DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1910 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 139 — šenje te zadade. Naprotiv rad oko pošumljenja krasa je satno jedan dio iz kompleksa onih mjera, koje se moraju provesti, da se kraške prilike saniraju i da se stvore povoljnije prilike za život na krasu. Pored šumara moraju i drugi faktori paralelno djelovati kod toga. Uredjenje bujica i ponora, gradnja cesta i putova, obskrbljenje krasa vodom, podizanje poljskog gospodarstva i stočarstva, stvaranje novih vrela prihoda, spada medju te mjere. Savezno s tim mjerama pokrenuto je i uredjenje gospodarstva na zajedničkom posjedu, dioba i melioracija tog posjeda. Baš ovo potonje je od najveće važnosti, jer zajednički posjed sastoji pretežno od pašnjaka, koji čine najvedi kontigenat krasa i može se redi, da su kras i zajednički pašnjaci identični pojmovi. Sve poteškode i zapreke, koje se stavljaju akciji oko pošumljenja krasa, leže baš u tome, što se pošumljenje ima provesti pretežno na pašnjacima, koji poradi lošeg stanja i tako ne dotječu za prehranu blaga. Stoga je razumljivo, da se oduzimanjem pašnjaka u kraškim krajevima, koji su samo za stočarstvo prikladni, dira upravo u živac narodnog gospodarskog života, pa je i pojmivo, ako se kraški žitelji protive akciji oko pošumljenja krasa ma koliko ta akcija inače bila korisna. Šumari se dakle ne smiju uklanjati rješavanju problema, koji ide za tim, da se podigne i unaprijedi vrijednost preostalog dijela zajedničkog posjeda, jer samo u unutarnjem ojaČanju zajednica leži garancija za uspješan rad oko pošumljenja krasa. Ko to nebi htio uvažiti, taj bi svojim radom oko pošumljenja krasa provodio skupocjene a bezuspješne eksperimente. Stoga i ovdje ponavljamo, da težište pitanja ne postavljamo u zakonske ustanove, koje bi prisilnim načinom imale omoguditi, da se stanovite površine pošume, ved imajudi pred očima, da de se pošumljivati skoro jedino zajednički pašnjaci, držimo, da se glavna pažnja kod stvaranja zakona mora posvetiti baš podizanju vrijednosti onih površina, koje će biti izu |