DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 65 — Njeki geolozi tvrde, da se je Jandransko more, a po tom valjda i otoci uz hrvatsku obalu, stvorilo u tertieru ili najkašnje u diluviju, dakle svakako u predhistorijsko doba. Tada još nije bilo Mljetčana, a ipak ima velikih površina na morskom dnu, koje nikakovom zemljom prekrivene nisu, nego čine grebene poput na obali nalazedih se grebena formacije gornje krede. Pripoviest dakle o odplavljenju zemlje sa krasa u historijsko doba, a naročito od doba Mljetčana ovamo, ukazuje se kao puka bajka ^ No nije samo to bajka, nego je bajka i pripoviest o njekadanjim šumama na dalm. otocima u historijsko doba. U nju mogu vjerovati samo oni, koji ne znaju, da bura nosi na kilometre daleko prašinu od morske slane vode, a kuda ta, odnosno morska sol zemlju pospe, tamo nema bilju života Bura je od vajkada Česti gost hrvatske obale, pak su s toga od vajkada i otoci goli na onim mjestima, na koja bura često udara i solju ih zasipa. Mljetčani su možebit izsjekli stabalje, ali ne na sadanjem golom krasu, nego u šumama, koje i danas na otocima ob stoje, jer nisu na dohvatu prašini morske vode, koju bura sa sobom nosi. Promotrimo li pako ideologijski sastav kraških naslaga i gibanje zemaljske kore na hrvatskom krasu za vrieme raznih geoložkih perioda, te čemo bezdvojbeno doči do zaključka, da plodne zemlje na sadanjem golom krasu sjegurno nikadanibilonije. Poznato je, da su se u svakoj geoložkoj periodi zemlje slagale tri glavne vrsti naslaga: vapnenac, pješčenjak i glin a i to u isto doba, ah redovito svaka na drugom mjestu, odnosno u drugom predjelu. Zato se i govori n. pr. o triaskim jurskim vapnencima i t. d. a isto tako n. pr. o triaskim, jurskim, eocenskim i t. d, pješčenjacima, a po mjestu gdje se naslage nalaze govori se n. pr. o Hallstadskom vapnu, Wer fenskim naslagama, Raibl-naslagama i t. d Svaka vrst tih naslaga iz pojedinih perioda pozna se po |