DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 13     <-- 13 -->        PDF

^ IS ~


nadzornici G-j.- Cesarid/ P, Puljevid-Nikolid i .R;- Sdimidinger
žup.´ šumar-izvjestitel] Gj. Demetro.vic, osoblje imovne Dbdine-


I. banske, ogulinske i otoSke, te šumarije u Morovidu.´ ´"´
Odar mu je bio iskiden sa mnogobrojnim Tiencima, medju
kojima .osim vienaca´ rodbine i bližih pokojnikovih prijatelja isuđrngova,
vidjesmo na ´odru položene medju inim-i´vience od´
pn.gg. Maj-ka grofaBombellesaj činovnika vladinoga šumarskoga.´
odsjeka, činovnika kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu,
činovnika kr. nadšumarskoga _ ureda u Vinkovcima, Činovnika
kr. šumarskog ureda na Sušaku, te činovnika petrovaradinskeimovne
obdine*


Mnogi pako pokojnikovi, štovatelji i prijatelji su u mjesto-.
vienca, predsjednictvu´^ šumarskoga društva uručili, ili poslali
novac sa željom, da bi se on. priveo zakladi, koja bi se´imalaosnovati
u vječnu spomen Andrije Borošida. 0´ tom ^donašamo
opširnije izvješde medju »Društvenim, vještima«.


. Nad grobom se Je sa milim pokojnikom u ime , prijatelja´
i drugova oprostio g. kr. žup. šumar, nadzornik BogoslavKosovidj.
koji je u liepom govoru ganutljivim- riečima istakao neprolazne
zasluge pokojnikove za šumarstvo, narod i domovinu,.


Oplakuje ga ožalošdena starica majka, ucviljena supruga i"
petero neobskrbljene.djece*
VJ e čna m u sla v-a i spo ipen!


Izvještaj trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu
o fiarodno-gospodarstvenim prilikama
u godini 1908.


nakladom trgovačko-obrtničke komore. Tisak v .


G. Albrec hta (Maravid i D ečak).
Prošle godine (1909.) izašlo je ovo izvJeŠde, 12´kojega mogu
ne samo interšsovani krugovi^ ved i svaki prijatelj ovib dvib
našib velevažnib privrednih grana;— obrta i trgovine — crpiti




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 14 .
mnogo koristna i poučna Nije to tek kratko izvješće, ved či.
tava studija snabdjevena brojnim, veoma poučnim i zammivim
etatističkim podatcima. Sastoji se iz knjige od 170 stranica, a
.sastavljena je velikim trudom i marom po podtajniku zagrebačke
komore g. Peroslavu Paskijević-Čikari,


Da se vidi, što li je sve u ovom obširnom izvještaju obra-
djeno i u kojem obsegu, navesti demo najprije njegov ^Sadržaje,


koji sastoji iz;
.


1.
Obdeniti dio:
\ III—vriL
Uvod


II. Posebni dio
I. Prvotna produkcija i trgovina.
Rezultati ratarske produkcije i
Trgovina žitarica 4
Trgovina ostalih ratarskih


proizvoda -6
Trgovina marve,svinjai konja 7
Rogato blago 7
Krmadarstvo 10
Ovčarstvo * 11
Konjogojstvo 12
Trgovina vinom« 13
Trgovina voea -17
Trgovina groždja 17
Trgovina šljiva 18
Trgovina voćne rakije 20
Trgovina peradi i jaja > 20
Trgovina mlijekarskih proiz^


voda 25
Trgovina raeda i voska -26
Trgovina žira - . . . . 26
Trgovina ljekovita biija -27
Trgovina krznom = - . . 28
Izkaz ubijene divljači i zvie


radi -´


29
irgovma r vođa ^ 30
Sviiogojstvo 31
Statistika trgovačkih poduzela 34


IL Obrt i industrija.


Preradjivanje Icovina


Malo-obrt


Industrija


Frouvađjanje strojeva,´ orudja
i glazbila
Malo-obrt
Industrija


Industrija hamena, gline i stahla


Mato-obrt " ´


Industrija


Preradjivanje drva i reziva
Malo-obrt .......
Industrija
Produkcija sirovih štapova
Produkcija i veletrgovina


drva
Rezultati dražba hrastovih
šuma u Hrvatskoj < -
Drveni ugljen


Preradjivanje ho^e


Malo-obrt


Industrija


TeJiMUna Ln eiarsJca straJca


Malo-obrt


Industrija


37
39


40
41


42


44


47
49
51


53


54


60
62


6H
64




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 15     <-- 15 -->        PDF

~ 15 —


Odjevna struka


Malo-obrt 66
Industrija 69


Industrija papira


Malo-obrt 70
iadiastrija 71


Obrt šiveža i uMtni´h stvari


Maio-obrt 72
Popriečoa ciena nsesa « 76
Industrija 79
Poprieene ciene brašna 80
Produkcije i porez pivovara 82


Kemijska str uha


Malo-obrt 85
Industrija 86
Gradjevni obrti .-... 89
Gradjevna djelatnost« 90
Statistika novogradnja u Hrvatskoj
97


Obrti umnožavanja


Maio-obrt 92
Industrija 95


JRa^ni oortl i industrije


Malo-obrt 96
Industrija 100
Obrtni rad kažnjenika - 102
Obrtna sol i benzin - 103
Obrtno udruživanje 103
Radnički pokret« ... . 106
Koćni obrt 106
Trgovačko-obrtni muzej 107
Statistički pregled obrta i
isidostrije 108


III. Novčarstvo.
OMcmti položaj 115
Austro - ugarsha hanlca 116


Ostale banke i štedionice - 118
Sumarni rezultati poslovanja
novčanih zavoda - . . 122
Vjeresijshe udruge 123
Hipotekarni posao 126
Gruntovni promet 128
Osiguravačh posao l^i9
Požari i vatrogastvo 134


IV. Rudarstvo


Ohćenite opanke 136
B-udarska statistika 139
UgJjenici 14IJ
Željezni rudokopi 141
Sumporni pirit 142
Bakar 142
Sadra 142
Rudarsko družtvo 143


V. Promet.


Promet^ hr.^ojav, telefon 144
Statistika ---146
Javna skladišta 146
Brodarstvo - 147
Uredjenje rieka 148
Tramwayi - ^ 149
Želje-^ničke stvari » 151
Tarifalni odnosaji 152
Nedostatnosti postaja i njihovih
uredjaja ´ 154
Željeznica Zagreb-Samobo3 158
Željeznička mreža Hrvatske 159


VL Zaglavak.


TrgovackO´prometna sicdistika 160
Odguranje obrtnih i trgovačkih
namještenika . -- 161
l^scljivanje, doseljivame^ holonis>
av-ij(i 163


166


Demografski odnosaji


Iz ovoga potankoga sadržaja modi (56 naši šumarski struč


njaci i šumoposjednici uviditi, da ima mnogo takovih podataka,
koji ih u veliko zanimati mogu. Ovo su dakako u prvom redu




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 16     <-- 16 -->        PDF

_ 16 —


oni podatci, koji se odnose m prodju raznih šumskih proiz--
Toda. Ne mislimo time samo na dtvo, kao glavni šumski proizvod,
Ye6 i na one šumske proizvode, koji se iz šuma mimo
drva dobivaju, a naročito u novije vrieme sve veću važiaosf i
vriednost reprezentiraj a. Drago nam je s toga, što nalazimo u
posebnim poglavljima napose obradjenu trgovinu žirom, trgovinu
ljekovitim biljem, trgovinu krznom i sliŽno.


Držimo da 6e naše stručne krugove naročito i u prvom
redu zanimati ono, što se odnosi na naše drvarsko tržište,
dakle na ^produkciju i veletrgovinu drvom«. O tom
a pod navedenom naslovnom rječju^ donosi komorski izvještaj
sliedefe:


Nepovoljne prilike, koje su god. 1907. vladale na tržištu
drva u Hrvatskoj, prešle su i u god, 1908., zaoštrivši dapače
položaj u joŠ osjetljivijoj mjeri. Drvarsko tržište stojalo je diljem
ciele ove periode pod- znakom izvanredne depresije, i to m svim
vrstima drva bez razlike^ te je poslovanje bilo veoma mlitavo.


Pogledom na hrastovinu, kao najznamenitiji -proizvod đo-
made šumske trgovine, treba prije svega iztaknuti, da osim
nekih čestica iz bogatih sastojina brodske imovne obfine, koja^
svake godine otvara dražbe slavonskih šuma, ne bilježi ova godina
nekakvih znatnijih prodaja. Dražbe šumskih cestica državnog
erara i krajiške investicijone zaklade ostale su bez ikakva rezultata.
Ponovni razpisi petrovaradinske imovne obdine prošli su
takodjer, osim prodaje dviju čestica, bez uspjeha; gjurgjevačka i
križevacka imovna obdina mogoše razpa&ti samo po jednu, a
novogradiška uslied sniženja prociene, četir cestice. Provedene
dražbe hrastovih šuma u Hrvatskoj, kao što i njihovi posljedci
razabira se iz odnosnog statističkog pregleda na strani 17,


Odavna se u obde ne pamti^ da je u Hrvatskoj toliko novih
obnovljenih šumskih dražba ostalo pođpuno bezuspješno, te
toli silan broj šumskih radnika bio bezposlen, kao ove godine.
Ne može se doduše poreci, da je ovom neutješnom poležaju
drvarskog tržišta dopriniela nepovoljna medjunarodna ko^
njunktura, ali je jeftimbena razprava brodske imovne obdine do^




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 17     <-- 17 -->        PDF

17




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 18     <-- 18 -->        PDF

18 —


kazala, da dobre i ne previsoko procieajene cestice nalaze ipak
dovoljno reflektanata. Bezuspješne BU dakle dražbe samo djelc
miče posljedica nepoToljne konjunkture i suztedjivosti producenata,
te se u bitnosti imadu pripisati pretjeranim procienama, koje
izključuju rentabilitet poduzetničkog posloTanja. To bi ve6 jeđBom
morali uvidjeti nadležni šumski vlastnJei, tim više, što su a posljednje
vrieme izkusili, da se ni peterokratnom, dražbom uz jednako
visoke pristojbe, ne mogu na<3i niti natjecatelji, a kamo li
kupci. U povodu toga smatra se komora dužnom, da i ovom
prilikom obnovi svoj u prošlogodišnjem sumarnom izvještaju
izneseni pređlog, da se naime obrazuje stalno povjerenstvo,-sastojeće
iz šumskih organa i ^ trgovaca, koje bi imalo zada«^«, da
preizpitava i ustanovljuje prociene prema svagdašnjem položaja
tržišta,- te da pravedno štiti interes ne samo šumskog vlastnika,
nego i trgovaca. Ovim bi se sredstvom bar donekle pružila mogu
«5nost, da hrvatsko drvo održi stečene odlične pozicije na medjunarodnom
tržištu, sa kojeg ga sada moćna utakmica Sjeverne
Amerike, Eusije i Kumunjske, a u novije vrieme i Japana, -sa
svojim jeftinijim proizvodom nepobitno sve više potiskava. Kako
se u tom pravcu napose Japan napreže, dokazuje zna&jna činje


nica, da su njegovi praktični stručnjaci poželi dolaziti u Hrvatsku
u svrhu proučavanja ovozemnih metoda ukorišdivanja´
§um^ i izrađjivanja materijala, da tako stečeno izkustvo upotrebe
za us&vršenje svojih proizvoda. ´


Glavna produkcija hrastovine sastojala je u trupcima, te dosegla
lanjsku mjeru od kojih 25.090 m^ spram 800.000 m^ u g;
1906. Prodja se je odvijala sporo, te su u obće postizavane prošlogodišnje
ciene, koje se ipak zbog malene ponude ne mogu
smatrati pravim mjerilom vriednosti robe. Slavonske izvozne
trupce pladalo se po izboru K 80—120, a za hrvatske K 65—80,
za II. i III. vrst samo K 30—45 po m^ sa odpremne postaje
Oko´ 80—100.000 m^ rezano je ponajviše na našim domaćim
pilanama, ali je ta gradja ostala većinom neprodana, dočim je
manji dio smješten u Njemačku, ponešto i Belgiju,


Francezke dužice producirano je ove godine nešto manje
nego prošle, i to u svemu oko 5-6 milijuna komada. Uslied




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 19     <-- 19 -->        PDF

´ , ~ w —


^:Obilaeao-ma´6e.´bei´be bila jf potražba za dužicama u Hrvatskoj
ve6a, ´nego-davno prije, .pa je time duži&rski posao oživioj te je
BeobiŽno- velik tuzemni´ koozum paralizirao donekle izpad vedeg
-diela običajnog izvoza. -Ciena je spram, prošle godine ponešto
. nazadovala te-.iznosila K 560—660, ali kasnije pala naK 500—600
po 1000 komada reducirano B ^/^ 4—6 monte franko Brod n/S
..ili Sisak. Produkcija je s vede strane ostala ipak na skladištu^ jer
naš skupi proizvod ne može nikako da drži toraka-s američkim^
ruskim i rumunjskim, a u novije vrieme osjeća takodjer i utakmicu
turskog. ^-Francezka, Još. uviek poglaviti kupac za hrvatske
:brastove dužice, uzima ovu samo za svoja najbolja vina, docim za
prostije vrsti upotrebljava bačve od kestenova^ bukova i inog
: jeftinog drva. Još do prije 10—15 godina povlačila je Francezka
, iz Hrvatske i Magjarske oko 40 milijuna komada dužice, a gad
--citav izvoz´dosiže jedva 5 mil. komada. Dužica pako iz konkurencijskih
.država ne samo što je jeftinija, nego ni kvalitativno ne
...zaostaje .za našim proizvodom, a tO´S razloga^ što je Hrvatska
.\prisiljena,´da što moguće više hrastovine izradjuje u trupce, te
^samo za tu .-svrhu ^nesposobno drvo preradj uje u dužice, koje se


zato same´po ^ sebi težko-´mogu takmiti sa inostranom . ravnom,
´čistom´i liepom robom.


- 0..d ostalog rezanog drva iztiču se boulsi, koji. bijahu neštO´
...življe potraživani, nego lani, ali im se ciene nisu nimalo pobolj
šale. Prema kakvoći i sortimentu plaćalo se za I- razr. K125—145,
;azall. K106—125. Parižka roba postizavala je prema kakvoći
,i porieklu za I. razr. K 1.20 ™ 140, zali."K 100—115. Qaartier.
.roba za I. razr. K 140—170, za IL K 120 — 150. ^ "
Posao sa frizama ostao je kao i prošle godine zapušten, te.
.se radi obćeg gradjevnog zastoja ne može oporaviti." U Budapešti"
obrazovani sindikat za´nabavu friza nije uiu svrhu mogaO´


ništa .doprinieti, .Oiene -su bile nepovoljne, premda nešto malo
i bolje nego lanL Prema provenieneiji i sortimentu postizavalo se
:za I razr. K 80—100, zaIL K 60—70. Platnice za gradnju željezničkih
kola po stalno opredieljenim dimenzijama potraživane
.:.su prilično živahno^ te se za nje plaćalo K 130—150 po m^.




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 20
Njemačke bažvarske gradje producirano je dosfca malo, pa
se radi toga, kao što obilatom berbom prouzrokovane Teće potražbe
poslovanje održalo čvrsto. Ciena je ipak ostala mzka, te
iznosila prema asortimentu K 3´60~5´60 po bečkom akovii netto,
Što spram god. 1906. odgovara pogoršici od 307o. Izvoz ove
robe oteŽčavala je takodjer znatno utakmica Amerike, Rusije i


Japana,


Važna grana domače trgovine drva jesu željezničke povlake,
koje su glavni proizvod slabijih šumskih sastojina. Visoka laajska
ciena normalnih povlaka, izazvala je ove godine znatnu produkciju
na sve strane; tanke šume izradjivale su se u obce samo u
povlake. U ovoj grani može se naprosto govoriti o hiperprodukciji,
jer je na tržište donesena deseterostruka količina od normalna
potrebe. Nu dok se je lani za povlake postizavala i
pretjerana ciena, ove se godine uz malene izuzetke, oe mogoše
u obde ni prodati.


Uzrok ove derute u artiklu, koji sačinjava znameniti dio


domade drvene produkcije, ne smije se prešutiti, jer je jesenas


medju drvotržcima u Hrvatskoj i Magjarskoj izazvao konsterna


cijUj te zainteresovao i laikalne krugove, Kr. državna željeznica


sklopila je naime sa jednom bečkom tvrdkom ugovor^ prema


kojem ova tečajem deset godina ima dobaviti godimice 400 do


600.000 komada bukovih povlaka uz visoku prosječnu cienu od
K 4´70. Pored toga povjerena je drugim trgovcima višegodišnja
dobava, koja potječe doduše od lani, te je tako najvedi dio potreba
državnih željeznica na povlakama osiguran za mnoge godine
unapređ« Posljedak posljednje jeftimbene razprave bijaše
s toga upravo porazan, tim više, što su mali producenti, od
kojih su veletržci mislili jeftino nabaviti robu^ neposredno podnieli
svoje nizke ponude, Nu i ove jeftine ponude morale su
vedinom biti odbijene, s razloga Jto je potreba bik ved pretežno
pokrivena. I tako ostadoše goleme zalihe povlaka na skladištu
uz najnepovoljnije izglede za skoro ^ poboljšanje konjunkture.
Za hrastove povlake postizavano je postavno ua domade
željezničke postaje^ i to:




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 21     <-- 21 -->        PDF

2-70 m ... "´ 2-50 m. ´ 2*20 m
"1908/ K 4:60 do 5-60 , , K 3´— .do 4.60 K 2´—do 2-50
1907. » 5— » 6-— > ^-SO´ » 5-70 ´ > 3´ — » 8-60
Bukove .povlake notirale su prosjeSno za gornje dimenzije
K.2-90, K 2:70, K-2´05,
´ Ekstra drva izradjene su malene- koliciiie. Potražba od kr*
-drmvnik željeznica iznosila |e oko 8.000. m^\ te je ustanovila


najvišu
cienu sa.K 79´60.
Za jedan i dragu vrst povlaka navedene su ovogodisnJ6,
ciene, kako ih je pladala državna željeznica^ te je u njima sa-
držana korist i posrednog trgovca i producenta..
Glede brzojavnih stupova, vladala je takodjer nepovoljna
konjunktura.^ Ovu vrst drvene gradje iztiskiva u obćesve to više
mekano drvOj koje se impregnira^. te služi tako kao daleko jefti


^niji- surogat hrastovih stupova. Ova ´ roba upotrebljavala se je
nekad u obilnijoj mjeri za kulture hmelja, a pošto je i potražba
u tom^ pravcu ]enjalaj_ nazaduje produkcija u obde znatno. Pošto,
zalihe od posljednjih dviju godina ostadoše nerazprodane^ pro


´ducirano je ove godine brzojavnih stupova veoma raalo. Po.
tražba bijaše´ posve slaba, te se ograničavala samo na domaje
.potrebe pošte i brzojava^ doSim izvoza nije bilo nikakova.


Cieaa se držala u prošlogodišnjim granicama, te je prema.


dimenzijama notirala ovako:
6-50 m , ´, 8 m 10´ m
-;";, K Ž´SO do 3-— K 3´20 do 3.-60 ´ K 4´-—do6´20 ".


" Ljetošnja produkcija coškastog drva bijaše takodjer malena^
te je zaostala za lanjskom. Ciena pako držala se kao pod konac
prošle godine, te je iznosila za robu od 2*30 m i, 26/25 em.
gore K 45´´55. . >


Jasenovih trupaca nije producirano skoro ništa, tetsu .zalihe
od lani došle ove godine na prodaju. Prodano je oko


2.000 m^ i to vedinom samo kratke robe. Ciena .je iznosila za
jaču robu, naime od preko 40 cm promjera K 30—36, za
-.robu izpod 40 cm K 25—-30, do6im tanka roba^ takozvane
^anotornge, ne imadu u ob^e nikakve prodje




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 22     <-- 22 -->        PDF

: " ´ _ -22 — ´


´ ^ Produkcija jaseBOvihđužica^ jedva je ove godine Bpomena^
vriedna. Ipak je ove dužice nešto prodano, jer je potražbabila
živahniia, i ako spram prijašnjim godin-ama veoma slaba. Posti«zavana
je ciena od K 200-220 po^ 1000´ komada, reducirano


u % 3—6 vergine.


Produkcija goriva drva nasadnje -takodjer. Pošto ogromne
prošlogodišnje zalihe leže još na skladištima, producirano je
ljetos jako malo, i to ponajviše a Slavoniji, . odakle se ohiim
znatne količine izvoze u Magjarska.


. ´Ciena-za okruglo jasenovo drvo kretala se od K 13—16,
za eiepanice K 16—20, a za okruglo bukovo K 15—18, za
eiepanice K 18—25 po hvatu franko ladja bosanske obale.
Kod prodaje na malo tržilo se u Zagrebu bukovo K d>2—d>&,
gvabrovo K 32, jasenovo, brestovo i hrastovo K 26—32 po
hvatu postavno u kudil.


U mehkom drvu odvijalo se poslovanje sporo, jer je po=
tražba poradi zastoja gradjevne djelatnosti bila slaba. Rezano
drvo plaćalo se prema debljim i kakvoći K 36—45, a gradjevno
prema đujjini i kakvoći K 30—46 po m^ paritet Zagreb.


Godišnja potrošnja Hrvatske (bez Slavonije) na rezanom i
blanjanom gradjevnom drvu iznosi oko 5-000 vagona, koje se
u polovici povlači iz susjedne južne Štajerske, a ostatak iz
Bosne, dok manje količine producira naš Gorski kotar.


Kako se iz ovog kratkog pregleda razabire, proturalo je
domaće tržište drva ovu godinu uz mnogo teže prilike^ nego
lanjsku. Najbitniji uvjet za njegovo ponovno oživljenje zavisi od
primjerenih prociena šuma, te nadležne šumske oblasti nebi smjele
pustiti s vida, da su u posljednjih deset godina plaće šumskih
radnika poskočile za lOO^o, a one pilarskih za 507^. Pored toga
trebalo bi, da domaći novčani zavodi, kad se poslovna konjunktura
na drvarskom tržištu poboljša, našim šumskim poduzetnicima
dodju u susret sa što povoljnijim kamatnjakom. Ne budu li se
ove okolnosti oprezno uvažavale, priuČiti će se inostrana tržišta
na robu konkurencijskih država, te će joj ostati vjerna i
onda, kad se proizvodni odnošaji u Hrvatskoj poboljšaju.




ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 23     <-- 23 -->        PDF

~ 23 —


Ovako evo piše komorski izvještaj o našoj trgovini u godini
1908. sa glavnim šumskim proizvodom — drvom, ´


Na prometne pako prilike ostalih proizvoda naših šuma,
0 kojima spomenuto izvješče takodjer opširno raspravlja, osvrnuti
demo se u kojem od narednih brojeva »Sum. lista«.


I. P.
Medljika hrasta (Eichenmehltaii),


u mjesecu lipnju ove godine opazio sam u šumskim kulturama
»Mala Dubrava« vlastelinstva vakovarskog, da je liš^-e
hrasta lužnjaka mjestimice pokriveno njekom bijelom prašinom,
slična brašnu- Motreć ovo lišde točnije, opazio sam odmah, da
je napadnuto od parazitnog griba, koji je medljiki (Mehltau,
Erisiphe Martii Lćv.) naših leguminoza veoma sličan* S početka
bili su napadnuti samo manji hrastovij koji su više u
sjeni stajali? ali se je ovaj grib veoma brzo razprostranio, tako
da je u mjesecu kolovozu ne samo pojedino lišće, već i ciele
vršike (Gipfel) mnogih hrastova tako napadnute bile^ da su se
vec iz daleka bijelile. Stvar me je interesirala^ te sam proučiv
literaturu o bolesti šumskoga bilja^ došao, do zaključka^ da je to
faktično medljika hrasta, o kojoj Je dr. G-ustav Liistner, predstojnik
bilinsko-patologijske postaje u Geisenheimu"^ ustanovio.
da imade dvie´vrsti, i to jedna^ koja prouzrokuje grib Phjllactinia
corjlea^ koji je u Njemačkoj već duže vremena poznat,
te koji se i na bukvij jasenu^ kruški i drugom drveću nalazi.
Drugu vrst prouzrokuje jedna varieteta griba Mikrosphaera Alni^
koju dosada u Njemačkoj još nisu opazili. Domovina joj Jest
Amerika, a napada razne vrsti hrasta. U Njemačkoj pojavila
se je medljika vec. prošle godine, nu nije bilo moguće toeoo
ustanoviti, koji od ovih gribova prouzrokuje ovu epidemiju.


Prof« Neger u Tharanđtu tvrdi, da joj je uzrokom zadnji
grib,´ te da je u Evropu uvezen s amerikanskim hrastom, a
opazio ga je u kraljevini Saksonskoj i u Istriji.


* Vidi: Deutsciie Landvr- Presse od g. 1909. br. 26 str. 287.