DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 62 — kod vlastelinstva Thurn-Taxi8 po novoj odredbi naloženo, da se u priebornim crnogoričnim šumama smiju sjeći stabla tek od minimalnog prsnog promjera od 60 cm., dok su se do sada za sječu obilježivala ved stabla od 50 cm. U Sungerskom lugu vidimo da je popriečtii godišnji prirast od 1. 110. godina 0-7 m´^ da je dakle za 1 mm. vedi*) od najboljih gtojbina što ih posjeduje vlastelinstvo Thurn-Taxisa. ledan od najvažnijih razloga biti će taj, što kako je prije spomenuto, jedna i druga vrat (t. j . omorika i jela) vole prilično vlažno tlo, kakovo se u Sungerskom lugu i nalazi, dok su obronci Drgomeljakoga sklopa po svojoj konfiguraciji, a i fo položaju prema vladajudem vjetru (buri) izvrgnuti izsusenju tla. Osim toga će biti razlog još i to, što u Drgomeljskim sumama uz jelu dolazi u smjesi i bukva, koja odved dugo drži jelu u zasjeni tako, da ona tek iza 50. godine slobodnu krošnju, a po tom i veću množinu svjetla dobiva. A. Kauders. Kultiviranje hrv. krasa. Još nješto 0 postanku krasa, te o izgledu i plodovitosti geologijskih slojeva hrv. krasa. U mojoj razpravi „Pošumljenje krasa", koja je otisnuta u broju 1—3. „Šumar, lista* od g. 1909. nabacio sam njekoliko misli 0 postanku krasa, koje KU bile oprečne dosadanjim nazo rima 0 tomu predmetu. Pošto sam u jeseni prošle godine bio od kr. zem vlade izaslan u ličko-krbavsku županiju, da pomno proučim prilike na krasu, uspjelo mi je tamo što šta opaziti, pak si smatram *) Ovo, zatim zaključak u pređiflu(^oj alineji, te njeki ostali zaključci i tvrdnje nisu dovoljno obrailoženi i dokazani, nn zato ipak tii raspravicii donosimo r.ado i to g razloga, što ko´´ nas prieborne šume igraj« sada, a igr.-iti ie i ii doglednoj budućnosti veliku ulogu i važnost, pak kako se je kod nas modernom i svrsi shodnom uredjenju tib Suma tek u novije doba počela posvećivati veča važnost, moramo sa veseljem pozdiaviti svaku raspravu, koja o tomu pitanju raspravlja. Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 63 — za dažnost, ta svoja opažanja cienjenim sudrugovima priobditi, i to tim više, što sam baš u našem krasu našao gore spomenute tvrdnje ne samo utvrdjene, nego dapače našao sam takove pojave, koje su me dovele do zaključka, koji je još jače u oprieci sa dosadanjim nazorima o postanku krasa. U lanjskoj razpravi pokušao sam dokazati, da nije sječa šuma po Mljetčaaima, ni po bivšoj upravi vojne Krajine, a niti devastacija šuma po sadanjim kraškim stanovnicima, skrivila, da je „debela naslaga plodne zemlje" sa vapnene podloge odplavljena i time da se je na površini ukazao vapnenac — ,da je nastao kras". Za naš budući rad oko kultiviranja krasa neima doduše nikakove praktične važnosti riešenje toga pitanja, jer se taj budući rad mora bazirati na gotovoj činjenici »da je kras tu«; ali je ipak makar sa znanstvenoga gledišta vriedno znati, što je u istinu na stvari s tom bajoslovnom zemljom. Dokaže li se naime, da gore spomenuto bajanje nije izpravno, to će prestati ono vječito naricanje za plodnima ravnicama i bujnim travnicima, koji su navodno njekada sadanji goli kamen prekrivali. Dokaže li se to, tada će nestati i antagonizma izmedju kultivatora krasa i kraškoga žiteljstva, kojemu se najviše postanak krasa u grieh upisuje. Kultivator krasa nede tada stajati visoko nad siromašnim krašanom, nego če mu se približiti i izpitati načine, kojima se je on uz svoja čedna materijalna sredstva branio od kraških nepogoda, pak će te načine obrane svojim stručnim znanjem usavršiti i pon-odu, što no bi graničar rekao „carske kase*, izvesti. Naprotiv gore spomenutoj tvrdnji uztvrdio sam, da je zemlje sa gologa krasa, ako je gore kada i bila, moralo nestati negdje u quartaru, dakle još u predhistorijsko doba. Za tu tvrdnju našao sam u Lici još sliedede dokaze: U okolici Jablanca ima vrlo puno starih, već davno razrušenih zidova, kojima si je staro kraško žiteljstvo nasade od bure branilo, |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 64 — kako to i dandanas krašani čine. U toj okolif i na brdu Klaonica ima i podor njekakve gradine sazidane u suhozidu, koja potiče iz 13. ili bog zna kojega starijega vieka, kao i spomenute ograde. Kamenje za zidove i ograde uzeto je iz neposredne blizine, a temelji tih zidova i gradine počivaju na golo m vapnencu , što je najbolji dokaz, da ve<5 onda nije ondje zemlje bilo, da je kamenje bilo na površini i da je bura duvala bas kao i danas. Oko Janjca, Kule i mnogih drugih mjesta u Lici ima po oranicama silnih hrpa kamenja, koje nedvojbeno potiču od čisdenja zemlje, a koje pokazuju, da su stanovnici krasa pred stotine i stotine godina svoju grudu zemlje upravo onako u znoju lica svoga »orali« t, j , od kamena čistili, kako to i danas pučanstvo krasko čini. Grobovi iz rimskoga i bronČanoga doba u okolici Jablanca i Stinice načinjeni su u kršu i to potonji tako, da je za mrtvaca načinjena u kršu raka od pol metra širine a oko 1 met. duljine, a prvi tako, da su u krš ukopane žare sa pepelom mrtvaca. Jedva je vjerojatno, da bi tadanji narodi kopali debelu zemlju duboko da do krša dodju i u njega mrtvaca polože, nego je vjerojatnije, da je krš več tada bio na površini, pak da su oni mrtvace izravno u krš zakapali. Na kraškim zaravanjcima nailazimo često na kotline od znatne površine, pa unatoč toga, što u njima ne ima ponora, niti vodi odtoka, ipak u tim kotlinama ne nalazimo de belih naslaga zemlje. Voda ju nije odniela, dakle je po Bvoj prihci nije u kotlinama, a po tom ni na krasu ni bilo u izobilju. Moglo bi se doduše fantastično uztvrditi, da je kras bio njekada visoko brdo sa gladkim bočinama, te da je sa tih bočina zemlja odplavljena u mora i ravnice Save, Drave i Dunava, a onda tek da se je opet brdo spustilo i u njemu nastale kotline bez zemlje. Ta tvrdnja ali nebi se mogla održati jer historija ne bilježi, dp je od doba Mljetčana bilo takovih katastrotalnih gibanja zemaljske kore u hrvatskom primorju. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 65 — Njeki geolozi tvrde, da se je Jandransko more, a po tom valjda i otoci uz hrvatsku obalu, stvorilo u tertieru ili najkašnje u diluviju, dakle svakako u predhistorijsko doba. Tada još nije bilo Mljetčana, a ipak ima velikih površina na morskom dnu, koje nikakovom zemljom prekrivene nisu, nego čine grebene poput na obali nalazedih se grebena formacije gornje krede. Pripoviest dakle o odplavljenju zemlje sa krasa u historijsko doba, a naročito od doba Mljetčana ovamo, ukazuje se kao puka bajka ^ No nije samo to bajka, nego je bajka i pripoviest o njekadanjim šumama na dalm. otocima u historijsko doba. U nju mogu vjerovati samo oni, koji ne znaju, da bura nosi na kilometre daleko prašinu od morske slane vode, a kuda ta, odnosno morska sol zemlju pospe, tamo nema bilju života Bura je od vajkada Česti gost hrvatske obale, pak su s toga od vajkada i otoci goli na onim mjestima, na koja bura često udara i solju ih zasipa. Mljetčani su možebit izsjekli stabalje, ali ne na sadanjem golom krasu, nego u šumama, koje i danas na otocima ob stoje, jer nisu na dohvatu prašini morske vode, koju bura sa sobom nosi. Promotrimo li pako ideologijski sastav kraških naslaga i gibanje zemaljske kore na hrvatskom krasu za vrieme raznih geoložkih perioda, te čemo bezdvojbeno doči do zaključka, da plodne zemlje na sadanjem golom krasu sjegurno nikadanibilonije. Poznato je, da su se u svakoj geoložkoj periodi zemlje slagale tri glavne vrsti naslaga: vapnenac, pješčenjak i glin a i to u isto doba, ah redovito svaka na drugom mjestu, odnosno u drugom predjelu. Zato se i govori n. pr. o triaskim jurskim vapnencima i t. d. a isto tako n. pr. o triaskim, jurskim, eocenskim i t. d, pješčenjacima, a po mjestu gdje se naslage nalaze govori se n. pr. o Hallstadskom vapnu, Wer fenskim naslagama, Raibl-naslagama i t. d Svaka vrst tih naslaga iz pojedinih perioda pozna se po |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 66 — tome, što sadižava stanovite životinje ili biline, koje su samo u ono doba živile, ili su barem za ono doba karakteristične. Sve naslage nisu čiste niti jednolične, nego su često koječim onečišćene, kao ostatcima bilja, životinja, doplavljenim tvarima uastalima trošenjem driigih starijih slojeva i t. d. O kemičkom sastavu pojedinih slojeva ovisi i njihova plodnost. Raztroši li se naime takav sloj, koji u sebi sadržaje puno ilovače, ostataka životinja i bilja i sličnih, plodnost zemlje uvjetujučih tvari, to 6e od njega nastati i plodno tlo. Ostane li trošenjem nastala zemlja na mjestu, gdje je postala, zovemo takovo tlo prvotno ili primarno, a odnesu li ga oborine i stalože gdje drugdje, zovemo tako nastalo tlo naplavinom. Neplodno tlo može po tom postati jedino na taj način plodnim, ako se na njemu naplavljivanjem staloži plodne zemlje. Tlo koje je jedino radi toga neplodno, jer voda s njega odplavlja trošenjem stvorenu zemlju, može se načiniti plodnim, ako se zidom ili inom umjetnom zapriekom, zaprieči dalnje izpiranje. Od gore spomenutih naslaga daju pješčenjaci i ilovače plodna tla, a vapnenci samo onda, ako su žilama ilovače dobro protkani. Cisti masivni vapnenci ne daju trošenjem nikakovo tlo. Oni se doduše troše, tečajem vjekova silno na sve strane izpucaju uslied vrućine i studeni, voda ih izpira i od njih stvara pečine, klisure i grebene, ali uza sve to oni ostaju neplodni, jer u njima ne ima plodnih sastavina. Hrvatsko kraško područje proteže se preko obje zapadne županije (ličko-krbavske i modr.-riečke), te preko onog diela zagrebačke županije, koji leži zapadno od Kupe, kako nam to karta na strani 68. pokazuje. U tom području zastupani su geolog, slojevi karbona, triasa, jure. dolnje i gornje krede, tertiernih (eocen.) pješčenjaka,, diluvijalnih gUna, te aluvijalnih pješčenjaka, šljunka i crnice. Karbonska formacija je vrlo slabo razvijena, s toga se ne ćemo |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 67 na nju ni obazirati. Šematički dadu se ostali slojevi kako se vidi na str. 69. prikazati. Po geologiji nastali su slojevi 1. —4. taloženjem Školjka, puževa, kremene kiseline, naplavine i t. d. u samome moru, a sloj 5. nastao je na kopnu naplavljivanjem raztrosenih dielova starijih formacija kroz bujice i velike rieke. Pošto su svi slojevi nastali taloženjem, to bi oni morali ležati horizontaluo, no kako se iz prosjekah (1), (2) i (3) razabira, oni su sada kojekako nagnuti i izprevijani već prema tomu, kako se je zemaljska kora u raznim geolog, periodama, spuštala i savijala. Kroz to dizanje i spuštanje došli su jedni dielovi sloja pod površinu morsku, a drugi su opet ostali na suhom. Tako je n. pr. prema slici 5. jedan dio slojeva 1. i 2. za vrieme taloženja sloja 3. bio pod vodom, dočim su dielovi istih slojeva naznačeni u slici 3. bili na suhom Za vrieme dok su slojevi bili pod morskom površinom, taložile su se na njima mladje naslage. Ved prema tomu, da li je more bilo nad slojevima pliće ili dublje i prema tomu, da li su slojevi bili krade ili dulje vrieme pod vodom, postale su te mladje naslage tanje ili deblje. Ako su ti slojevi odnosno naslage bili sami od sebe ne plodni, te ako nakon svoga postanka i izdignuda iz mora nisu nikad poslie pod morsku površinu došli, ond a su moral i i ostati neplodni, ako ih naime nije diluvijalno ili alu vijaln > doba plodnim naslagama zasuti moglo. Ta mogudnost nije izključeua, dapače je skroz i skroz vjerojatna, jer n. pr. vidimo i na slici 4, i 5., da je sloj 3. zasut sa slojem 4. samo do neke visine, i to po svoj pi´ilici do one, dokle je more u periodi taloženja sloja 4. dopirale. Kako su pako ti dielovi sloja 3. bili od svog izdignuda uviek n a uzvisini , nije se mogao na njima staložiti ni diluvijalni sloj 5. nego je materijal sa sloga 1 , a eventualno i iz pukotina sloja 2., iz kojih je nastno sloj 5.. po pos^tranira jarcima odplavljen na niža mjesta |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— ´68 I´>.´´v-.:y |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 31 <-- 31 --> PDF |
bi-´^´. ioprec-prosjek )prec.prosji in^jTe ^^^ si. 5. popr.prosjeklS |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 70 - Kako {tuno kastiije vidjeti, slojevi 2. i 3. tvore u glavnorii hrvatski kras, te je naročito sloj 3. takove naravi, da njegovim trošenjem ne može nastati plodna zemlja. Kak o je i gor e opisano , ne mož e bit i o tom u dvojbe , da im a dielov a ti h dvaj u slojeva , n a kojim a nikad a zemlj e bil o nije , koj i s u dakl e o d svog a po st a n k a za kulturu nesposobni, a tih dielova ima ne samo u hrv. primorju, nego i u nutrašnjosti obih napried spomenutih županija žalibože i previše. Do ovoga nazora došao sam još prošle godine, kada sam proučavao primorski kras, a poznati naš geolog prof. Koeh od zagrebačkog naravoslovnog muzeja istoga je nazora I u nedavno izašloj knjizi „Geologija Dalmacije* kaže na str. 166. čuveni austrijski geolog Dr R. Schubert „Oceansko more nije se razširilo po cielom području negdašnjeg krednog mora, jer je več od onog vremena (t. j . doba krede) ostao Velebit, okolica Knina etc, suhim kopnom". Po tome se moja tvrdnja izpravnom ukazuje. Upozorujem naročito cienjene čitatelje, da sam gornjom razpravom htjeo u glavnom dokazati, da na sadanjem hrv. krasu ima sjegurno dosta površina, koje nikada debelom plodnom zemljom prekrite bile nisu, te da je to i glavna krivnja, što na njekima od njih ni dandanas u obilju plodne zemlje nema. Nisam ali time htjeo kazati, da su sve gole površine na taj način ostale gole, nego sam naprotiv uvjeren, da je sa mnogih površina od mladjih geolog, naslaga potičuda ili trošenjem samih slojeva nastala zemlja, tiekom vremena sbilja izprana i u doline odnesena. Upozorujem ali podjedno i na to, da je sastav kraških vapnenaca većinom takav, da njihovim trošenjem redovito nenastaje puno zemlje, a isto tako. da se po debljini mladjih naslaga u uvalama i t đ. dade nagadjati, da i one u našim krajevima nisu nikada debele bile. Prema tome je skroz vjerojatno, da na sadanjem golom krasu bajoslovnih travnika i gustih bujno rastućih šuma nije nikada ni bilo. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-11 Ne BiTiije ne pri tom zaboraviti, da u kraškom području ili a dosta i takovih inače kamenitih i tvrdih geolog, naslaga, koje ne sastoje od vapnenca, a koje vlastitim trošenjem stvaraju vrlo plodnu zemlju i daju najbolje tlo za podizanje šuma. Njekoji, ne praved razlike izmedju raznih geolog, slojeva, ne prave razlike ni izmedju tih slojeva i slojeva vapnenca, kao niti izmedju trošenjem nastalih proizvoda jednih i drugih. Stoga oni i drže, da ako ima na jednom dielu kraškoga područja plodnih naslaga i plodne zemlje, da je moralo biti i na drugom, ili da je može s vremenom nastati u obilnoj mjeri. Tomu ali nije tako, jer hladnu zemlju davajude naslage ne smiju se zamjeniti sa vapnencima. Kako demo niže vidjeti, ima slojeva vapnenca na krasu, koji ne daju trošenjem nikakove plodne zemlje, a ima ih i takovih, koji trošenjem žica plodnu zemlju proizvadjaju. Te zemlje ali ne može u vedoj mjeri nastati, nego što je debela bila žica, koja se je raztrošila. Vapnenci dakle, koji nisu debelim žicama protkani, niti su kada bili, a niti u budude mogu biti uslied vlastitoga trošenja, nastalom debelom crnicom prekriti, nego se je ona nalazila u maloj količini u pukotinama vapnenca Voda doduše izpira tu plodnu zemlju, no riedko kada izpere ju svu, nego je redovno ostane toliko u pukotinama, koliko je dovoljno, da na njoj drvede, makar i kukavno, uspjevati može. Kamen se težko troši i stvaranje plodne zemlje lagano napreduje, pak stoga kultivator krasa mora računati samo sa ono malo zemlje, što je u pukotinama imade i samo sa onima površinama, gdje ju u dovoljnoj mjeri nadi može. Na litice i skroz neplodni vapnenac ne treba se kultivator niti obazirati, jer je kvar, trud i novac trošiti na njih, a to tim vedma, što i onako imade dosta površina, na kultiviranje kojih se trud i trošak uspješno upotriebiti može. Da li de se ikada litice zazeleniti modi, težko je kazati, no čini se da ni ta mogudaost nije izključeua. Možebit de susjedno drvede malo po malo, pa makar |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 34 <-- 34 --> PDF |
~ 72 — i nakon stoljeća, pukotine izpuniti ođpu´lciraa. svoga, lišća, te svojom zaštitom omogućiti razvoj mahovine i trave u njima, te tako stvoriti crnicu zemlju, na kojoj će sve ´.ispjevati. Za to ali treba vremena, a mi treba da odmah radimo, pak 8 toga možemo uzeti u obzir samo »sadanjn plodnost« pojedinih kraških slojeva Izpitamo li pako glavne kraške slojeve na plodnost i mogućnost njihova kultiviranja, to ćemo naći: a) Sloj 1. ili f 0 r m a c i i a t r i a s a i j u r e*. a 1) Trias . Zastupan je debelom skupinom slojeva donjeg, srednjeg i gornjeg triasa. Donji trias sastoji iz raznih crvenih, žutih i zelenkastih škriljevaca i pješčenjaka, vrlo je razprostranjen, a trošenjem daje dobru plodnu zemljn (Werfenski škriljevci). Srednji trias sastoji iz dolomita i vapnenca, na kojemu opet leže crveni lapor, škriljevci i pješčenjaci t. zv. Raiblnaslaga gornjeg triasa. Na potonjima leži često svjetlosivi dolomit i bjeli vapnenac. a 2) Jura . Ona tvori bilo Velebita, koje je dosta široko, a sastoji iz tamno sivog kamenja. U tom kamenju ima uloženog dolomita i bituminoznih škriljevaca. Zatim ima vapnenaca i dolomita, koje opet pokrivaju laporni vapnenci i sivocrvenkasti lapori. Iza toga opet dolaze slojevi crnih vapnenaca i dolomita. Kako se iz toga vidi većina slojeva jure i triasa jest sama po sebi plodna. Dapače i isti vapnenci jesu tako žilama crvene ilovače protkani, da se na sve strane razpadaju u krs pomješan sa crvenom zemljom i tako stvaraju plodno tlo. Gdje slučajno u vapnencima nema puno žila, tamo oni kao masivne litice strše u vis, no ipak izmedju tih litica ima puno plodne zemlje. Pukotine izmedju litica jesu često puta zatrpane zemljom, koju je voda iz više ležećih plodnih naslaga sanjela. Jedino tamo, gdje nad vrlo nagnutima pločastima vapnencima neima plodnih naslaga, izpere voda zemlju iz pukotina, te ti vapnenci izgledaju na oko neplodni. * Skraćeno prikazano po prof. Kochu „Opis geološke karte Carlopago-Jablanac Zagreb ISOe." |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- t3 - Pogledamo li ih iz bližega, to demo naći, da se oni još uviek troše i plodnu zemlju stvaraju, te da dosta plodne zemlje izmedju pojedinih ploča sadržavaju. Jednom riečju formacija jure i triasa u kraškom području čini šumsko tlo, te je isto faktično skoro sasvim šumom i obraslo, kako to svjedoče šume na Velebitu, Kapeli, Plješivici, Kremenu, Poštaku i t. d. U blizini sela, te u onih predjelih, gdje žiteljstvo puno blaga drži, ostale su široke površine jurskih i triaskih vapnenaca bez sume, te su sada prekriti ili grmečcima, ili su goli. Sve te površine mogu(5no je ali opet što pošumiti, a što pretvoriti a gospodarska zemljišta. b) Sloj 2. i 3. ili formacija krede. Sloj 2. jest naslaga d o n j e k r e d e. To je tvrdi težko raztrošivi vapnenac, koji je dosta protkan žicama ilovače. Gdje su te žice raztrošene, tamo ima u pukotinama više ili manje plodne crljenice — ako ju nije voda izprala. — Gdje nije raztvorba napredovala, strši taj vapnenac u obliku manje ili više masivnih litica u vis. Plodnost toga eloja ovisi ponajviše 0 njegovom vlastitom trošenju, jer je redovito tako nezgodno smješten, da ga ne može naplaviti plodna zemlja gore više ležečih slojeva. Stoga i jesu strmiji dielovi njegovi krševitiji, a niže ležedi ravni plodniji, jer na njima se je sustavila plodna crljenica. Taj sloj je sada obično obrašten grmečcima, riedko gdje pravom šumom, a ima ga sjegurno jedna tredina skoro pođpuno gologa. Obzirom na zločeste klimatske prilike i obzirom na slabu plodovitost toga sloja, biti de ga dosta težko kultivirati, ali će se vedim dielom ipak kultivirati dati i bar njekakva korist od njega izbiti. Sloj 3. ili sloj gornje krede jest tamo, gdje je čist, sam po sebi skroz i skroz neplodan. To je čisti vapnenac bez ikakvih žila ilovače, koji je doduše razpucan na sve strane, ali koji u svojim pukotinama nikakove plodne zemlje ne sađr |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 74 žaje, jer se vlastitim njegovim trošenjem nikakva zemlja stvoriti ne može. Razpucani vapnenac toga sloja tvori mrtvi neprohodni predjel od milijona šiljaka, na kojemu se tako rekud niti crvi nezadržavaju, jer ni za njih na njima hrane neima. To je onaj strahotni kras, koji prvi u oči upada putnicima u hrvat. Primorju, naročito u okolici Jablanca. Taj kras bi jedva mogli pošumiti milijonima, kojima su pošumili pustu okolicu Moute Carla, ali naša sredstva dostatna nisu za ogromne izdatke, koji bi za pošumljenje toga predjela nuždni bili. Njih de možebiti pošumiti sama narav nakon stoljeda, kada im možda bude sva okolica drvljem obraštena, te kako sam to naprvo spomenuo, ako okolno drvede svojim odpadcima bude pukotine vapnenca zatrpalo. Sloj 4. ili sloj eocenskih pješčenjaka. Taj sloj je plodan, no ima ga malo i to u uvalama. Mora da je more ili kratko vrieme potapalo onaj kraj u eocensko doba, ili je bilo vrlo plitko kad je naslaga pješčenjaka tako tanka. Svi vrtovi i vinogradi u hrv. Primorju zahvaljuju svoj postanak i obstanak tome sloju. Osim tih eocenskih pješčenjaka ima na krasu i eocenskog vapnenca, koji je takodjer plodan, kako nam to Vinodol svojim zelenilom pokazuje. Sloj 5. konačno su diluvi jalne i aluvijalne na slage. To su naslage pjeska, prudja, ilovače, crljenice i crnice. Plodni u ravnici ležeći djelovi tih naslaga nas ne intere siraju. Naprotiv pako moramo obratiti svoju pažnju strmim stra nama naplavine ilovače, pieska i oblučaka sverfenskih slojeva, u kojima uslied oborina vrlo lahko nastaju bujična korita i opuzine. Zatim moramo obratiti pažnju naslagama šljunka i pržine (letećeg pieska), te vrlo slabo plodnog vrištinskog tla. U Primorju, naročito u koritu predpotopnih bujica ima dosta krupnoga krša kao i sitnoga, kojega narod zove piesak. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 75 ~ U koliko taj krš nije, kako to često biva, skroz neplodan, trebati de i njegovoj kulturi pažnju posvetiti. To bi bili najvažniji čisti slojevi na krasu. No nisu svi slojevi svuda tako čisti. Kako se je zemaljska kora previjala, dizala i spuštala, kako je kamenje s vremenom izpucalo i u litice pretvoreno i t. d. to su jedni slojevi prekrili druge sad manje i sad više tako, da se više puta neda pozitivno reci, da li koji predjel pripada O´OJ ili onoj formaciji. To mješanje slojeva i jest jedini spas krasu. Kako smo naprvo spomenuli ima neplodnih, odnosno vrlo slabo plodnih pločastih slojeva vapnenca, koji bi za vjekove skoro sasvim neplodni ostali. No dogadja se, da su ti vapnenei prekriti makar sa pet prsti debelom naslagom naplavine i kao takovi daju sasvim dobar pašnjak. Rekli smo da ima u koritu starih bujica neplodnoga krša. no taj krš postane za kulturu sposoban, ako kakova god zaprieka prisili naglu vodu, da medju krš Btaloži ono zemlje što sa sobom nosi. Inače skroz neplodni sloj gornje krede postao je barem koliko toliko plodan stoga, što su mu se pukotine napunile Gocenskim pieskom ili naplavljenom crljenicom (terra rossa). Gdje je ta naplavina deblja, može se stršeći vapnenac umjetnim načinom izvaditi i tim načinom sasvim kulturno zemljište načiniti. B. K 0 s 0 V i ć, kr. gumarski nadzornik. Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske Slavonije i Dalmacije imenovao je : a.) Kr. kotarske šumare II. razreda dra. Vašu Vučkovića, kod kr. kotarske oblasti u Samoboru, Velimira pl. Koroskeny-a kod kr. kotarske oblasti u Dugomselu i dra. Aleksandra Ugrenovića kod kr. kotarske oblasti u Pakracu, kr. kotarskim šumarima I. razreda u X. činovnom razredu, ostavljajući ih i nadalje na dosadanjem mjestu službovanja. |