DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 67 na nju ni obazirati. Šematički dadu se ostali slojevi kako se vidi na str. 69. prikazati. Po geologiji nastali su slojevi 1. —4. taloženjem Školjka, puževa, kremene kiseline, naplavine i t. d. u samome moru, a sloj 5. nastao je na kopnu naplavljivanjem raztrosenih dielova starijih formacija kroz bujice i velike rieke. Pošto su svi slojevi nastali taloženjem, to bi oni morali ležati horizontaluo, no kako se iz prosjekah (1), (2) i (3) razabira, oni su sada kojekako nagnuti i izprevijani već prema tomu, kako se je zemaljska kora u raznim geolog, periodama, spuštala i savijala. Kroz to dizanje i spuštanje došli su jedni dielovi sloja pod površinu morsku, a drugi su opet ostali na suhom. Tako je n. pr. prema slici 5. jedan dio slojeva 1. i 2. za vrieme taloženja sloja 3. bio pod vodom, dočim su dielovi istih slojeva naznačeni u slici 3. bili na suhom Za vrieme dok su slojevi bili pod morskom površinom, taložile su se na njima mladje naslage. Ved prema tomu, da li je more bilo nad slojevima pliće ili dublje i prema tomu, da li su slojevi bili krade ili dulje vrieme pod vodom, postale su te mladje naslage tanje ili deblje. Ako su ti slojevi odnosno naslage bili sami od sebe ne plodni, te ako nakon svoga postanka i izdignuda iz mora nisu nikad poslie pod morsku površinu došli, ond a su moral i i ostati neplodni, ako ih naime nije diluvijalno ili alu vijaln > doba plodnim naslagama zasuti moglo. Ta mogudnost nije izključeua, dapače je skroz i skroz vjerojatna, jer n. pr. vidimo i na slici 4, i 5., da je sloj 3. zasut sa slojem 4. samo do neke visine, i to po svoj pi´ilici do one, dokle je more u periodi taloženja sloja 4. dopirale. Kako su pako ti dielovi sloja 3. bili od svog izdignuda uviek n a uzvisini , nije se mogao na njima staložiti ni diluvijalni sloj 5. nego je materijal sa sloga 1 , a eventualno i iz pukotina sloja 2., iz kojih je nastno sloj 5.. po pos^tranira jarcima odplavljen na niža mjesta |