DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 66 — tome, što sadižava stanovite životinje ili biline, koje su samo u ono doba živile, ili su barem za ono doba karakteristične. Sve naslage nisu čiste niti jednolične, nego su često koječim onečišćene, kao ostatcima bilja, životinja, doplavljenim tvarima uastalima trošenjem driigih starijih slojeva i t. d. O kemičkom sastavu pojedinih slojeva ovisi i njihova plodnost. Raztroši li se naime takav sloj, koji u sebi sadržaje puno ilovače, ostataka životinja i bilja i sličnih, plodnost zemlje uvjetujučih tvari, to 6e od njega nastati i plodno tlo. Ostane li trošenjem nastala zemlja na mjestu, gdje je postala, zovemo takovo tlo prvotno ili primarno, a odnesu li ga oborine i stalože gdje drugdje, zovemo tako nastalo tlo naplavinom. Neplodno tlo može po tom postati jedino na taj način plodnim, ako se na njemu naplavljivanjem staloži plodne zemlje. Tlo koje je jedino radi toga neplodno, jer voda s njega odplavlja trošenjem stvorenu zemlju, može se načiniti plodnim, ako se zidom ili inom umjetnom zapriekom, zaprieči dalnje izpiranje. Od gore spomenutih naslaga daju pješčenjaci i ilovače plodna tla, a vapnenci samo onda, ako su žilama ilovače dobro protkani. Cisti masivni vapnenci ne daju trošenjem nikakovo tlo. Oni se doduše troše, tečajem vjekova silno na sve strane izpucaju uslied vrućine i studeni, voda ih izpira i od njih stvara pečine, klisure i grebene, ali uza sve to oni ostaju neplodni, jer u njima ne ima plodnih sastavina. Hrvatsko kraško područje proteže se preko obje zapadne županije (ličko-krbavske i modr.-riečke), te preko onog diela zagrebačke županije, koji leži zapadno od Kupe, kako nam to karta na strani 68. pokazuje. U tom području zastupani su geolog, slojevi karbona, triasa, jure. dolnje i gornje krede, tertiernih (eocen.) pješčenjaka,, diluvijalnih gUna, te aluvijalnih pješčenjaka, šljunka i crnice. Karbonska formacija je vrlo slabo razvijena, s toga se ne ćemo |