DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— "47 —


količine prekobrojnosti stabala, a do toga prema utvrđeuitn rezultatima
šumskih šteta ne može dođi.


Istakli smo naprijed, kakovo je u glavnom stanje našega
uređajnoga razreda, gdje nemamo na površini traženo približno
normalno stanje debljinskih razreda, prema čemu smo prisiljeni
sa najvedom opreznošdu postupati u opredijeljenju sjećivoga
godišnjega prihoda, a da stanje popravljamo s jedne
strane obzirom na ovu abnormalnost, a s druge strane obzirom


na šumske štete.
U početku spomenutoj raspravici izneseno je, kojim se
načinom izračunava sječivi godišnji prihod, koji se u glavnom


sastojao iz V. debljinskoga razreda, nu nije pri tom uzet obzir
na šumske štete. :


Uzimajudi obzir na šumske štete po određenju što de se
sjedi a što ostati, mora se općenito računati na promjenjeno
stanje uslijed šumskih šteta od danas pa do vremena, kada de
odnosna površina dođi do sječne uporabe, a onda od ovoga
vremena do nore uporabe, t. j . za trajanja obhodnjicc, gdje
demo u prvom slučaju naći na štetu redovitoga sječivoga prihoda
minu s broj stabala, kružne površine i mase za iznos
šumskih šteta u tom vremenu, a u drugom slučaju moramo
na sječnoj površini ostaviti plu s broj stabala, kružnih površina
i mase za iznos šumskih šteta u tom vremenu, a opet na
štetu redovitoga sječivoga prihoda.


Tako ćemo imati za površinu šume, koja je opredijeljena
za sječu u II, desetgodištu, pri određenju što ima ostati, a
što sjeći, postupati tako, da demo današnjem stanju debljinskih
razreda pribrojiti prirast na broju stabala, kruž. površina i
mase pojedinih debljinskih razreda za 15 godina, pa onda od
ovoga oduzeti broj stabala, kruž površine i mase za vrijeme
15 godina na račun šumskih šteta. Čim srao dobili sliku stanja
šume pri početku sječe, prema kojemu određujemo, što se ima
ostaviti a što sjedi tako, da onom stanju, koje bi imalo ostati,
da nije šumskih šteta, pribrojimo iznos šum. šteta za vrijeme
obhodnjice t. j . ´60 godina na račun redovitoga sječivo^^a pri