DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 1(54 tJpravo
8 tih razloga moraju seljaci u Njemačkoj, Danskoj,
Francuskoj i alpinakim zemljama sklapati t. zv. pašnjačke
udruge (Weidegenos8enschaften), koje kupuju i zakupljuju pašnjake
za skupe novce, da im se blago krede i hrani na čistom
vazduhu.


Po novom zakonu u Ugarskoj mora se svake godine u
proračun uvrstiti svota od 650.000 K za kupovanje zajedničkih
pašnjaka.


U Božjakovini su oranice pretvarane u pašnjake samo
stoga, da se blago uzmogne što više zadržavati izvan staje.


U gospodarskoj politici počela se dakle tražiti nit, koja
je ukidanjem zajadnica naglo prekinuta. Moderna agrarna politika
nadovezuje na stara vremena, samo operira s modernim
sredstvima. Zakonodavstvo nastoji da popravi pogrješke počinjene
diobom, te da uzdrži postojede zem. zajednice bar dotle,
dok im se ne bude mogao dati savremeni oblik zadrugarstva.


Zle posljedice diobe najprije su se opazile na šumama, ali
isti razlozi, koji govore za nedjeljivost šuma, vrijede u jednakoj
mjeri i za pašnjake.


Zajedničko uživanje pašnjaka, kako se ono danas vrsi iaa
velikih mana, ali radi tih mana ne treba pašnjake dijeliti, ved
treba mane odstraniti. Mi demo u slijededem potanje razložiti
kako se to može postići t. j . prikazademo najnoviju tendenciju
u zakonodavstvu drugih drž>va, koje idu za tim, da se te
mane uklone a zajedničko uživaaje (zemljišne zajednice) uzdrži.
Nu prije toga moramo se osvrnuti na onu dobru stranu, koju
kako smo istakli, Weysely pripisuje individualnoj diobi specijalno
na krasu. Tim u savezu iznijedemo razlog, koji po našem
mišljenju najviše govori proti diobi pašnjaka na krasu.


Za bolje razumjevanje moramo spomenuti, da je Wes8ely
izradjivao svoj elaborat o krasu pred 33 god. kad je gospodarska
politika u Njemačkoj i Austriji, koje nam države (drž.
polovicu) Wessely za primjer stavljaj, stajala pod utjecajem t.
zv. doktrinarnog liberalizma, koji je propovijedao neogranič nu
slobodu raspolaganja sa zemljištem.