DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1910 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 102 — „Građjevno drvo — u koliko takovog imade, pripada ovlašteniku, ako to stanje šume i razborito šumsko gospodarstvo u obde dopušta, te ako je ovlašteniku uslied prirodne nepogode prijašnja zgrada propala, ili mu je potrebno podignuće nove zgrade". „O tom odlučuje odbor". „Gradjevno drvo dopitano ovlašteniku za vlastitu porabu ne smije se prodati. Proda li ga ovlaštenik ipak, to je odbor zemlj. zajednice vlastan preostalu gradju posredovanjeoa obdinskog poglavarstva zapljeniti i prodati javnom dražbom, ili inako na korist zemljištne zajednice s njom razpoložiti". ,,Takav ovlaštenik gubi pravo na potraživanje gradjeynog drva na 5 godina.« Dočim je sastavljač pravilnika u § 18. glede doznake ovlašteničkog ogrieva izrično naveo, da mu se tog ogrieva imade doznačiti toliko, koliko ga po obsegu alikvotnog ovlašteničkog diela pripada — dopušta, dapače po § 19. doznačuje gradjevni lies bez obzira na taj alikvotni ovlašteni dio t j . svagda toliko, koliko mu treba, samo kad to prirodni vis major zahtjeva i kada mu se prohtije novu zgradu graditi. Kada bi upravnik kao sastavljač pravilnika bio znao, da ovdje gradjevno drvo o kojem govori, vriedi za 1000°/^ (slovi jednu tisudu "/o) vise nego li ogrievno drvo, onda bi izvan svake dvojbe, makar je i radio bez šumara, posve drugačije pravilnikom normirao doznaku ovlašteničke gradjevne drvarije. — Ovo izrično naglašujem radi ove stvari same, a kamo to dovodi kad se još alikvotni dielovi ovlaštenja potegnu u račun, vidi se iz sliededega: Ovlaštenik A ima jednako toliki alikvotni dio, odnosno ovlaštenje kao i ovlaštenik B, nu kuda ovlaštenika A je duga 12, a široka 9 mt., dočim je kuda ovlaštenika B duga 7 a široka 5 mt. Makar da dakle obojica tih ovlaštenika i de facto i de jure imadu pravo na jednake koristi, ipak vidimo da de kod dane zgode ovlaštenik A za njekih 100% više dobiti;na gradjevnom liesu od ovlaštenika B i to samo zato jer ima vedu kudu! |