DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1910 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 180 — Ova bolje stojeda manjina najviše se koristuje zajedničkim pašnjacima i uništava ih, a najviše se protivi svakoj mjeri, koja ide za poboljšanjem, jer se sasvim opravdano boji, da bi se umanjilo područje koristovanja. Siromašniji pak žitelji nemaju tu tolikog intertsa, jer drže malen broj blaga Šumarnik Thal predlaže u svom jednom referatu, da bi se uživanje zajedničkih pašnjaka imalo tako urediti, da svaki ovlaštenik ima prava na zajednički pašnjak u?-oniti toliko blaga, koliko odgovara 8 jedne strane ovlašteništvu a s druge strane izdašnosti pašnjaka, To pravo može svaki cijelo ili djelomice ustupiti drugima. Na taj način mogu oni, koji drže mali broj blaga, ili koji u opde blago ne drže, svoje pravo unovčivati. U tom slučaju bi odšteta stojala u pravilnom omjeru prema vrijednosti i izdašnosti pf šnjaka, te bi se pobudio interes siromašne klase, dakle vec^ine na (čuvanje i melioriranje pašnjaka. Bogata manjina ne bi više mogla S70je lične koristi pokrivati s intere sima vedine i prikazivati ih kao identične s interesima opdine ili zajednice. Ostale uzroke propadanja zajedničkih pašnjaka i stvaranja krasa, koliko potječu od ljudskih čina, napomenudemo kasnije. Financijalni momenat. Pošumljenje krasa je poradi tehničkih poteškoda 3—^4 puta skuplje od pošumljenja običnog šum. areala. Financijalni uspjeh se dakle ne može mjeriti po rtntabilitetu ostahh postojećih šuma, nu ipak se s č sto financijalnog i ekonomskog gledišta može preporučiti pošumljenje krasa, jer je izvjesno, da se uložena glavnica ukamaduje s IV2—27o Generacija, koja mora troškove podmiriti svakako prinosi tom velike žrtve, jer se financijalni efekat tog pothvata pokazuje tek za 80—100 godina. Nu od početka narodnogođpodargkog života rukovodila je sva pokolenja kulturnih naroda etička ideja, koja nam stavlja u dužnost, da u jednakoj mjeri vodamo računa i 0 bududnosti. Pridona sanje znatnijih žrta-´a za velike kulturne zadatke je postulat narodne svijesti i ponosa našeg. |