DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 167 — iznijeti, aplicirajudi ili po mogudnosti aa kraške pašnjake. Velimo po mogudnosti, jer ako bi taj nacrt ved sada u cjelosti prilagodili našim prilikama, tad nebi mogli dosta vjerno prikazati nacrt, te se nebi znalo šta smo i koliko smo u sadržini tog nacrta izmjenili. Nu prije svega demo u kratko napomenuti, kako je došlo do sastavka tog nacrta, jer de nam to mnogo objasniti s kojih razloga se dosad pogodovalo individualnoj diobi. Kako je poznato, zakonodavstvo u Austriji se do najnovijeg doba protivilo, da se bilo na koji način steže »sloboda gospodarenja«. Pošto se bez tog ograničenja nije moglo urediti gospodarstvo na zajedničkim pašnjacima, koji su sve to više propadali, to se u individ. diobi morao tražiti kljud za riješenje tog pitanja. Nu zle posljedice kojima je dioba urodila te primjer Švicarske, u kojoj se pored poznatog demokratskog slobodoumlja, propisuju stroge odredbe za uživanje privatnih, a pogotovu zajednićkih pašnjaka, dovele su do spoznaje, da se tim stegama ne ograničava »sloboda* ved zapravo samovolja. Taj preokret u Austriji našao je vidljivog izraza u pokrajinskim zakonima o uredjenju Alpinskog gospodarstva. Ponajprije je stvoren zakon (od 12. travnja 1907.) za Solnogradsku. Zakonska osnova je ved 30. listopada 1905. bila predložena zemaljskom saboru, 29. prosinca iste godine prihvaćena, a tek 12. travnja 1007. dobila je sankciju. Ovaj zakon je prema prvob tnoj redakciji bio skoro od riječi do riječi prihvaćen u Štajerskoj u ožujku 1907. U Gornjoj Austriji je (u veljači 1007.) takodjer raspravljen sličan zakon, ali je zabačeno uredjenje gospodarstva silom kao »preveliko ograničenje vlasništva". Ovi zakoni imaju pretežno negativnu tendenciju t. j . idu tek za očuvanjem Alpa, ili alpinskih pašnjaka. U Koruškoj pak je bilo manje potrebno brinuti se za samo čuvanje, te su ovdje zakonodavne teadencije imale od početka više pozitivno gospodarski karakter t. j . išlo se više za organizacijom i uredjenjem gospodarstva kod zemljišnih zajednica. Uvidjelo se, da |