DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 174 —
Izuzeci od toga dopušteni sa samo u osobitim slučajevima,
a oblasti mogu prisiliti, da se ova naredba izvrši.


Premda je zemaljska vlada veliku važnost davala uredjenju
pastirstva, ipak su citirane naredbe — koliko je
nama poznato — u kraškim krajevima ostale na papiru i to
po svoj prilici stoga^ što oblasti nemaju organe, koji bi trajno
pazili, da se te naredbe izvrše.


U mnogo slučajeva ee svakako radi mjesnih prilika nede
modi zajedničko pastirstvo uvesti, ali će biti velik uspjeh, ako
se uvede gdjegod to prilike dopuštaju. Krasko povjerenstvo pod
koje bi prema našem razlaganju imao potpasti cijeli rad oko
kultiviranja krasa, moči će najbolje ustanoviti, gdje bi se sve
moglo s uspjehom uvesti zajedničko pastirstvo i pazide, da se
ono u istinu i održi.


Na ovom mjestu dodademo nekoMko riječi o šumskoj paši.
Prosječni prihod šumske paše iznosi jedva 1 q sijena po ha.
Prema tome 1 ha šume ni iz daleka ne daje niti prihod,
koji odgovara t. zv. normalnoj količini t. j . onoj količini, koja
je nužna da se trogodišnja krava obilno prehrani kroz 90
dnevnu pašu. Osim toga u šumi izrasla trava je vodenasta,
slabog mirisa i sadrži malo hranivih sastavina; često se u
šumi nalaze otrovae biljke, koje blagu škode. Uopde se uzima,
da šumska trava nije ništa bolja od slame, koja se daje blagu
samo da se na životu uzdrži. Prema tome šumska paša nije
kadra ukamatiti glavnicu, koja je uložena u blago, i ne uzimajud
u obzir štete, koje blago šumi nanosi.


Kraj svega toga morade se na krasu što više dopuštati


paša u šumi, a drvljem obrasli pašnjaci, koji budu odredjeni


za uzgoj šume, morade se radi brsta tek postepeno pretvarati


u šume, samo da se što manje osjeti ograničenje paše, koje je


skopčano s kultiviranjem krasa.


Držanje koza. Ved smo istakli, da loše prilike paš


njaka vode ekstenzivnom načinu paše. Sve veće površine uzi


maju se za pašu kao naknada za sve to nsanju produktivnost


dosadašnjih pašnjaka. Da to proširivanje biva na raČun šume