DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 176 — U švicarskoj uiko ne pomišlja da zabrani ili direktno ograniči držanje koza. Jedino je normiran broj koza, koje na zajedničke pašnjake ili šume smije ugoniti zajednički pastir, koji Btoji pod kontrolom oblasnih organa, te je za svaku štetu i prekršaj odgovoran. Za privatna zemljišta ne postoje u Švicarskoj nikakve norme glede držanja koza, jer niko pametan nede držati na privatnom posjedu vise koza, nego li je to bez štete dopustivo. Dalmatinski pašnjaci. Naše raspravljanje nebi bilo potpuno kad se nebi obazreli na t. ZV. dalmatinske pašnjake u Lici i kad nebi odgovorili na pitanje, dali bi se zakon o pošumljenju krasa i uredjenju kraških pašnjaka mogao primjeniti i na te pašnjake. Odgovor na ovo pitanje nije tako lak niti ga može ocjeniti onaj, koji nepoznaje taŽno bide tih pašnjaka Pošto držimo, da ima dosta mladje gg. kolega, kojima je ova stvar manje poznata, to demo po dr. Brezinšdaku* ukratko iznijeti historijat ovih pašnjaka i prikazati sadašnje stanje njihovo. Osnutkom bivše vojne Krajine postao je austrijski vladar lenskim vlasnikom nekadašnjih vlasteoskih dobara na krajiškom teritoriju, a bivši kmetovi stupiše u isti, odnosno slični urbarsko pravni odnošaj spram novog lenskog gospodara. Taj odnošaj bio je vojno-obvezni. Dakle su se promijenile samo dužnosti, a ime kmet zamijeni ime graničar ili krajišnik. Kihjišnici bjehu samo uživaoci t. zv služnog zemljišta, koje su tek temeljnim krajiškim zakonom od 7. svibnja 1850. dobili u vlasništvo. Osim prava uživanja služnog zemljišta imali su Krajišnici pravo servituta na drvu i paši u carskim, odnosno u krajiškim erarijalnim šumama i pašnjacima. * »Uzajaitna služnost paše na ličkim i dalm. pašnjacimac. Predavao u skupštini pravničkog društva 27. veljače 1909. dr. Milan BrezinJdab. Odštampano u .Mjesečniku pravničkog društva u Zagrebu (broj 3. i 4.) za veljaču i travanj 1909 |