DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 14 <-- 14 --> PDF |
~ 52 ~ Konačno imali bismo još krešu stabala, kojom se četinjava stabla potpuno uništavaju. Događa se to najviše na okrajcima šume, pa uz naprijed navedeno treba i ovo predvidjeti za odnosne odjele. Ovim bismo dovoljno rasvijetlili naše novo stanovište pogledom na djelovanje šumskih šteta, na koje moramo kod sastavka naših gospodarstvenih osnova u vezi sa novim modernim uređenjem, koje je naš naročiti specialitet u šumarstvu, obzir uzeti i protiv koga se boriti moramo, dobivajući znatne i teške udarce u našim osnoirama, od kojih de one još dugo i dugo bolovati, te radi česa im moramo naročitu pažnju posvetiti da ih upoznamo u snazi njihova razornoga djelovanja, te nakon ovoga napraviti s njima što sigurniji obračun na štetu našega redovitoga^ sječivoga prihoda, a za što uspješnije popravljanje naših sastojina. Petar Mano j lov i č, šum. pristav. Pilarska i drvna industrija u Srbiji godine 1908. . Priopćuje N. Pleša-Koslnjkovlć šumar. Drvotržna revija »Oesterr.-U ngar. Centralblatt fiir Walderzeugnisse«, u Beču od 21. studena 1909. u broju 47. donesla je izvješće ces. kralj, konzula u Beogradu Haun-a v. Haunenheim-a, koje uz predhodnu dozvolu uredničtva spomenute revije, a na želju uredoičtva ovoga lista donašam u slobodnom prevodu u svrhu, da cienjene čitaoce upoznam sa šumsko-gospodarstvenim i trgovačkim prilikama susjedne kraljevine Srbije, koje prilike nisu od neznatnoga upliva i za naše drvotržne odnošaje. Ved je u više izvještaja spomenutog konzulata tečajem zadnjih godina iztaknuto, kako u izrabljivanju jednoga od glavnih vrela privrede u zemlji — njezinih znatnih šuma, imade raznovrstnih pogrešaka, koje su razlogom, da s jedne strane iz šuma |
ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 53 ~ za čitavo šumsko goepodaretvo proizlazeda korist, stoji u vrlo nepovoljaom razmjeru prema još uvjek znatooj površini istih, a 8 druge strane, da se za dalnji obstanak i racijonalno uzdržanje tih Šuma premalo čini, tako da one u njekim krajevima skoro godinu na godinu očevidno nazaduju. Po najnovijima podatcima, koji ua lazpolaganje stoje, od čitave površine zauzimaju : državne šume 550,000 ha, obdinske 650.000 ha, šume crkava i samostana 17.000 ha, a šume privatnika 300.000 hektara, dakle u svemu 1,517.000 ha ih 314 postotka. Od ukupnih šuma odpada u postotcima izraženo, na obdinske same 42*8 postotka, 36-2 postotka na državne, 19 9 postotka na privatne i 1 1 postotka na crkveni posjed. Kako je poznato, znatno nadmašuju sume listaČe one četinjača, tako da poznavaoci tvrde, da imade samo 10 postotaka čistih četinjača, a nasuprot 90 postotaka listača i mješovitih šuma. Bukove šume zapremaju kakovih 60 postotaka od sviju šuma, hrastove oko 25 postotaka i to u topličkom okrugu, a ostale šume listače 5 postotaka u svim djelovima zemlje. Četinjače šume zapremaju mnogo prostora na jugoiztoku zemlje u užičkom, čačačkom i kruševačkom okružju. Točniji podatci postoje samo glede državnih šuma, koje obuhvačaju oko 550.000 hektara. Od ovih opet zapremaju 55 postotaka ili 302.000^ ha bukove, 25 postotaka ili 137.000 ha hrastove, 5 postotaka ili 27.500 ha razne druge Hstače, te 15 postotaka ili 82.500 ha četinjave šume. Samo od državnih šuma je ipak jedan manji dio izmjeren, dočim je to kod obdinskih i privatnih šuma još u manjoj mjeri slučaj. Pojedine šume prostiru se savezno vrlo različito; ima ih u savezu i preko 50.000 ha ali ima i takovih od samo njekoliko stotina ha. Pravilno šumsko gospodarenje vodi se samo kod državnih šuma i to u vrlo malenoj mjeri. |
ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 54 — Ustrojstvo srbske šumarske uprave i gospodarstva na modernim temeljima jest još u povoju, jer je država jedva pred njeko 20 godina tomu poeela brigu posvedivati. Šumarska se uprava osniva na šumskom zakonu od godine 1891, koji sadržaje ustanove o nadzornim i upravnim oblastima, te načela državnoga nadzora nad svim šumama u zemlji, pošto u prijašnjem t. zv. starom šumskom zakonu o državnom nadzoru ni govora ne bijaše. Sada je čitava zemlja — makar samo i privremeno u 20 šumskih okružja razdjeljena, kojima na čelu stoji okružni šumar sa podčinjenim šumarima i lugarima. Uza sve to je broj dvžavnih namještenika premalen i nedostatan za uspješan nadzor, koji bi se nadzor samo tada u zahtjevanom obsegu mogao provesti, kada bi se za to odredjena sredstva mogla znatno povisiti. Spomenuti je zakon predvidio i osnutak t. zv. »šumske zaklade«, u koju bi imali teci svi prihodi iz državnih šuma i koji bi se imao upotriebiti za sve amelioracijonalne troškove. Koncem godiue 1904. iznosila je ova zaklada 1,114.000 dinara, pa je odtada nješto i porasla. Evo izkaza prihoda, izdataka i čistoga dobitka od državne šumske uprave u petogodištu 1900—1904. u dinarima: godina ukupni prihod izdatci čisti dobitak 1900 362.000 196.026 166.574 1901 409.375 2b00a4 119.203 1902 369.875 B63.´t66 6.409 1903 628.767 290.118 324.651 ]904 549.805 330.568 210.237 Obzirom na površinu od 550.000 ha državnih šuma, polučen je vrlo nepovoljan uspjeh. Kada je tako sa državnim šumama, koje se navodno najracionalnije upravljaju, to nije teško shvatiti, kako je s ostalim šumskim gospodarenjem, te kako neznatne koristi mogu ove zadnje odbacivati. Pogled na statistiku vanjske trgovine kraljevine Srbije |
ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 55 — poučava nas, da usprkos sto preko jednu trećinu čitave površine zemlje zauzimaju šume, ove sa svojom domadom proizvodnjom gradjevnoga i ogrievnoga drva nisu kadre pokriti potrebu, te se stoga vrlo velike količiae drva uvažaju iz it\ozemstva. Godine 1904, u državnim šumama u šeptsječina proizvedena količina drva cieni se rja 100 000 m^ ogrevnoga bukovoga drva, 7000 m^ hrastovine ?,a indiistrijalne svrhe i 40.000 m´^ četinjača za gradjevne svrhe. Proizvodnja te godine u ostalim šumama zemlje cieni se ukupr o oko 200.000 m´^ ogrevnog i gradjevnog drva. Prema tomu bila bi čitava proizvodnja ogrievnoga i gradjevnoga drvaodpoldrag milijuna hektara šuma jedva 350.000 m´´. Ovim nepovoljnim odnošajima šumskoga gospodarstva odgovara vrlo slabo razvijena pilarska i drvna industrija, koja dakako u prvom redu radi pomanjkanja uredjenoga šumarstva, prometila i t. d , nije u stanju podmiriti domaću potrebu na rezanom i gradjevnom drvu. U Srbiji imade samo četiri veća i sa modernina strojevima i uredjajima obskrbljena pilarska poduzeća i to; 2 u Biogradu, 1 u Kopaoniku u južnoj Srbiji i 1 u Šabcu. Peto se poduzeće nalazi u Užici, uu to je maleno i sa električnim pogonom. Osim toga imade u čtavoj zemlji još oko 150 pilana na vodu, koje su posve jednostavno sagradjene^ te koje nisu kadre prirediti proizvode piljene robe niti u potrebnoj količini, a niti glede dobrote ili kakvoće. Da se uzmogne drvni potrošak u zemlji pokriti, mora se godišnje oko 1 milijun m´ gradjevnoga drva iz inozemstva uvesti, koji se potrošak najviše iz Austro-Ugarske namiče, a taj vriedi oko 600 000 dinara. Uz to se uveze znatna množina ogrevnoga i neizradjenoga drva, tako da vriednost godišnjega uvoza poprečno oko 3 mi lijona dinara iznosi, dok nasuprot izvoz tih d vnih sortimenla samo oko 300.000 dinara iznosi, — dakle poprečno samo deseti dio uvoza dosiže. Akoprem uz ovakovo stanje stvari vlada želi i želiti mora, da čim skorije temeljito preustrojstvo na polju šumarstva pre |
ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 56 — I duzme, nije to mogla učiniti radi pomanjkanja novčanih sred stava, dapače su u tom pogledu u novije doba poduzete radnje, koje bi imale biti osnovkom za dalnji posao, zapele. U godini 1908. jeste ministarstvo za poljoprivredu panovno odredilo, da se radnje |oko izmjere šuma imaju nastaviti i pospješiti, čime će se barem nakon njekoliko godina modi od straniti sada vladajudi neuzdrživi odnošaji. U skupini šumskih proizvoda pokazuje srbska statistika za godinu 1908. vriednost čitavoga izvoza u Austrougarsku sa 2,173.416 dinara (naprama 903.106 dinara u godini 1907.) Taj uvoz se odnosi na sliedede važnije vrsti: ogrievn o drvo 4457 m" u vriednosti od 23.709 dinara (naprama 18.294 m^ u vriednosti od 96.485 dinara u godini 1907.). željezničk e podvlak e 16.606 m^ i 29.083 q. u vriednosti od 1,283.352 dinara (prema 4433 m^ u vriednosti od 261.463 dinara g. 1907.); orahovina 260 m^ i 1273 q. u vriednosti od 34.180 dinara (prema 1053 m^il804 q u vriednosti od 59.121 dinar); dužice 3128 m´ i 37.965 q. u vriednosti od 818.973 dinara´ naprama 18-88G q. u vriednosti od 346.224 dinara u g. 1907. Prema austro-ugarskoj statistici je u g. 1908. tih proizvoda iz Srbije u Austro-Ugarsku uvezeno: ogrievnog a drva 19.964 q. za 21940 K, vrbe za pletenje kosara 707 q. za 16.968 K, hrastovoga gradjevnoga drva 8336 q. za 37.512 K, tvrdoga gradjevnoga drva 6230 q. za 29.904 K, drva za dužice 56.367 q. za 845.505 K, željezničkih podvlaka 208.634 q. za 876.262 K. Šumskih proizvoda se je iz Austro-Ugarske u god. 1908. izvezlo u Srbiju za 1,118.425 dinara (naprama 1,030.088 dinara u godini 1907). Od toga odpada: na ogrievno drvo 20.408 m^ u vriednosti od 74.306 dinara (16 631 m^ u vriednosti od 82.084 dinara u godini 1907.); dočim prema statistici Austro-Ugarske |
ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 57 — ua Lo drvo odpada lU2-7b9 q. u vriednoBti od 236.299 K; gradjevnogH drva 8418 m^ u vriednosti od lGl.639 dinara (5446 m´^ za 146.528 dinara g. 1907.); dočim prema austrougarskoj statistici 48.634 q. u vriednosti od 226.5 77 K, a iz Bosne 1746 m´ za 32.785 dinara. Priredjenoga gradjevnoga drva 4382 q. u vriednosti od 44.455 dinara (626 m^ i 165 q. n vriednosti od 26,014 K), prema austro ugarskoj statistici 385 q. u vriednosti od 23.485 K. Piljene robe 1073 m´ u vriednosti od 60.949 dinara (647 m´ i 2573 q. u vriednosti od 58 170 dinara); letvica 3062 q. za 25.591 dinara; dasak a (piljenica) 4103 m" i 29.301 q. u vriednosti od 525.<»30 dinara (u godini 1907. letava i dasaka 32.194 m^ i 22.119 q. u vriednosti od 477 101 dinar); prema austro-ugarskoj statistici 47.966 q. u vriednosti od 391.599 K. Kvebracho- drva 2110 (]. u vriednosti od 22.891 dinar (1775 q. za 17.834 dinara); prema austro-ugar. statistici, ne bijaše za taj proizvod nikakovoga izvoza. Monarkija je u velike udioničtvovala na uvozu svijuh vrstih proizvoda iz drva, pri čemu je polučila uvozna vriednost od 702.202 dinar« (615,985 dinara g. 1907.) naprama sveukupnoj uvoznoj vriednosti od 800.198 dinara (744 410 dinara u g. 1907). Od drugih proizvodnih tržišta dolazi još samo Njemačka u obzir sa 78.946 dinara (prema 108.831 dinara u god. 1907). Pojedince je spomena vriedno: gradjevno i tvorivo drv o 10.279 q. u vriednosti od 220.267 dinara (13.994 q. za 293.323 dinara u g. 1907.) prema austro-ugarskoj statistici 47.837 m^ u vriednosti od 220.050 K. Druge proveniencije ne dolaze u obzir. — Proizvodi iz mekoga drva 2264 q. u vriednosti od 65.287 dinara 1433 q za 76.448 din. u g. 1907) iz Austro-Ugarske; a iz Njemačke 1006 q. u vriednosti od 2.").624 dinara (598 q. za 41.998 dinara u godini 1907). Proizvodi iz tvrdoga drva 1078 q. u vriednosti od 131 598 dinara (961 q. za 120.424 dinara u g. 1907. — Druge proveniencije i to iz Njemačka bijaše 114 q. u vriednosti od 15.855 dinara (103 q. za 20.738 din. u g. 1907). 0 |
ŠUMARSKI LIST 2/1910 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 58 — Proizvode iz finoga drva uvezla je samo Austrougarska i to 215 q. u vriednosti od 38.073 dinara (57 q, za 7166 din. u g. 1907.), a isto tako fina drvna roba sa rezbarijom, izradbom i mozaikom 303 q. u vriednosti od 61.984 din. (96 q. za 18.281 din. u god. 1907). Nadalje je uvezeno i to iz naše monarkije; pokudtv a iz savijenoga drva 426 q, u vriednosti od 53.780 dinara; prevučenoga pokudtva 84 q. u vriednosti od 22.401 dinar (56 q. za 29.126 dinara u godini 1907.), g a 1 a n t erijske drvene robe 57 q. u vriednosti od 35.305 dinara (31 q. za 17.078 dinara u godini 1907. — dočim iz Njemačke 31 q. u vriednosti od 16.974 dinara (prema 19 q. za 14.009 dinara u g. 1907.) Iz netom navedenih statističkih podataka sliedi, da su nerazmjerno velikom uvozu drvnih surovina iz susjednih zemalja u kraljevinu Srbiju, unatoč njezinom velikom obilju šuma, krive vrlo nesredjene šumsko-gospodarstvene i upravne prilike u zemlji, a ta nesredjenost može poticati samo od nesredjenosti samih političko-upravnih prilika zemlje, radi kojih je i čitavo narodno gospodarstvo i blagostanje zemlje u njekom zastoju. Nješto o prirastu u debljinu i visinu u crnogoričnim šumama ,,Qorskoga kotara´´. u šumama Gorskoga kotara (područje kr. kotarske oblasti u Delnicama i Čabru) nalazi se u većem djelu zastupano drveče sjene, a od crnogorice jela i omorika, te sada ved sasvim iznmiruda tisa, koja je, kako je poznato, eminentno drvo sjene, Za moj studij uzeo sam si jednu od najboljih stojbina Gorskoga kotara, naime^ šumu zvanu ,Sungerski lug", gdje sam prilike prirasta proučavao na mnogim oborenim stablima, a uz to sam od činovnika vlastelinstva Brod-Grobnik (vlastničtvo kneza Thurn-Taxisa), dobio mnogo podataka o prirastu u šumama, koje leže u blizini mjesta Delnice. |