DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 162 darenje. Gdje se to ne da izvršiti zbog razmjerno malene površine, koja se ima podijeliti, priliČnije je, ako se podijeli na manje dijelova negoli je broj ovlašteništva, a tako podijeljene čestice prodadu najboljem nudiocu. Agrarno zakonodavstvo naprednijih država usvojilo je individualnu diobu ved pod konac 18. i početkom 19. stoljeda. Pod utjecajem fiziokratskih ideja i francuske revolucije nastalo je pravo natjecanje u diobi zemljišnih zajednica; ponajprije u Englezkoj, zatim u Austriji (god. 1768.) i u Njemačkoj (Pruskoj, god. 1821.). Dioba je smatrana kao jedini izlazak i način, kojim se može popraviti loše stanje u kom su se nalazila zajednička zemljišta poradi prekomjernog sebičnog koristovanja pojedinaca. Nema sumnje, da diobom u jedan momenat prestane natjecanje sviju da se što više okoriste zajedničkom imovinom, prestanu svi uzroci, koji su destruktivno djelovali, a novi vlasnici se u svom interesu brinu, da unaprijede zemljište, koje su dobili u samovlasništvo. Individualna dioba ima za posljedicu, a ujedno i suponira stajsko timarenje blaga, jer paša može biti racionalna samo na prostranim pašnjacima. Druga posljedica je prijelaz krupnoj stoci, jer držanje sitne stoke je — kako smo istakli — posljedica dugotrajnog natjecanja u sebičnom koristovanja i s tim skopčanog propadanja zajedničkih pašnjaka. Time smo iscrpili sve dobre strane individualne diobe, ako ntbi htjeli spomenuti onu, koju Wey8ely namienjuje diobi upravo na krasu, a na koju demo se još potanje osvrnuti, naime, da bi se diobom državna (zemaljska) uprava jednim mahom riješila briga i troškova, koji su skopčani s djelotvornim nadzorom i unapredjenjem zajedničkih pašnjaka. Proti diobi govori konzervativni duh seljaka i prirodjeno naginjanje k zajedničkom uživanju. U zajednici kao i u zadruzi je seljak istina ograničen, ali i očuvan. Princip udruživanja smatra se najjačim sredstvom da se podigne snaga seljačka, na udruživanju se osniva cijela najnovija gospodarska politika. |