DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 61 — razredi od 20-4 0 cm., dočim onaj od 40—50 cm, skoro sasvim manjka. Na temelju u toj šumi preduzetili iztraživanja našao sam, da jela do svoje 40. godine vrlo slab prirast u visinu imade, nu nakon toga se prirast naglo digne, te svoju kulminaciju postigne posije 100. godine. Sasvim je naravno da i prirast u debljinu kod ovakovih vrsti drveda (a osobito u prieboruim sumama), mnogo ovisi o prirastu u visinu. Dok su naime stabla pod gustim sklopom, jedva oO. dio svietla pada na krošnje, pa je i sasvim naravno phjsiološki njegov učinak slabiji t. j . prirast u debljinu je minimalan, čim se ali okolišna za sječu dozrela stabla posjeku, te se preostala stabla srednjih debljiuskili razreda dignu naglo u visinu, pada na njihove krošnje još jedan puta tolika množina svietla, uslied Česa se i prirast u debljinu povećava. Tako vidimo u Sungerskom lugu da stabla do svoje 36.—40. godine imadu jedva 0 3 cm., a često i manji popriečni godišnji debljinski prirast, dok se taj prirast kasnije na 0*8 cm., a u mnogim slučajevima i na 1-3 cm. podigne. Prirast u debljinu kulminira u 110. godini, nakon koje dobe ali naglo pada. Popriečna visina u toj dobi od 110 godina je u Sungerskom lugu 38 m. a prsni promjer 77 cm. Takav prirast jedva da se još u kojoj jelovoj sastojini naše domovine nadi može. Stabla ovakovoga promjera (77 cm.) imadu oko 6 m^ gradje, a oko 2 m^ odpada na panj i krošnju — dakle cijelokupna kubatura iznaša 8 kub. metara. Sasvim drugačije su prilike u šumama spomenutoga Drgomeljskoga gorskoga sklopa. Stabla sa prsnim promjerom 30 39 cm. imadu popriečni godišnji prirast od 0"58 cm., ona od 40 49 cm. imadu 0"61 cm., a ona od 50 — 69 cm. prsnoga promjera imaju popriečni godišnji prirast u debljinu od 0"63 cm. ; Popriečni dakle godišnji prirast u debljinu bio bi kod stabala od 30—69 cm. prsnoga promjera 0*61 cm., te je stoga |