustanovljene i obilježene, imade uredjajnik procrt mreže razdijeljenja sa stojbinama** i brojevima stalnih znakova sačiniti i upravi šuma i domena predati. U ovom procrtu imaju se crte, koje se tek imaju prosjeci, označiti točkastim crtama. * * Niti naš niti austrijski uredjajni naputak nije propisao širine i debljine stupaca, koji kao stalni znaci gospodarstvenog razdieljenja služiti imadu, već su to ostavili na volju upravi šuma, odnosno uredjajniku. Nije ništa iztaknuto niti glede veličine slova i brojaka, kojima se stalni znakovi gospodarstvenog podijeljenja obilježiti imadu. Ovdje bi se dale uporaviti ustanove § 8. (naslov : Grenzzeichen) austrijskog uredjajnog naputka, gdje se propisuje, da veličine brojaka odnosno slova, neka iznašaju circa 6 cm. te * Radi opsežnosti tog paragrafa naslova, te jer ne spada pod naslov gornjeg članka, a bez toga se na razumjevanju članka ne gubi, buduč nije sa njime u izravnom sa vezu — sada se ne iznaša. ** U originalu sloji; Standorten, što bi u nazočnom slučaju bolje odgovaralo našem izrazu »stajalište«. * |
| ŠUMARSKI LIST 6/1910 str. 22 <-- 22 --> PDF |
220 neka se u kamene stupce uklešu, a u drvene užežu, te radi vede jasnode uljenom bojom crn o na bijelo j podlozi oliče. (Kod unutarnjeg razdijeljenja »crveno« na »bijeloj« podlozi. Ako se pomno pročitaju propisi jednog i drugog uredjajnog naputka, opariti de se, da se ti propisi u navedenim odlom cima medjusobno ne kose, nu da je austrijski uredjajni naputak u istovjetnim propisima detailniji, Mnijenc, da bi se ti propisi mogli, ako ne baš u cijelosti, a ono barem u glavnom prihvat´ti kao komentar ustanovama § 5. našeg uredjajnog naputka, da se i u tom smjeru kod ure djenja šuma i sastavka gospodarstvenih osnova uvede njeki je dnoličan postupak. Josip Heekner. Kr. zemaljsko biljevište u Cirkvenici. Prvi korak sistematskom pošumljenju našeg Primort^kog krasa učinjen je osnutkom zemaljskog biljevišta u Cirkvenici. Za sjegurno nigdje nije posumljenje skopčano sa tolikim poteskodama kao baš u našim kraškim predjelima. Vrlo čestom neuspjehu pošumljenja uzrokom su mnogi razlozi, nu glavni razlozi imaju se tražiti u prvom redu u kasnoj sadnji i priličnoj suši za vrijeme ogojnih radnja. Potonjemu ne može se na put stati, ali onaj prvi razlog dade se eliminirati. Dosada smo za posumljenje potrebne biljke crnog bora (Pinus Lar. var. austr.) dobivali iz biljevišta, koje kr. drž. nadzorničtvo za pošuiuljenje primorskoga krasa u Senju imade kod Sv. Mihovila u Senjskoj dragi, te koje oko 600 metara nad mortm leži. U našem krsju (dolje pri moru) znade čtsto ved i druga polovica veljače biti prilično topla, a što je glavno i kišovita, te bi kulture izvedene u ovom mjesecu, sjegurno dobar uspjeh imale, nu to se do sada nije moglo izvesti |