DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 44 —


slučajevima nemamo opet nikatova pravilna rszmjerja između
debljinskih razreda, pa da to abnormalno stanje naših suma
donekle ispravimo, dužnost nam je otkriti sve pa i najmanje
razarajuće pojave, koje bi stanje još više pogoršale, pa ako su
ove stalne i neodklonive, kao što su šumske štete, to ćemo,
kada ih upoznamo u snazi njihova štetnoga djelovanja po našu
osnovu, modi oslabiti na štetu doduše redovitoga sježivoga godišnjega
prihoda, ali uspješno obzirom na opde stanje šume.


Mi smo ustanovili, što normalno mora ostati poslije sječe,
koja ostaje na miru u trajanju cijele obhodnjice, u kojem se
vremenu ima privesti na normalno stanje prije sjede, što bi
onda bilo, kada bi naša sječina potpuno mirovala u tom vremenu.
Nu kako de u tom vremenu poslije sječe dolaziti tamo
i sjekira štetodinca, to mi ne demo imati nakon izminuda obhodnjice
željeno normalno stanje, nego de naši pojedini deb-
Ijinski razredi biti više manje proređeni, ili u našim redovitim
slučajevima, kakovo je današnje stanje šume, ne demo
nakon isteka obhodnjice nadi ono stanje, koje smo kao popravljajude
propisali.


Da se to može približnije predusresti, potrebni su nam
podatci 0 šumskim štetama u pojedinim uređajnim jedinicama
i to takovi podatci, koji de nam u glavnom pokazivati, na koje
debljinske razrede naročito štetočine! u vedoj mjeri udaraju i
na kojim djelovima šume, jer za nas ne može biti odlučno da
osiguramo samo masu odnošenu šumskim štetama, nego nam
je potrebno znati, koje debljinske razrede moramo ostavljati
prekobrojnima za izvršenje šumskih šteta i na kojima mjestima,
ako se naročito neka mjesta kao takova jače ugrožena ukazuju.


Da 0 tom bude slika jasnija, poslužiti demo se nekim
primjerima, koje smo primjenili na naše nekoje uređajne jedinice.


Podatke o šumskim štetama vadili smo iz očevidnika g.
1908., te smo za srez »Dolac« — koga sačinjavaju dva uređajna
razreda u površini od 1520 rali, obraslom u vedini
čistom jelovom šumom uz neznatnu primjesu bukve — našli,
da je po štetočincima u toj godini posječeno jelovih stabala i to :