DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 446 —


tom uspjehu mora samo čestitati. Da je pako do te pragmatike
došlo, mora se zahvaliti uvidjavnođti i susretljivosti koli interkalarnoga
upraviteljstva temporalija biskupije djakovačke, koje
ju je u ime vlastelinstva prihvatilo, toli kr. zem, vladi, koja
ne samo da je dozvolila, da njezini organi kod izradbe te
pragmatike sudjeluju, te koja ju je konačno i potvrdila, nego
kojoj vlastelinsko činovničtvo u velikom dielu mora zahvaliti,
da je ta pragmatika za njega tako povoljno ispala.


Potvrdjenjem te pragmatike učinila je kr. hrv.-slav.-dalm.
zem. vlada ne samo veoma plemenito i humanitarno djelo,
nego je ona po našem mnienju time ispravila takodjer jedan
propust, koji je svojedobno učinjen kod stvaranja zakona od


26.
ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje
u šumama, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom.
Ustanovom naime toČke d) §. 14. u savezu sa paragrafom


1. spomenutoga zakona, odredjeno je, da se u šumama redova,
manastira, beneficija i nadarbina mora
gospodariti potraj no na temelju gospodarstvene
osnove . Valjane pako osnove sastavljati i provadjati, kadri
su samo podpunoma stručno naobraženi, i za vodjenje šumske
uprave po kr. zem. vladi, na temelju posebnoga ispita, kao
sposobni priznati šumari.
Takovo priznanje sposobnosti može danas u Hrvatskoj i
Slavoniji polučiti samo onaj, koji je svršio šumarsku akademiju
i povrh toga položio spomenuti viši državni ispit, dakle Čovjek
sa podpunom akademskom naobrazbom.


Spomenute šume su takovo vlastničtvo, od kojih su njihovi
svakidanji vlastnici samo uživaoci, te kao takovi dužni
dotični posjed neokrnjen ostaviti svomu nasljedniku. Stoga oni
ne smiju šume preizcrpsti, nego u pravilu uživati samo svakdašnje
redovite prihode. Da se stoga preprieči prekomjerno
uživanje tih šuma, stavljene su one spomenutim zakonom pod
osobiti javni nadzor i odredjeno je, da se u njima
ima gospodariti potrajno na temelju po kr. zem. vladi odobrenih
gospodarstvenih osnova.