DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 55 —


poučava nas, da usprkos sto preko jednu trećinu čitave površine
zemlje zauzimaju šume, ove sa svojom domadom proizvodnjom
gradjevnoga i ogrievnoga drva nisu kadre pokriti potrebu, te
se stoga vrlo velike količiae drva uvažaju iz it\ozemstva.


Godine 1904, u državnim šumama u šeptsječina proizvedena
količina drva cieni se rja 100 000 m^ ogrevnoga bukovoga drva,
7000 m^ hrastovine ?,a indiistrijalne svrhe i 40.000 m´^ četinjača
za gradjevne svrhe. Proizvodnja te godine u ostalim šumama
zemlje cieni se ukupr o oko 200.000 m´^ ogrevnog i gradjevnog
drva.


Prema tomu bila bi čitava proizvodnja ogrievnoga i gradjevnoga
drvaodpoldrag milijuna hektara šuma jedva 350.000 m´´.


Ovim nepovoljnim odnošajima šumskoga gospodarstva odgovara
vrlo slabo razvijena pilarska i drvna industrija, koja
dakako u prvom redu radi pomanjkanja uredjenoga šumarstva,
prometila i t. d , nije u stanju podmiriti domaću potrebu na
rezanom i gradjevnom drvu.


U Srbiji imade samo četiri veća i sa modernina strojevima
i uredjajima obskrbljena pilarska poduzeća i to; 2 u Biogradu,
1 u Kopaoniku u južnoj Srbiji i 1 u Šabcu. Peto se poduzeće
nalazi u Užici, uu to je maleno i sa električnim pogonom.


Osim toga imade u čtavoj zemlji još oko 150 pilana na
vodu, koje su posve jednostavno sagradjene^ te koje nisu kadre
prirediti proizvode piljene robe niti u potrebnoj količini, a niti
glede dobrote ili kakvoće.


Da se uzmogne drvni potrošak u zemlji pokriti, mora se
godišnje oko 1 milijun m´ gradjevnoga drva iz inozemstva
uvesti, koji se potrošak najviše iz Austro-Ugarske namiče, a
taj vriedi oko 600 000 dinara.


Uz to se uveze znatna množina ogrevnoga i neizradjenoga


drva, tako da vriednost godišnjega uvoza poprečno oko 3 mi


lijona dinara iznosi, dok nasuprot izvoz tih d vnih sortimenla


samo oko 300.000 dinara iznosi, — dakle poprečno samo deseti


dio uvoza dosiže.


Akoprem uz ovakovo stanje stvari vlada želi i želiti mora,


da čim skorije temeljito preustrojstvo na polju šumarstva pre