DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 13 <-- 13 --> PDF |
^ IS ~ nadzornici G-j.- Cesarid/ P, Puljevid-Nikolid i .R;- Sdimidinger žup.´ šumar-izvjestitel] Gj. Demetro.vic, osoblje imovne Dbdine- I. banske, ogulinske i otoSke, te šumarije u Morovidu.´ ´"´ Odar mu je bio iskiden sa mnogobrojnim Tiencima, medju kojima .osim vienaca´ rodbine i bližih pokojnikovih prijatelja isuđrngova, vidjesmo na ´odru položene medju inim-i´vience od´ pn.gg. Maj-ka grofaBombellesaj činovnika vladinoga šumarskoga.´ odsjeka, činovnika kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu, činovnika kr. nadšumarskoga _ ureda u Vinkovcima, Činovnika kr. šumarskog ureda na Sušaku, te činovnika petrovaradinskeimovne obdine* Mnogi pako pokojnikovi, štovatelji i prijatelji su u mjesto-. vienca, predsjednictvu´^ šumarskoga društva uručili, ili poslali novac sa željom, da bi se on. priveo zakladi, koja bi se´imalaosnovati u vječnu spomen Andrije Borošida. 0´ tom ^donašamo opširnije izvješde medju »Društvenim, vještima«. . Nad grobom se Je sa milim pokojnikom u ime , prijatelja´ i drugova oprostio g. kr. žup. šumar, nadzornik BogoslavKosovidj. koji je u liepom govoru ganutljivim- riečima istakao neprolazne zasluge pokojnikove za šumarstvo, narod i domovinu,. Oplakuje ga ožalošdena starica majka, ucviljena supruga i" petero neobskrbljene.djece* VJ e čna m u sla v-a i spo ipen! Izvještaj trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu o fiarodno-gospodarstvenim prilikama u godini 1908. nakladom trgovačko-obrtničke komore. Tisak v . G. Albrec hta (Maravid i D ečak). Prošle godine (1909.) izašlo je ovo izvJeŠde, 12´kojega mogu ne samo interšsovani krugovi^ ved i svaki prijatelj ovib dvib našib velevažnib privrednih grana;— obrta i trgovine — crpiti |
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 14 . mnogo koristna i poučna Nije to tek kratko izvješće, ved či. tava studija snabdjevena brojnim, veoma poučnim i zammivim etatističkim podatcima. Sastoji se iz knjige od 170 stranica, a .sastavljena je velikim trudom i marom po podtajniku zagrebačke komore g. Peroslavu Paskijević-Čikari, Da se vidi, što li je sve u ovom obširnom izvještaju obra- djeno i u kojem obsegu, navesti demo najprije njegov ^Sadržaje, koji sastoji iz; . 1. Obdeniti dio: \ III—vriL Uvod II. Posebni dio I. Prvotna produkcija i trgovina. Rezultati ratarske produkcije i Trgovina žitarica 4 Trgovina ostalih ratarskih proizvoda -6 Trgovina marve,svinjai konja 7 Rogato blago 7 Krmadarstvo 10 Ovčarstvo * 11 Konjogojstvo 12 Trgovina vinom« 13 Trgovina voea -17 Trgovina groždja 17 Trgovina šljiva 18 Trgovina voćne rakije 20 Trgovina peradi i jaja > 20 Trgovina mlijekarskih proiz^ voda 25 Trgovina raeda i voska -26 Trgovina žira - . . . . 26 Trgovina ljekovita biija -27 Trgovina krznom = - . . 28 Izkaz ubijene divljači i zvie radi -´ 29 irgovma r vođa ^ 30 Sviiogojstvo 31 Statistika trgovačkih poduzela 34 IL Obrt i industrija. Preradjivanje Icovina Malo-obrt Industrija Frouvađjanje strojeva,´ orudja i glazbila Malo-obrt Industrija Industrija hamena, gline i stahla Mato-obrt " ´ Industrija Preradjivanje drva i reziva Malo-obrt ....... Industrija Produkcija sirovih štapova Produkcija i veletrgovina drva Rezultati dražba hrastovih šuma u Hrvatskoj < - Drveni ugljen Preradjivanje ho^e Malo-obrt Industrija TeJiMUna Ln eiarsJca straJca Malo-obrt Industrija 37 39 40 41 42 44 47 49 51 53 54 60 62 6H 64 |
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 15 <-- 15 --> PDF |
~ 15 — Odjevna struka Malo-obrt 66 Industrija 69 Industrija papira Malo-obrt 70 iadiastrija 71 Obrt šiveža i uMtni´h stvari Maio-obrt 72 Popriečoa ciena nsesa « 76 Industrija 79 Poprieene ciene brašna 80 Produkcije i porez pivovara 82 Kemijska str uha Malo-obrt 85 Industrija 86 Gradjevni obrti .-... 89 Gradjevna djelatnost« 90 Statistika novogradnja u Hrvatskoj 97 Obrti umnožavanja Maio-obrt 92 Industrija 95 JRa^ni oortl i industrije Malo-obrt 96 Industrija 100 Obrtni rad kažnjenika - 102 Obrtna sol i benzin - 103 Obrtno udruživanje 103 Radnički pokret« ... . 106 Koćni obrt 106 Trgovačko-obrtni muzej 107 Statistički pregled obrta i isidostrije 108 III. Novčarstvo. OMcmti položaj 115 Austro - ugarsha hanlca 116 Ostale banke i štedionice - 118 Sumarni rezultati poslovanja novčanih zavoda - . . 122 Vjeresijshe udruge 123 Hipotekarni posao 126 Gruntovni promet 128 Osiguravačh posao l^i9 Požari i vatrogastvo 134 IV. Rudarstvo Ohćenite opanke 136 B-udarska statistika 139 UgJjenici 14IJ Željezni rudokopi 141 Sumporni pirit 142 Bakar 142 Sadra 142 Rudarsko družtvo 143 V. Promet. Promet^ hr.^ojav, telefon 144 Statistika ---146 Javna skladišta 146 Brodarstvo - 147 Uredjenje rieka 148 Tramwayi - ^ 149 Želje-^ničke stvari » 151 Tarifalni odnosaji 152 Nedostatnosti postaja i njihovih uredjaja ´ 154 Željeznica Zagreb-Samobo3 158 Željeznička mreža Hrvatske 159 VL Zaglavak. TrgovackO´prometna sicdistika 160 Odguranje obrtnih i trgovačkih namještenika . -- 161 l^scljivanje, doseljivame^ holonis> av-ij(i 163 166 Demografski odnosaji Iz ovoga potankoga sadržaja modi (56 naši šumarski struč njaci i šumoposjednici uviditi, da ima mnogo takovih podataka, koji ih u veliko zanimati mogu. Ovo su dakako u prvom redu |
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 16 <-- 16 --> PDF |
_ 16 — oni podatci, koji se odnose m prodju raznih šumskih proiz-- Toda. Ne mislimo time samo na dtvo, kao glavni šumski proizvod, Ye6 i na one šumske proizvode, koji se iz šuma mimo drva dobivaju, a naročito u novije vrieme sve veću važiaosf i vriednost reprezentiraj a. Drago nam je s toga, što nalazimo u posebnim poglavljima napose obradjenu trgovinu žirom, trgovinu ljekovitim biljem, trgovinu krznom i sliŽno. Držimo da 6e naše stručne krugove naročito i u prvom redu zanimati ono, što se odnosi na naše drvarsko tržište, dakle na ^produkciju i veletrgovinu drvom«. O tom a pod navedenom naslovnom rječju^ donosi komorski izvještaj sliedefe: Nepovoljne prilike, koje su god. 1907. vladale na tržištu drva u Hrvatskoj, prešle su i u god, 1908., zaoštrivši dapače položaj u joŠ osjetljivijoj mjeri. Drvarsko tržište stojalo je diljem ciele ove periode pod- znakom izvanredne depresije, i to m svim vrstima drva bez razlike^ te je poslovanje bilo veoma mlitavo. Pogledom na hrastovinu, kao najznamenitiji -proizvod đo- made šumske trgovine, treba prije svega iztaknuti, da osim nekih čestica iz bogatih sastojina brodske imovne obfine, koja^ svake godine otvara dražbe slavonskih šuma, ne bilježi ova godina nekakvih znatnijih prodaja. Dražbe šumskih cestica državnog erara i krajiške investicijone zaklade ostale su bez ikakva rezultata. Ponovni razpisi petrovaradinske imovne obdine prošli su takodjer, osim prodaje dviju čestica, bez uspjeha; gjurgjevačka i križevacka imovna obdina mogoše razpa&ti samo po jednu, a novogradiška uslied sniženja prociene, četir cestice. Provedene dražbe hrastovih šuma u Hrvatskoj, kao što i njihovi posljedci razabira se iz odnosnog statističkog pregleda na strani 17, Odavna se u obde ne pamti^ da je u Hrvatskoj toliko novih obnovljenih šumskih dražba ostalo pođpuno bezuspješno, te toli silan broj šumskih radnika bio bezposlen, kao ove godine. Ne može se doduše poreci, da je ovom neutješnom poležaju drvarskog tržišta dopriniela nepovoljna medjunarodna ko^ njunktura, ali je jeftimbena razprava brodske imovne obdine do^ |
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 17 <-- 17 --> PDF |
17 |
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 18 <-- 18 --> PDF |
18 — kazala, da dobre i ne previsoko procieajene cestice nalaze ipak dovoljno reflektanata. Bezuspješne BU dakle dražbe samo djelc miče posljedica nepoToljne konjunkture i suztedjivosti producenata, te se u bitnosti imadu pripisati pretjeranim procienama, koje izključuju rentabilitet poduzetničkog posloTanja. To bi ve6 jeđBom morali uvidjeti nadležni šumski vlastnJei, tim više, što su a posljednje vrieme izkusili, da se ni peterokratnom, dražbom uz jednako visoke pristojbe, ne mogu na<3i niti natjecatelji, a kamo li kupci. U povodu toga smatra se komora dužnom, da i ovom prilikom obnovi svoj u prošlogodišnjem sumarnom izvještaju izneseni pređlog, da se naime obrazuje stalno povjerenstvo,-sastojeće iz šumskih organa i ^ trgovaca, koje bi imalo zada«^«, da preizpitava i ustanovljuje prociene prema svagdašnjem položaja tržišta,- te da pravedno štiti interes ne samo šumskog vlastnika, nego i trgovaca. Ovim bi se sredstvom bar donekle pružila mogu «5nost, da hrvatsko drvo održi stečene odlične pozicije na medjunarodnom tržištu, sa kojeg ga sada moćna utakmica Sjeverne Amerike, Eusije i Kumunjske, a u novije vrieme i Japana, -sa svojim jeftinijim proizvodom nepobitno sve više potiskava. Kako se u tom pravcu napose Japan napreže, dokazuje zna&jna činje nica, da su njegovi praktični stručnjaci poželi dolaziti u Hrvatsku u svrhu proučavanja ovozemnih metoda ukorišdivanja´ §um^ i izrađjivanja materijala, da tako stečeno izkustvo upotrebe za us&vršenje svojih proizvoda. ´ Glavna produkcija hrastovine sastojala je u trupcima, te dosegla lanjsku mjeru od kojih 25.090 m^ spram 800.000 m^ u g; 1906. Prodja se je odvijala sporo, te su u obće postizavane prošlogodišnje ciene, koje se ipak zbog malene ponude ne mogu smatrati pravim mjerilom vriednosti robe. Slavonske izvozne trupce pladalo se po izboru K 80—120, a za hrvatske K 65—80, za II. i III. vrst samo K 30—45 po m^ sa odpremne postaje Oko´ 80—100.000 m^ rezano je ponajviše na našim domaćim pilanama, ali je ta gradja ostala većinom neprodana, dočim je manji dio smješten u Njemačku, ponešto i Belgiju, Francezke dužice producirano je ove godine nešto manje nego prošle, i to u svemu oko 5-6 milijuna komada. Uslied |
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 19 <-- 19 --> PDF |
´ , ~ w — ^:Obilaeao-ma´6e.´bei´be bila jf potražba za dužicama u Hrvatskoj ve6a, ´nego-davno prije, .pa je time duži&rski posao oživioj te je BeobiŽno- velik tuzemni´ koozum paralizirao donekle izpad vedeg -diela običajnog izvoza. -Ciena je spram, prošle godine ponešto . nazadovala te-.iznosila K 560—660, ali kasnije pala naK 500—600 po 1000 komada reducirano B ^/^ 4—6 monte franko Brod n/S ..ili Sisak. Produkcija je s vede strane ostala ipak na skladištu^ jer naš skupi proizvod ne može nikako da drži toraka-s američkim^ ruskim i rumunjskim, a u novije vrieme osjeća takodjer i utakmicu turskog. ^-Francezka, Još. uviek poglaviti kupac za hrvatske :brastove dužice, uzima ovu samo za svoja najbolja vina, docim za prostije vrsti upotrebljava bačve od kestenova^ bukova i inog : jeftinog drva. Još do prije 10—15 godina povlačila je Francezka , iz Hrvatske i Magjarske oko 40 milijuna komada dužice, a gad --citav izvoz´dosiže jedva 5 mil. komada. Dužica pako iz konkurencijskih .država ne samo što je jeftinija, nego ni kvalitativno ne ...zaostaje .za našim proizvodom, a tO´S razloga^ što je Hrvatska .\prisiljena,´da što moguće više hrastovine izradjuje u trupce, te ^samo za tu .-svrhu ^nesposobno drvo preradj uje u dužice, koje se zato same´po ^ sebi težko-´mogu takmiti sa inostranom . ravnom, ´čistom´i liepom robom. - 0..d ostalog rezanog drva iztiču se boulsi, koji. bijahu neštO´ ...življe potraživani, nego lani, ali im se ciene nisu nimalo pobolj šale. Prema kakvoći i sortimentu plaćalo se za I- razr. K125—145, ;azall. K106—125. Parižka roba postizavala je prema kakvoći ,i porieklu za I. razr. K 1.20 ™ 140, zali."K 100—115. Qaartier. .roba za I. razr. K 140—170, za IL K 120 — 150. ^ " Posao sa frizama ostao je kao i prošle godine zapušten, te. .se radi obćeg gradjevnog zastoja ne može oporaviti." U Budapešti" obrazovani sindikat za´nabavu friza nije uiu svrhu mogaO´ ništa .doprinieti, .Oiene -su bile nepovoljne, premda nešto malo i bolje nego lanL Prema provenieneiji i sortimentu postizavalo se :za I razr. K 80—100, zaIL K 60—70. Platnice za gradnju željezničkih kola po stalno opredieljenim dimenzijama potraživane .:.su prilično živahno^ te se za nje plaćalo K 130—150 po m^. |
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 20 Njemačke bažvarske gradje producirano je dosfca malo, pa se radi toga, kao što obilatom berbom prouzrokovane Teće potražbe poslovanje održalo čvrsto. Ciena je ipak ostala mzka, te iznosila prema asortimentu K 3´60~5´60 po bečkom akovii netto, Što spram god. 1906. odgovara pogoršici od 307o. Izvoz ove robe oteŽčavala je takodjer znatno utakmica Amerike, Rusije i Japana, Važna grana domače trgovine drva jesu željezničke povlake, koje su glavni proizvod slabijih šumskih sastojina. Visoka laajska ciena normalnih povlaka, izazvala je ove godine znatnu produkciju na sve strane; tanke šume izradjivale su se u obce samo u povlake. U ovoj grani može se naprosto govoriti o hiperprodukciji, jer je na tržište donesena deseterostruka količina od normalna potrebe. Nu dok se je lani za povlake postizavala i pretjerana ciena, ove se godine uz malene izuzetke, oe mogoše u obde ni prodati. Uzrok ove derute u artiklu, koji sačinjava znameniti dio domade drvene produkcije, ne smije se prešutiti, jer je jesenas medju drvotržcima u Hrvatskoj i Magjarskoj izazvao konsterna cijUj te zainteresovao i laikalne krugove, Kr. državna željeznica sklopila je naime sa jednom bečkom tvrdkom ugovor^ prema kojem ova tečajem deset godina ima dobaviti godimice 400 do 600.000 komada bukovih povlaka uz visoku prosječnu cienu od K 4´70. Pored toga povjerena je drugim trgovcima višegodišnja dobava, koja potječe doduše od lani, te je tako najvedi dio potreba državnih željeznica na povlakama osiguran za mnoge godine unapređ« Posljedak posljednje jeftimbene razprave bijaše s toga upravo porazan, tim više, što su mali producenti, od kojih su veletržci mislili jeftino nabaviti robu^ neposredno podnieli svoje nizke ponude, Nu i ove jeftine ponude morale su vedinom biti odbijene, s razloga Jto je potreba bik ved pretežno pokrivena. I tako ostadoše goleme zalihe povlaka na skladištu uz najnepovoljnije izglede za skoro ^ poboljšanje konjunkture. Za hrastove povlake postizavano je postavno ua domade željezničke postaje^ i to: |
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 21 <-- 21 --> PDF |
2-70 m ... "´ 2-50 m. ´ 2*20 m "1908/ K 4:60 do 5-60 , , K 3´— .do 4.60 K 2´—do 2-50 1907. » 5— » 6-— > ^-SO´ » 5-70 ´ > 3´ — » 8-60 Bukove .povlake notirale su prosjeSno za gornje dimenzije K.2-90, K 2:70, K-2´05, ´ Ekstra drva izradjene su malene- koliciiie. Potražba od kr* -drmvnik željeznica iznosila |e oko 8.000. m^\ te je ustanovila najvišu cienu sa.K 79´60. Za jedan i dragu vrst povlaka navedene su ovogodisnJ6, ciene, kako ih je pladala državna željeznica^ te je u njima sa- držana korist i posrednog trgovca i producenta.. Glede brzojavnih stupova, vladala je takodjer nepovoljna konjunktura.^ Ovu vrst drvene gradje iztiskiva u obćesve to više mekano drvOj koje se impregnira^. te služi tako kao daleko jefti ^niji- surogat hrastovih stupova. Ova ´ roba upotrebljavala se je nekad u obilnijoj mjeri za kulture hmelja, a pošto je i potražba u tom^ pravcu ]enjalaj_ nazaduje produkcija u obde znatno. Pošto, zalihe od posljednjih dviju godina ostadoše nerazprodane^ pro ´ducirano je ove godine brzojavnih stupova veoma raalo. Po. tražba bijaše´ posve slaba, te se ograničavala samo na domaje .potrebe pošte i brzojava^ doSim izvoza nije bilo nikakova. Cieaa se držala u prošlogodišnjim granicama, te je prema. dimenzijama notirala ovako: 6-50 m , ´, 8 m 10´ m -;";, K Ž´SO do 3-— K 3´20 do 3.-60 ´ K 4´-—do6´20 ". " Ljetošnja produkcija coškastog drva bijaše takodjer malena^ te je zaostala za lanjskom. Ciena pako držala se kao pod konac prošle godine, te je iznosila za robu od 2*30 m i, 26/25 em. gore K 45´´55. . > Jasenovih trupaca nije producirano skoro ništa, tetsu .zalihe od lani došle ove godine na prodaju. Prodano je oko 2.000 m^ i to vedinom samo kratke robe. Ciena .je iznosila za jaču robu, naime od preko 40 cm promjera K 30—36, za -.robu izpod 40 cm K 25—-30, do6im tanka roba^ takozvane ^anotornge, ne imadu u ob^e nikakve prodje |
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 22 <-- 22 --> PDF |
: " ´ _ -22 — ´ ´ ^ Produkcija jaseBOvihđužica^ jedva je ove godine Bpomena^ vriedna. Ipak je ove dužice nešto prodano, jer je potražbabila živahniia, i ako spram prijašnjim godin-ama veoma slaba. Posti«zavana je ciena od K 200-220 po^ 1000´ komada, reducirano u % 3—6 vergine. Produkcija goriva drva nasadnje -takodjer. Pošto ogromne prošlogodišnje zalihe leže još na skladištima, producirano je ljetos jako malo, i to ponajviše a Slavoniji, . odakle se ohiim znatne količine izvoze u Magjarska. . ´Ciena-za okruglo jasenovo drvo kretala se od K 13—16, za eiepanice K 16—20, a za okruglo bukovo K 15—18, za eiepanice K 18—25 po hvatu franko ladja bosanske obale. Kod prodaje na malo tržilo se u Zagrebu bukovo K d>2—d>&, gvabrovo K 32, jasenovo, brestovo i hrastovo K 26—32 po hvatu postavno u kudil. U mehkom drvu odvijalo se poslovanje sporo, jer je po= tražba poradi zastoja gradjevne djelatnosti bila slaba. Rezano drvo plaćalo se prema debljim i kakvoći K 36—45, a gradjevno prema đujjini i kakvoći K 30—46 po m^ paritet Zagreb. Godišnja potrošnja Hrvatske (bez Slavonije) na rezanom i blanjanom gradjevnom drvu iznosi oko 5-000 vagona, koje se u polovici povlači iz susjedne južne Štajerske, a ostatak iz Bosne, dok manje količine producira naš Gorski kotar. Kako se iz ovog kratkog pregleda razabire, proturalo je domaće tržište drva ovu godinu uz mnogo teže prilike^ nego lanjsku. Najbitniji uvjet za njegovo ponovno oživljenje zavisi od primjerenih prociena šuma, te nadležne šumske oblasti nebi smjele pustiti s vida, da su u posljednjih deset godina plaće šumskih radnika poskočile za lOO^o, a one pilarskih za 507^. Pored toga trebalo bi, da domaći novčani zavodi, kad se poslovna konjunktura na drvarskom tržištu poboljša, našim šumskim poduzetnicima dodju u susret sa što povoljnijim kamatnjakom. Ne budu li se ove okolnosti oprezno uvažavale, priuČiti će se inostrana tržišta na robu konkurencijskih država, te će joj ostati vjerna i onda, kad se proizvodni odnošaji u Hrvatskoj poboljšaju. |
ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 23 <-- 23 --> PDF |
~ 23 — Ovako evo piše komorski izvještaj o našoj trgovini u godini 1908. sa glavnim šumskim proizvodom — drvom, ´ Na prometne pako prilike ostalih proizvoda naših šuma, 0 kojima spomenuto izvješče takodjer opširno raspravlja, osvrnuti demo se u kojem od narednih brojeva »Sum. lista«. I. P. Medljika hrasta (Eichenmehltaii), u mjesecu lipnju ove godine opazio sam u šumskim kulturama »Mala Dubrava« vlastelinstva vakovarskog, da je liš^-e hrasta lužnjaka mjestimice pokriveno njekom bijelom prašinom, slična brašnu- Motreć ovo lišde točnije, opazio sam odmah, da je napadnuto od parazitnog griba, koji je medljiki (Mehltau, Erisiphe Martii Lćv.) naših leguminoza veoma sličan* S početka bili su napadnuti samo manji hrastovij koji su više u sjeni stajali? ali se je ovaj grib veoma brzo razprostranio, tako da je u mjesecu kolovozu ne samo pojedino lišće, već i ciele vršike (Gipfel) mnogih hrastova tako napadnute bile^ da su se vec iz daleka bijelile. Stvar me je interesirala^ te sam proučiv literaturu o bolesti šumskoga bilja^ došao, do zaključka^ da je to faktično medljika hrasta, o kojoj Je dr. G-ustav Liistner, predstojnik bilinsko-patologijske postaje u Geisenheimu"^ ustanovio. da imade dvie´vrsti, i to jedna^ koja prouzrokuje grib Phjllactinia corjlea^ koji je u Njemačkoj već duže vremena poznat, te koji se i na bukvij jasenu^ kruški i drugom drveću nalazi. Drugu vrst prouzrokuje jedna varieteta griba Mikrosphaera Alni^ koju dosada u Njemačkoj još nisu opazili. Domovina joj Jest Amerika, a napada razne vrsti hrasta. U Njemačkoj pojavila se je medljika vec. prošle godine, nu nije bilo moguće toeoo ustanoviti, koji od ovih gribova prouzrokuje ovu epidemiju. Prof« Neger u Tharanđtu tvrdi, da joj je uzrokom zadnji grib,´ te da je u Evropu uvezen s amerikanskim hrastom, a opazio ga je u kraljevini Saksonskoj i u Istriji. * Vidi: Deutsciie Landvr- Presse od g. 1909. br. 26 str. 287. |