DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 182 — One, koji se za ovaj predmet potanje interesiraju, upudujemo Odiin na djela, koja smo već spomenuli, još i na slijededa važnija djela, kojima smo se i mi kod ove raspravice služili. Die Kar3tbewaldung im osterr.-illirischen Kiistenlande, von J. Pucich Triest, 1900. Oedlaudaufforstung, Mittel zu ihrer Forderung, von Konrad Rubbia. Die Bestandespflege unđ zukiinftige Bewirt8chaftung der Karstkulturen und regenerirten Karstwalder, von Konrad Rubbia. Die Karstauiaforstung in Krain, von Wenzl Goli, Laibach, 1908. Studien iiber die A.rbeiten der Wiederbewaldung und Berasuug der Gebirge von P. Demontzey, Wien 1880. Gfundriss der Wildbachverbauung I. u. II. Theil von F. Wang, Leipzig 1901. u. 1903. Der bauerliche Klein\valdbe8itz, von Ethbin und Heinrich Schollraayer, "VVien, 1900. Alpwirt8chaftspolitik in OesterreicH, von k. k. Ackerbauministerium, Wien 1908. Oesterreichs Alpwirtschaft, von Prof. R. Thallmajer, "VVien 1907. Ispravak. U ovoj raspravi i to u prošlom broju potkrale su ae štamparske pogrješke, koje kvare smisao, te molimo da se isprave, i to; Na str. 129., drugi red odozdo stoji ,znatne" a treba „neznatne" Na str. 132. šesti red odozgo stoji ,Današnji zakon" a treba „Donašanje zakona". Osim toga u (gledu na strani 127. u rubrici primjetbe treba ispraviti broj 26,487 u 25,805. broj 9,772 u 12,810. broj 15,531 u 10,351. broj 1,184 u 2,644. Pročišćenje gustih bukovih mladilca i bukovih nasada iz sjemena. Ođ šumarnika i si. Tiemanna u Gottingenu. — Preveo: Nikola PlešaKosinjković, šumar. Uvedenjem jakog a (C stupnja) proredjivanja, za koje se je većina šumara odlučila, ima se u našoj struci veliki na |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 183 — predak zabilježit´, pa su mnoge prednosti ovoga načina sječe kao: odgoj prirodnijih, elementarnim uplivima bolje odoljevajudih, zatim sa uporabivim drvom bogatijih i konačno vriednijih sastojina, omogudenje nižih obhodnja i t, d. — posvema vidljve i od velike važnosti. K tomu je način izvedenja takovoga proredjivanja, za koji se način predpostavlja da je poznat, za upravitelja gospodarstva više interesantan, nego li do?ada uobičajeni, doduše skroz jednostavni, ali zato vise šablonski način. Radi pristednje troškova provadjalo se je dosada proredjivanje obično tekar tada, kada se je predvidjalo, da če se utrškom dobivenoga drvnoga materijala moči pokriti prouzročeni troškovi. Ako doduše prorede prema pravom shvaćanju ne služe samo za to, da se u stanovitim razmacima vremena iz sastojina dobiju drvni užitci, nego i u svrhu odgoj a sastojina, to se mora iztaknuti, da je prema današnjim načelima upravo odgoj sastojine glavna svrha proredjivanju, te da je, kako se to mora i priznati, osobito kod jakog a proredjivanja, taj odgoj skroz prirodan. To ipak vrijedi samo za odgoj sastojina počam od prvoga proredjivanja pa dalje. Kako ali da se postupa sa gustim mladikom prije nego li se odpočne sa prvim proredjivanjem? Na žalost mora se odgovoriti : da se izuzam čišćenja i izsjeka preraslih stabalaca (Vorwiichse), te mehkoga drveća (biele šume), prepušta samom sebi. Radi toga se upravo mladi bukov podmladak, osobito na tlu vapnene formacije, skoro posvuda, ili većim dijelom, nalazi u tako gustom stanju, da se ran o umanjenje biljka vrlo nuždnim ukazuje. Isto je slučaj i kod dobro uspjele sjetve. Nedvojbeno podpun i gust naravni pomladak čini na upravitelja posve povoljan utisak, te odlučno povoljno upliviše i na uzdržanje snage tla. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 26 <-- 26 --> PDF |
" 184 — Nu kako je pri tomu sa razvojem pojedinih drvnih biljka, koje konačno ipak treba da u znatnom broju uzrastu u više ili manje jaka stabla, pa kao takova prije ili kasnije do uporabe dodju? Dugotrajno i gusto nenaravno stanje takovih biljka može amo vrlo štetno djelovati na razvoj debla, krošnje i žilja pogjedinih stabalnih individua, pošto je pri prevelikom broju ovih zadnjih, hranjenje kroz lišde i žilje samo slabo, a užitak svjetla posve nedostatan. Neka se samo jednom nješto pobliže pogledaju poput žita na polju gusti mladici, pa će se opaziti, da su skoro bez iznimke kod stabalaca debalca i krošnje sasvim zahirile. Šibasta, tanka, vretenasta, padava i gola u vis rastuda stabalca jasno pokazuju nepovoljno djelovanje gustoga stanja biljka, te pružaju žalostan izgled naročito naprama isto tako visokima ali s a d j e n i m a, naravno razvijenima i savršenima stabalcima. Naravno da se pri tomu stanju biljka uslied živahne borbe za nadjačanjem, ona staba-ca, koja su druga nadjačala i koja su najsnažnija, malo po malo kao vladajuda izlučuju, te ostala slabija prerašduju i potiskuju, te prouzroče da se ova potonja radi pomanjkanja svjetla osuše. Stoga bi se moglo misliti, da ran o umanjenje broja biljka, za kojim ide pročišdenje, nije nuždno, pa da bi se takovo izlučivanje biljka kao i dosada imalo prepustiti naravi, te potištena stabalca izsjedi kasnije kod prvoga proredjivanja, kada njihova vriednost bude mogla barem proredne troškove pokriti. Tekar kod ovoga pravoga proredjivanja bi se dakle uslied umanjenoga broja stabalaca više svjetla, zraka i hranivih tvarih privelo zaostalim vlađajudim stabalcima. Opravdan je ali valjda nazor, da bi se razvoj tih stabalaca još više bio pospješio, kada ta stabalca ved od prvoga početka, dakle u prvim mladim godinama, ne bi bila u tako jako gustom stanju podržavana. Možda bi se uslied proČišdenja još vedi broj takovih dominirajudih stabalaca bio razvio. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 185 — Za postignuće jačega i u obće naravnijega razvoja takovih bukovih gustišta bezdvojbeno bi rano, te po mogućnosti opetovano pročišćenje u vremenu prije prvoga proredjivanja, bilo upravo blagodat za te mladike, makar se dobivenim materijalom troškovi i nebi pokrili. Mora se najme misliti i na to, da de korist, koju demo imati od živahnijega prirasta te ojačanja onih stabalaca, koja de svaki put iza čišdenja preostati, prouzročene troškove po nješto opet izravnati. Sadanje višje ciene bukovoga drva (željezničke podvlake, bačve, pokudtvo, kalupi za obudu i t. d.) takodjer opravdavaju vede gojitbene troškove. Bukva je stupila u red tehnički uporabivih vrsti drva , tako da pri dobrim prometnim prilikama i na boljim etojbinama ne de ved biti potrebno, da iz financijalnoga gledišta, druge koje koristne vrsti drveda uštrkavamo u bukove sastojine. Stari majstor Cotta je bio prvi, koji je u godini 1828. izašlom 4. izdanju svojega djela »Amveisung zum Waldbau« str. 106. zagovarao čišdenje miadika kao sredstvo, koje rast unapredjuje, nu on je to samo preporučivao, nu nije faktičnim izvedbama podkriepio. Ja du ovdje samo kao u opazci spomenuti, kako je napomenuti pisac želio, da se pravo proredjivanje za pravo jače provadja, nego li je do tada običajno bilo. To proizlazi iz njegovoga god. 1817. izašloga 2. izdanja djela »Anweisung zum Waldbau«-, u kojemu se on u § 57. sa naslovom: »Regeln bei den Durchforstungen« (Pravila proredjivanja) na sliedeči način izjavljuje: »Kod običnoga šumskoga gospodarstva mora se kod proredjivanja na sliededa pravila paziti: Zapravo imaju se samo potištena stabla od one vrsti drva, koja se želi odgojiti, izvaditi; ako pako dva stabla posve blizu jedno drugoga stoje, to se mora najslabije izvaditi, i ako nije potišteno. *» |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 186 ~ Obzirom na uaravniji razvoj stabalaca spada sadnji neprieporno prednost pred naravnim pomladjivanjem i sjetvom, jer kod prve imaju stabalca veći, nesuženi prostor za rast i razvijanje. Treba uvažiti sa kakovom pažnjom se šumar brine, da za sadnju upotriebi vazda samo jake i valjane sadjeuice, i gdje je samo moguće, da uzme presadjivane (preškolovane), do(?im slabe i tanke iz gustoga stanja uzete bezuvjetno nastoji izbjegavati! A kada se ipak hoće uzeti i upotriebiti naročito nešto veće biline iz mladika i sjetvenika, to nastoji vazda da ih uzme samo iz što redjih mjesta. Teži se zatim, da se u razsadnjacima samo snažne biljke odgoje, pa se za postignuće toga biljke čim moguće cešde presadjuju. — Ako ovakovo preškolavanje i nije kod posve mladih posaditi se imajućih biljka vazda nuždno, to se ipak nastoji mlade biljke na sjetvenim gredicama barem osamit i pročupanjem ili izrezanjem prekobrojnih. Vidi se dakle, dSi S@ Zet polućenje gornje svrhe ne štedi ni truda ni troškova, a to i podpunim pravom." U protimbi sa navedenim i sa brigom, koja se uzgoju bukovih sastojina posvećuje počam od prve prorede, prepušta se nenaravno gust mladik i sjetvenik mirno medjusobnoj borbi stabalaca sve do prvoga proredjivanja, ])& se dotle odstranjuju samo od prije preostavša prerasla stabalca (Vorwiichse) i meko drveće. Obstoji dakle vazda njeko vrieme, za kojega se za tako nuždno umanjuje biljka ništa ne čini. Dakako da razlog takovom odnošaju leži u tome, što se drži, da se troškovi za čišćenj e ne mogu još opravdati- Nješto brižnije se već postupa kod odgoja smrekovi h biljka sjetvom. Tu se u drugoj ili trećoj godini izvadja p r o č u p a- V a n j e biljka, ili gdje se je takovo odgodilo, kasnije izrezi V a n j e biljka, kod možebitne omašne sjetve izrezivanje na pruge. (Vidi Heyer-Hess »Waldbau« 5. izdanje II. sv. str. 126.). |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 187 — Profesor WagQer u Tiibingenu daje guste smrekove sjetvenike (Ansamungen) pri svojem okrajnom prorednom sjeku (Blendtrsaumschlag) vrl o rano , naime kada su biljke 20 do 30 cm. visoke, procupati i to tako, da najbolje biljke u razmaku od 30—60 cm. ostavi. (Waguerov članak pod naslovom: »Hindernisse der Naturverjiingung« u Forst\virtschaftl. Zentralblatt od 1909. svezak za ožujak str. 130). Da ge može ustanoviti, da li je umanjenje, odnosno pročisdenje bukovih mladika ili sličnih sjetvenika u velikom gospodarstvu financijelno izvedivo, i kakovo je djelovanj e tih izvedenih poslova na preostalu mladu sastojinu, ukazuje se nuždnim i ujedno zanimivim, da se u tim mladićima i to u što mogude čišćim (jednovrstnim) partijama odrede pokusne plohe, na kojima neka se sa mladikom postupa na sliededi način : 1. Dok je pročupavanje mladika i sjetvenika još lako i brzo izvedivo, a to je slučaj od prve do možda trede godine, neka se izvede na za to odredjenim pokusni m plohama. Nješto kasnije, možda u četvrtoj ili petoj godini, kada je pomladak kakovih 30—40 cm. visok, moglo bi se umanjenje biljka samo još sa izrezanjem biljka (n. pr. sa Dittmarovim škarama) izvesti. Pri izvadjanju takovoga posla treba osobito na to paziti, da se približno jednako popriečna udaljenost biljk a od prilike sa 10—15 cm. dobije, — veda udaljenost ne bi se mogla preporučiti radi zaštite tla, kao što i obzirom na prietede pogibelji od mraza, vrudine, miševa i t. d. Ovo posve rano pročišdenje moglo bi se izvesti samo na njekim pokusnim plohama sveukupn e savezne površine, ili obzirom na pristednju troškova na prugam a ili vedim mjestima (krpama). Prve bi možda mogle biti 2 m. široke i isto tako jedna od druge udaljene, a zadnje (krpe) oko 2 m´^ te isto tako u udaljenosti od 2 m. jedna od druge. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 188 — Osim toga bi sliededi maleni pokusi Čupanja ili izrezivanja u posve ranoj dobi bili zanimivi. Na njekim pokusnim plohama preostavile bi se mjestimice biljke u 8nopi(^ima (Biischeln) od 3 — 5 komada, odnosno na veoma malim, oko 15 cm^ velikim krpama (Platzen), slično kao kod sadnje busenom, a u udaljenosti snopića i krpa od poprilici 1—2 m. U medjuprostorima bi biljke ostavili osamljene onako, kako je to već rečeno. Taj postupak se temelji na tome, sto se sadnja u snopićima (Biisclielpflanzung) kao za bukvu vrlo prikladna sa njekili strana veoma preporuča. (Heyer-Hess, »Waldbau«, 5. AuH. II. Bd., S. 54). Time, što su biljke u medjuprostorima progaljeae, može se računati i na snažniji razvoj biljka, koje se nalaze u snopićima i u hrpama na krpicama. Kod kasnije izvesti se imajućega prvoga pravoga p r 0 č i š ć i V a n j a imale bi se biljke, koje se nalaze u snopićima i na krpama, smanjiti do na jednu, koja bi imala preostati. Na tlu šarenoga pjesčenika, u kojem ne ima dovoljno vapna, te na tlu sa surovim humusom, mogao bi se istodobno izvesti pokus i sa vapnenim gnojenjem. Po dr. Helbigu zahtjeva bukva mnogo vapna u tlu (Heyer- Hess »Waldbau« 5. izd. II. sv. str. 54., gdje se osvrće na jednu raspravu dr. Helbiga pod naslovom „Kalkdiingung in Buchensamenschlagea. Forstwis8enschaftl. Zentralblatt v. 1902. S. 120). 2) Sada nam se stavlja pitanje: Kada se mora zapravo prvo pročišćenje bukovih mladika i sjetvenika preduzeti? Odgovor većine šumara možda bi glasio: Cim prije ! U pomanjkanju iskustva smjelo bi se preporučiti, da se spomenuto čišćenje preuzme već brzo iza dovršene sječe, kada je samonik 1—1*5 m. visok, a star možda 10—12 godina. Kod tako malene visine biljka ladnje se lakše izvadjaju nego li kasnije, a ujedno se već mogu razabrati jača stabalca koja bi se imala predbježno ostaviti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 189 — Takovim ranim pročišdenjem skvoi nuždoo se pomaže uaravnijem razvoju mlade sastojine, te Be budude ćišdenje znatno olakoduje. — Ovo za početak prvoga čišćenja svrsi shodno vrierae približno bi odgovaralo i spomenutom Cottinom predlogu. Obzirom na zanimivost, koju pruža Cottin predlog, nrtakar da i nije sasvim bez prigovora i obzirom na važnost čitavoga predmeta, o kojem mi inače iz literature ništa nije poznato, evo opisa postupka, kako se u više spominjanom izvrstnom djelu »Waldbau« od Heyer-Hess-a (5 Auil. I. Bd , S. 482) nalazi: Cotta je stavio pročisdenje kao glavno pravilo za poapješenje rasta mladika. On preporučuje, da se s njime onda odpočne, kada je mladik najpogibeljniju mladu dobu prošao, pa kada se nije više bojati, da de vrudina, mraz i t. d. prema običnom prirodnom toku (pojavu) na umanjenje biljka djelovati. Naročito neka se izvade slabe u rastu zaostale biljke i to tako, da ih još toliko ostane, koliko ih bez medjusobnoga smetanja bududih godina može uspjevati. Pri tomu se moraju grančice još doticati, ali ne da jedna u drugu zahvada. Takovo pročisdenje moralo bi se opetovati tako dugo, dokle god se biljke u rastu medjusobno prieče. Kada je drvo na panju postiglo debljinu od 12—14 cm., ima se sa pročišdenjem prestati, te biljke naravnom čišdenju prepustiti. Tek kada ji ovo prošlo, ima se nastaviti »običnim« proredjivanjem. K ovomu sam slobodan sliedede primjetiti: Kada se prema gornjim propisima čišdenj i, grančice (krošnje) moraju doticati ali ne jedna u drugu zahvaćati, tada bi se takovo stanje stabalaca obdrom na dosadanje najviše nenaravno gusto stanje biljka, te potrebno medjusobno podupiranje, kao obzirom na medjusobno uzdržavanje nuždne zaštite tla, — preved progaljenira pokazalo. Ako bi se pako htjelo predusresti zahvaćanju i medjusobnom doticanju grančica, moralo bi se prečesta, pak stoga i preskupa čišdenja preduzimati, pri čemu bi svaki put prekinude sklopa bilo ueu kloni vo. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 190 — Kako je ved u početku spomenuto, čini ee, da se Cottin način ne osniva na praktičnom iskustvu. Ved radi velikih troškova bilo bi se pogotovo u ono doba odustalo od takovoga čišdenja. Po mojem moralo bi se kod prvoga čišćenja na sliedeči način postupati: Glavna je stvar, da se uzpostavi približno jednaka udaljenos t biljka. Stanje biljka kod naravnih bukovih mladika nije samo na ponajviše mjesta pregusto , nego i skroz nejednoliko . Na jednom jedinom mjestu znade izrasti vrlo mnogo mladica, ili se takove nalaze na okupu poput gnjezda. Takovi skupovi biljka izmjenjuju se opet sa više ili manje medjusobno odaljenim praznim mjestima. Vidi se dakle kako je težko makar i približno ojednak razmak biljka polučiti, što nas medjutim ne smije priečiti, da taj jednaki razmak po mogućnosti nastojimo polučiti, odnosno da za njim težimo. Od mladica u snopovima imala bi se ostaviti samo jedna i to najbolja, dočim bi se biljke iz skupova imale za toliko smanjiti, da se medju sobom ne guše i u rastu ne smetaju. U obće na čitavoj pokusnoj plohi ne smiju se pregusto izrasle mladice trpiti. Pri tomu imale bi se naravski vazda najslabije, potištene i već suve mladice, kao što i stabalca sa prigušenom krošnjicom. pomoću posebnih škara, sa kojima se brzo radi, odstraniti. Tada bi se imala sva snažna stabalca, koja ostanu, oprezno sa škarama obrezati i pri tome već sada rašlje izrezom slabijega izboja odstraniti. Razumjeva se, da bi se moralo paziti na to, da se preostavljene biljke medjusobno u toliko podupiru, da se ne previnu, pa se u tu svrhu ondje, gdje bi se toga bilo bojati, one mladice, koje se imaju odstraniti, ne smiju do zemlje odrezati, ved samo prevršiti. Ovo je pravilo važno za one pokusne plohe, na kojima se pročupavanje i izrezivanje nije provelo u prvim godinama. Pri tomu nebi se smjelo za pravilo uzeti udaljenost, koja se |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 191 — rabi kod sadnj e jednako velikih biljka, koja je obično 1— 1 5 m., i to stoga ne, što bi ona za ove slučajeve prevelika bila, naročito obzirom na pitanje medjusobnoga podupiranja još vitkih stabalaca, pa bi i snaga tla trpila. Za tim treba misliti i na to, da bi se za polučenje ranijega sastojinskoga sklopa, sadnje rado izvadjale još i u manjem razmaku, kada stim ne bi znatni troškovi skopčani bili Kao poprilično mjerilo za udaljenost stabalaca, koja imaju kod prvog a pročišdenja preostati, držim da bi takova popriečno od 15—20 cm. primjerena bila, pri čemu se dakako i vede i manje udaljenosti neće modi obidi. 3. Drugo pročišdenje na pokusnoj plohi imalo bi se izvesti možda iza 5—6 godina, dakle popriliei u 15. godini starosti branjevine, te pri tomu postupati po sličnim načelima kao i kod prvoga pročišdenja. Glavno bi imalo bit´, da se približno jednaka udaljenost stabalaca jedno od drugoga poluči, nadalje da se možebitne rašlje na jedan izbojak reduciraju, te konačno da se ved ovdje ondje nalazede se nerazmjerno jake grane, koje smetaju normalnomu razvoju stabla, odrežu. Popriečni zadržati se imajudi razmak stabala imao bi se uzeti po prilici sa 25—30 cm. pri čemu se obzirom na veoma nejednaku udaljenost biljka ne de niti ovdje modi izbjedi vedim udaljenostima. Razumijeva se, da se nikada ne smije za volju odredjenoga razmaka dobro i za pričuvak vrlo prikladno stabalce odstraniti. Bududi je sa prvim pročišdenjem pokusne plohe broj stabalaca znatno smanjen, to de se ovo drugo pročišdenje lakše i brže izvesti. 4. Iza dalnjih 5 — 6 godina, dakle u 20 godišnjoj sastojini imalo bi se treće i zadnje pročišdenje pokusne plohe izvesti na isti način, kao i kod prvoga i drugoga, pri čemu bi popriečna udaljenost stabalaca kakovih 35—40 cm. iznašati mogla. Kod oba prva pročišdenja dobiveni vrlo tanki materijal biti de ponajviše neunovčiv, pa bi se mogao prepustiti onima, koji |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 192 — imaju ravo na sakupljanje suharaka, ali uz uvjet, da u šumu ne nose nikakovo orudje, sa kojim bi mogli na prevarni način uzeti i prisvojiti zabranjena stabalca. Kod tredega pročišdenja dobiveni materijal ved bi se mogao upotriebiti i unovčiti za šibače (fašiae) i dobro gorivo granje, a sa utrškom bi se mogli pokriti troškovi pročišdenja. Razumjeva se, da bi se pokusne plohe, za koje je možda dovoljna veličina od 10—20 ara, morale iza svakoga pročišdenja procjeniti (aufnehmen), te rezultat sa isto tako velikom pokusnom plohom u još netaknutoj sastojini sravniti. Ved pri prvome pročišdenju koje pokusne plohe imao bi se uz broj preostavljenih stabalaca takodjer i broj izvadjenih (izsjeČenih) zabilježiti, pa bi se ovo zabilježenje moglo na taj način olahkotiti, da se izsječene šibe slože u hrpe od 50—100 komada. Kod svakoga bududega pročišdenja bi naravski diferencija iza svakoga pročišdenja preostavljenih stabala i onih prijašnjega, pokazivala broj izsječenih stabala. Uz to bi možda još bilo poželjno, da se kod svakoga pročišdenja broj onih dominirajudih stabalaca ustanovi, koja su imala dvostruke vrhove (rašlje), te prema tomu reguliranje u spomenutom brojčanom ustanovljenju provede. Od velikoga bi nadalje interesa bilo, da se izvan tih pokusnih ploha, na kojima se sva ta tri pročišdenja nas vakoj naposeb izvadjaju, na istim stojbinskim priHkama još dvije pokusne pruge na sliededi način polože: a) kod jedne pokusne pruge imalo bi se na trim pokusnim plohama do prvoga proredjivanja opisanim načinom provesti »amo jedno pročišdenje u 10—15—20 godišnjim gustim bukovim branjevinama, dakako u koliko bi imali mladika od barem poprilično te dobe. Ako bi na raspolaganje imali samo mladjih branjevina od jedne te iste starosti, to bi iste morale pustiti rasti do gore označene dobe, pa onda tekar po jednu, jedanput samo pročistiti se imajudu pokusnu plohu položiti. Kod ovoga jedincatoga čišenja jedne te iste pokusne plohe bi se možda udaljenost pridržanih stabalaca mogla nješto vedora |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 193 — uzeti, nego li kod višekratnoga pročišdenja svake pokusne plohe, pa čvrstodu i stalnost (Stanđfestigkeit) stabalaca povisiti tim, da im se u neposrednoj blizini za podporu ostavi rasti njekoliko potištenih stabalaca, koja glavna stabalca nebi pridušila. b) Kod druge pokusne pruge imalo bi se pročišćenje preduzeti na dvie pokusne plohe tako, da se na jednoj izvede u dobi kada je mladik 10, a zatim 15 godina star, a na drugoj kada je u 15 -20 godišnjoj dobi. Pokusi pod a) i b) bi dokazali kakovo djelovanje ima jednokratno, odnosno dvokratno pročišdenje na jednoj te istoj pokusnoj plohi naprama trokratnom pročišdenju jedne pokusne plohe. Odatle bi se uvidilo, da li bi se možda radi poslednjih troškova ved kod jednokratnoga ili dvokratnoga Čišdenja jedne te iste plohe ostalo, akoprem bi uspjeh prema trokratnom morao manji biti. Istodobno bi ovi pokusi pokazali, u kojoj bi se dobi u mladićima imalo provesti jedno, odnosno dvokratno pročišdenje. Ima li mladih bukovih sastojina sadnjom izvedenih, to bi sravnitba rezultata pročišdenja na pokusnim plohama jedne vrsti, sa pokusnim plohama druge vrsti od interesa bila. Što se tiče djelovanja proČišdenja na prirast sastojina neka mi bude dozvoljeno navesti, što je u tom pogledu, a obzirom na Cottin način, navedeno u često spomenutom djelu »Waldbau« od Hes8a-Heyer-a (I. Bd. S. 232.) „da je naime unatoč zaista spočetka polučenoga bržega ojačanja stabalaca, povišenje sastojinskoga prirasta dvojbeno, pa da prirast sadjenih sastojina na prema onomu jednako starih sastojina iz sjetve (sjemena), nije čišdenju u prilog«. — Dalje se kaže: Spočetka nastavša i primjetiva razlika u jakosti debla izgubi se u višoj dobi sastojine podpunoma, odnosno uzdrži se stalno samo u onim nasadima, u kojima je razmak tolik, da se oni podpuno sklope istom u doba, kada se stabla približuju svojoj sječivoj dobi. Prema ovom zadnjem razlaganju moglo bi se doduše sada dođi do zaključka, da je pročišdenje, a prema tomu i pokusi u tom |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 11)4 - Bmjeru suvišni. Tnba ali uzeti veliki obzir na to. da se sa pročisdenjem stabalcima već u prvoj mladosti osigurava povoljniji i naravniji razvoj deblovine i žilja, pa da se tako mlade sastojine čine bolje odporne proti snjegolomima, što je od veoma velike važnosti. Ako se pročisdenjem istodobno odstranjuju rašlje ostavljenih stabalaca, to se time ved s početka postizavaju bolja i vriednija debla, a izsjekom pregusto stojedih stabalaca predusresti ćemo mnogim neprilikama, na koje bi inače naišli prigodom prvib pravi h proreda. Razumieva se samo po sebi, da bi se prigodom pročišdivanja imale izsječi bezvriedne vrsti drveda (bielo drvo), a uštrkanim vriednijim vrstima drveda da treba pripomoći da se mogu što nesmetanije razviti. Pročišdivanje bi u obde imalo biti najuaravniji i najbolji način priprave za svrsishodno provedćnje proreda. Spomenuti pokusi su tim poželjniji i nuždaiji, što obzirom na proredjivanje još nisu izvadjani. Izbor i izmjeru (procjenu, Aufnahme) pokusnih ploha imale bi preduzimati šumske pokusne postaje, pod čijim specijalnim vodstvom bi se imala i pročišćenja provadjati. Za pročišćenje i plievljenje potrebno orudje kao: kosiri, noževi i škare naslikano i opisano je na strani 420. i 449. spomenute *Heyer-He830ve« knjige, te to interesantno orudje ne treba ovdje posebno opisivati. Gledom na eventualno zavedenje pročišdenja kao uzgojnoga sredstva kod intenzivnoga gospodarenja, još bi na to upozorio, da se je u prijašnje vrieme dvojilo o uspjehu sadnje na većim površinama i to radi napora i troškova, nu uz uporabu svrsi shodnih metoda je sadnja po vremenu došla do zaslužene velike uporabe. Svrha mojem članku je ta, da potaknem na izvadjanje, opisanih i sličnih pokusa. Uspjesi će tada pokazati, da li je pročišćenje prikladno ili ne da se u velikom gospodarstva uvede. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 195 U obde vrlo mnoga pitanja i praktični vrlo važnih zadada u našoj struci još čeka na ekoro riešenje, koje se samo ea pomnim pokusima od strane pokusnih postaja dade izvesti. Osobito je kod mnogih najobičnijih šumsko-ogojnih poslova vrlo poželjno, da se sa pokusima čim prije na čistac dodje 0 metodama, koje bi ee za polučenje najvećega uspjeha ima.e usvojiti. S ovim svršava Tiemanno v članak, otisnut u njemačkom stručnom batu »AUgem. Forst- und Jagd-Zeitung« za mjesec studeni 1909. Taj članak sam dozvolom pisca i uredniČtva spomenutoga časopisa, a na zamolbu uredničtva našega »S. L.« rado preveo u nadi, da će Tiemannovi pokusi možda i kod naših šumarskih uprava i gospodarstva, naročito kod gornjo-krajiških i kordunaških imovnih občina, koje pretežne površine bukovih šuma imaju, odziva nači, pa da će šumsko-gospodarstvene uprave, makar da na žalost još nikakovih šumskih pokusnih postaja ne imademo same, na opisani način pročiščenja bukovih mladika prije pravoga proredjivanja pokusno izvađjati dati i polučene uspjehe javnosti predati, da se 8 nj´ma i drugi šumoposjednici za što valjaniji uzgoj svojih svaki dan sve vfdi vri- dnost dobivajudih bukvika, posluže. Prema onoj: »Exempla trahunt!« — svršavam i ja. -LljXS´-L´,.rk-!^^. Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je sa sustavnim bcrivima: a) Kod otočke imovne obćine šumarskoga pristava Ivana Majstorovića šumarom u X. čin. razredu. b) Kod križevačke imovne obć. šumara Stj. pl. Csikoša nadšumarom u IX. činov. razredu, a šumarske pristave Filipa Stipčića, Stjepana Ferenčića, Emila Heraka, Antuna Muhvića, Miju Budi se lica i Simu Kritovca, šumarima u X. činov. razredu; te akce istu Tanasiju S toj če vica oficijalom u X. čin. razredu. |