DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1910 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 128 — Moramo odmah redi, da mi ne kanimo donijeti gotov nacrt zakona ved smatramo, da je važnije ako iznesemoukratko obrazložimo glavna načela, na kojima bi se takav zakon morao — po našem mišljenju — osnivati, jer de po tome svako modi prosuditi, da li su i koliko su ta načela dobra i praktično provediva. Pošto je za to prosudjivanje nužno svestrano poznavanje objekta, o kojem raspravljamo, to demo se ponajprije osvrnuti opdenito na kras i prilike na krasu. Kras (Karst) je riječ romanskoga podrijetla. Dr. Cvijid* napominje, da je keltijskog. i da je značila stjenovito, kršno zemljište. Prema tome su Romani tu riječ od Kelta uzeli. Kao ime kraja upotrebljena je ta riječ najprije za kraj izmedju Trsta i Postojne, a onda uopće za onakve krajeve. Pod krasom u užem smislu razumijevaju se krajevi, koji su na površini goli, neobrasli i oskudni vodom. Po znanstvenim pojmovima razumijevaju se pod krasom svi oni krajevi (bez obzira na vrst kulture), koji se odlikuju posebnim oblicima na površini i posebnim podzemnim vodotocima. Naime površine mnogih vapnenastih područja karakterisane su depresijama, koje nemaju kontinualnog nagiba, ved su zatvorene i zovu se opdenito kotlinama. To su ili mnogobrojne male uvale ili vrtače** (ponikve, vrtline,dolovi, dulibe. Slovenci ih zovu doline kao i mi, i taj termin je prihvaden i u stranoj književnosti), ili su pak dugačke, valovite, često vijugave depresije zvane slijepe doline i široke dugačke kotline ili polja (Karstbecken); osim toga po ogoljelim, kamenitim krajevima takovih područja ima dubokih, uskih brazda, koje su rastavljene kamenitim oštricama a zovu se škrap e (Karren), * Dr. J. Cvijid: ,Karst, geograf, monografija". Ovaj priznati autor kani njemačko izdanje ,Das Karsphonomen" doskora proširiti. ** Vrtače, koje su strme i duboke te se kanalom produžaju u pečine (ponore), zovu se bezdani i zvekare. Pored pravih vrtača i zvekara ima u glino^itom zemljištu krajiških kotlina (naročito u velikim vrtačama i slijepim dolinama) liievkastili uvala, koje imaju oblik vrtača i nazivaju se aluvijalne vrtače. Takovih vrtača ima po poljima jugozapadne Hrvatske. Naročito je takovo polje: Velika Popina, koja se odliKuje stvaranjem novih aluvijalnih vrtača, kojih još pred nekoliko decenija nije bilo. |