DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1910 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 126 — nima; a ono područje vapnenasto, u kom su škrape, vrtače, slijt´pe doline i kraška polja,, oblici površine zemljišta i koje je u dubini karakterisano padinama i podzemnim vodotocima, zovemo oblašdu ili područjem krasa. Cjelokupan utisak, koji oblast krasa čini jeste fi/ionomija krasa. U geološkom pogledu nije kras vezan ni na jednu formaciju, a u geografskom ni na jednu zonu. Kras je dakle u svim formacijama od najstarije do najmladje i na svim krajevima svijeta: od ekvatora do hladnog pojasa. Dakle ne mogu niti starost kamenja niti sadašnje klimatske prilike uzrokovati kras. Općenito o krasu u Hrvatskoj. U krasko područje spada cijeli kraj, što leži zapadno od crte, koja počinje kod Brežca te ide Savom do Samobora, odavle prema Karlovcu te dalje u smjeru prema Vranograču u Bosni. Po Hollu* iznosi ova površina oko 12.000 km´-* (nešto manje od cijele Dalmacije), a od te površine spada u krašku formaciju oko 10.200 km´ (80´Vo cijele Hrvatske a 24´´/o cijele Hrvatske i Slavonije skupa). Veći dio kraškog područja spada krednoj formaciji i to kraj izmeđju Karlovca i Ogulina, zatim izmedju Male Kapele i Velebita, te Plješivice na bos. niedji i skoro cijeli primorski kras. Zatim dolazi triaska formacija: Velebit i Kapela. Jarskoj formaciji spada uska pruga sjeverno od Bakra, te mala površina južno od Karlovca i omanje površine na bosanskoj medji. Konačno je kamenougljena formacija: izmedju Delnica i Ravne gore, te izmedju Karlovca i bosanske medje kao i izmedju Zirovea i Bos. Novog. Ostale formacije su neznatne. Tako primjerice eruptivno kamenje (portir, melafir) izbija na površinu u Senjskoj dragi nad Sv. Križem i kod Neteke. Samo tri prve fosmacije pokazuju kraški karakter. Konfiguracija terena je pretežno valovita. Valovi teku u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu, dakle paralelno s Jadranskim morem. U tom smjeru obronci najlakše ogole, jer je žega i suša najjača. * »Die Karat AufForstung´ von Dipl. for. prof. F. Holl, Sarajevo 1901. |