DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 191 — rabi kod sadnj e jednako velikih biljka, koja je obično 1— 1 5 m., i to stoga ne, što bi ona za ove slučajeve prevelika bila, naročito obzirom na pitanje medjusobnoga podupiranja još vitkih stabalaca, pa bi i snaga tla trpila. Za tim treba misliti i na to, da bi se za polučenje ranijega sastojinskoga sklopa, sadnje rado izvadjale još i u manjem razmaku, kada stim ne bi znatni troškovi skopčani bili Kao poprilično mjerilo za udaljenost stabalaca, koja imaju kod prvog a pročišdenja preostati, držim da bi takova popriečno od 15—20 cm. primjerena bila, pri čemu se dakako i vede i manje udaljenosti neće modi obidi. 3. Drugo pročišdenje na pokusnoj plohi imalo bi se izvesti možda iza 5—6 godina, dakle popriliei u 15. godini starosti branjevine, te pri tomu postupati po sličnim načelima kao i kod prvoga pročišdenja. Glavno bi imalo bit´, da se približno jednaka udaljenost stabalaca jedno od drugoga poluči, nadalje da se možebitne rašlje na jedan izbojak reduciraju, te konačno da se ved ovdje ondje nalazede se nerazmjerno jake grane, koje smetaju normalnomu razvoju stabla, odrežu. Popriečni zadržati se imajudi razmak stabala imao bi se uzeti po prilici sa 25—30 cm. pri čemu se obzirom na veoma nejednaku udaljenost biljka ne de niti ovdje modi izbjedi vedim udaljenostima. Razumijeva se, da se nikada ne smije za volju odredjenoga razmaka dobro i za pričuvak vrlo prikladno stabalce odstraniti. Bududi je sa prvim pročišdenjem pokusne plohe broj stabalaca znatno smanjen, to de se ovo drugo pročišdenje lakše i brže izvesti. 4. Iza dalnjih 5 — 6 godina, dakle u 20 godišnjoj sastojini imalo bi se treće i zadnje pročišdenje pokusne plohe izvesti na isti način, kao i kod prvoga i drugoga, pri čemu bi popriečna udaljenost stabalaca kakovih 35—40 cm. iznašati mogla. Kod oba prva pročišdenja dobiveni vrlo tanki materijal biti de ponajviše neunovčiv, pa bi se mogao prepustiti onima, koji |