DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1910 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 170 —


u stadij oplodnje, već se sve više uništava, dok korov, u koji


blago ne dira, sve vedeg maha preotima.


Pošto je prihod promjenljiv a uredjenje zajedničkih parnjaka
nije operacija, koju valja jedan put za uvijek izvršiti,
to 86 i gospodarske osnove i programi moraju u kraćim ili
dužim razmacima vremena, a najkašnje svakih 10 godina reviziji
podvrći.


Kako se vidi agrarno-zakonođavne tendencije idu za tim,
da se paša u opće a zajednička napose uredi po istim načelima,
po kojima je uredjeno gospodarstvo u zajedničkim šumama.


Na ovom mjestu bi se morali dotaći i pastirstva, ali ćemo
0 tom govoriti kasnije u savezu s držanjem koza.


Ad 3, Za melioriranje pašnjaka postavljeno je pravilo, da je
vlasnik dužan čuvati i uzdržavati melioracije, izvršene uz subvenciju
iz javnih sredstava (kraškog fonda). Kako dugo ta dužnost
traje, odredi se, kad se daje subvencija.


Ako vlasnik te dužnosti ne ispuni, može se sve, što je
potrebno odrediti na njegov trošak. Taj trošak može se putem
političke ovrhe utjerati, a potraživanje tog troška je preče od
hipotekarnih tražbina t. j . dolazi odmah za porezom i daćama.


Preostaje još pitanje, da li je država (zemlja) dužna izdašnije
podupirati ovaj rad.


Kao odgovor na ovo pitanje mogli bi ponoviti sve ono,
što smo odgovorili na slično pitanje kod posumljenja krasa.
Današnjem lošem stanju naročito zajedničkih pašnjaka na krasu
mnogo je doduše kriva indolencija žitelja, koji se ne moga
uživiti u bolje i povoljnije gospodarske prilike, niti mogu steći
uvjerenje, da je moguće to stanje izmjeniti na bolje.


Nu pošto mnogo krivnje otpada na državnu upravu, te
pošto su elementarne sile u brdskim krajevima daleko drukčije
nego u ravnicama, te obzirom na to, da se melioriranjem pašnjaka
podiže stočarstvo i porezna snaga žitelja, a snizuje cijena
mesa i ostahh stočarskih proizvoda, to je i država (zemlja)
dužna, da što izdašnije potpomaže cijeli taj rad i to tim više,
što u prelaznom stanju, dok se vrijednost kraških pašnjaka nepodigne,
moraju žitelji i onako muo^e žrtve pridonijeti.