DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 60 šumi ima zahvaliti, da je zemlja zadržala Bvoju produktivnost, jer ona je prepriečila da vode i vjetrovi nisu odnjeli, niti odnašaju zemlju i humus, a time je opet omogudila, da i nadalje šuma može uspješno uspjevati. S toga doista i vidimo tu krasnih šuma i to djelomice čistih jelika ili čistih bukvika, ili obje vrsti pomješane, dočim je omorika obično samo uštrkana. Iznimku u tomu čini spomenuti ^Sungerski lug", u kojem bukva dolazi samo sasvim sporadično, dok je omorika veoma jako i to u istom razmjeru zastupana kao jela, te obje zajedno čine veoma gusti sklop. Kako smo ved napried spomenuli, jesu te obje vrsti drveče sjene, a takovo drvede u mladosti ima manji prirast u visinu, nego li drvede svjetla. Drvede sjene u mladosti ima više grmoliki oblik, kojega jela zadrži do svoje 25, a bukva do 20." godine. To nam je poznato iz svakdanje prakse, a dade se i sasvim dobro biološki raztumačiti. Mlada naime biljka, a osobito ona sjene, mora čim više asimilatornih organa producirati ako se hode u borbi za opstanak uzdržati. Kasnije ali, naime kada je u toj borbi pobjedila, što kod jele nastupa obično oko 20 godine, digne se njezin prirast u visinu veoma naglo. Sasvim drugačije je to kod drveda svjetla (bor, breza, ariš), koje ved iza trede godine intenzivno u visinu rastu, te u 12. —15. godini svoj maksimum postigne, nakon koje dobe mu prirast u visinu naglo pada i to uslied prevelikoga intenziteta svjetla. Iz toga gliedi da kulminacija tekudeg godišnjeg prirasta puno prije nastupa kod drveda svietla, nego li kod drveda sjene, a pogotovo onda, kada se potonje spomenuto drvede uzgaja u prieborno j šumi. Sasvim je naravno da ovaj prirast na boljim stojbinama još prije kulminira, nego na lošima Za proučavanje raznih vrstih prirasta (u visinu i debljinu) je osobito zahvalan objekt spomenuti Sungerski lug. To je prieborna šuma u popriečnoj starosti od kakovih 120 godina (u koliko se naime u opće može govoriti o starosti u priebornoj šumi). Svi debljinski razredi nisu u njoj zastupani, najviše ima stabala od 50—60 cm., slabije su zastupani debljinski |