DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 469 -^
Premješten je.
§. 57.


Vlastelin može premjestiti činovnika :


a) usljed njegove molbe,


b) iz obzira službe,


c) za kazan.


Premješteni činovnik uživa i na svom novom mjestu sva
svoja prijašnja beriva. Selitbene troškove nosi vlastelinstvo
jedino kod premještenja iz službenih obzira.


Premještenomu činovniku, koji još nije pobrao usjeve u
kudnom vrtu i deputatnom zemljištu, imade njegov nasljednik
dati primjerenu odšteta za gaojenje i obradjivanje, a bude li
premješten kratko vrieme pred žetvu, te ne bude htjeo usjeve
sam pobrati, za vrijednost istih.


Ne moga li se činovnici pogoditi glede visine odštete i
načina isplate, odlučuje o tome konačno ravnatelj


-Promjena mjesta.


§. 58.


Činovnici mogu svoja mjesta promijeniti samo uz privolu
vlastelina.


Zamjena i pripomoč.


§. 59.


U slučaju potrebe može vlastelin odrediti, da jedan činovnik
za neko vrijeme zamjeni, odnosno pomogne drugomu
odsutnomu, respektive zapriječenomu činovniku.


U tom slučaju stupa zamjenik u funkcije činovnika kojega
zastupa.


Zamjenjuje li činovnik nekoga izvan svoga uredovnoga
sjedišta, pripada mu do 8 dana odšteta košte i stana prema
skrižaljki C.


Kod zamjena preko toga vremena odredjuje ravnatelj posebnom
doznakom prema visini zamjenikova čina.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 468 —


statutima mirovinskoga društva nema prava na mirovinu, njegovoj
djeci pogrebninu u visini od tromjesečne temeljne plačne
u gotovom.


Nije li iza Činovnika ostalo ni djece, upotrebljuje samo
vlastelinstvo pogrebninu za namirenje troškova liečenja i po


greba. Eventualni višak pripada nasljednicima.
Sta n 0 narav i i podvo z za seobu .
i
% 55.
Vlastelin je dužan obitelji umrloga činovnika, koja je
s njime u zajednici živjela, dati kroz tri mjeseca, poSam od


dana smrti činovnikove, primjeren stan ili otkupiti njegovu
vriednost. Nu ni u slučaju otkupa ne može vlastelin tražiti,
da činovnikova obitelj isprazni stan prije, no sto mine 30 dana
od njegove smrti. Nasljedniku u službi imade obitelj isprazniti
jednu sobu. Osim toga dati će vlastelin obitelji za seobu potrebni
podvoz do bližnje željezničke stanice ili do inoga mjesta,
ali ipak ne dalje od 50 kilometara.


´ Poglavlje četvrto.


Unapredjenje.


§. 56.
Unapredjenje može biti trovrstno:


1. Unapredjenje u viši djelokrug i s tim skopčaui viši
naslov i čin;
2. osobno unapredjenje u viši naslov i čin uz pridržaj
dosadanjega djelokruga i
3. osobno unapredjenje u viši pladevni razred istoga činu.
U viši se djelokrug može unapriediti samo onaj Činovnik, koji
ima za taj viši djelokrug propisanu kvalifikaciju.
O svakom unapredjenju odlučuje jedino vlastelin. Kao dan
unapredjenja ima se smatrati onaj dan, kada je izdan dekret
0 unapredjenju Viša beriva počinju teci prvim danom onoga
mjeseca, kada usliedi unapredjenja.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 467 —


liko mjesečnih mirovinskih doprinosa, koliko je to prema mirovinskom
statutu nužno, da postigne pravo na opskrbu, vlastelinstvo
prema izboru Činovnika, odnosno ako je ovaj mrtav,
njegove udove ili tutora njegove siročadi bilo isplatiti otpravninu
(§. 53), bilo osjegurati opskrbu na taj naČin, da mirovinskom
društvu plati čitavu onu svotu, koja je prema statutima
potrebna za postignude prava na opskrbu. U tom slučaju
imati 6e vlastelinstvo platiti iz svoga sve manjkajuče prinose
s 47n kamatama i to koli prinos svoj (§. 46), toli prinos
samoga Činovnika (§. 45,).


Otpravninra.
§. 53.
Otpravnina pripada onomu činovniku, koji postane radi
duševne ili tjelesne mane nesposobanfza vršenje svojih službenih
dužnosti, ili koji boluje preko 6 mjeseci odnosno godinu dana
(§. 37. i 38.), a nije uplatio mirovinskome društvu onoliko
mjesečnih doprinosa, koliko je prema statutima nužno za steČenje
prava na opskrbu.
Ako je odnosni činovnik definitivno službovao do pet godina,
dobiva u ime otpravnine svoja polugodišnja redovita beriva
u ime temeljne plade, dobnih doplataka i deputata, a kod
službovanja preko pet godina dobiva ova svoja jednogodišnja
beriva.
Otpravninu plača vlastelinstvo, te ju ima platiti u roku
od mjesec dana nakon ođpusta.
Vlastelinstvo može uskratiti isplatu jedino Uz uvjete,
predvidjene u zadnjoj alineji §. 10.
Umre li definitivno namješteni činovnik uz predpostavke
ovoga §,, pripada odpravnina njegovoj udovi, odnosno ako nje
nema, ili ona prema statutima mirovinskoga društva nema prava
na mirovinu, njegovoj djeci.
Pogrebnina.
§54.
Umre li aktivno službujući činovnik, isplaćuje vlastelinstvo
njegovoj udovi, odnosno ako ove nema, ili ona prema




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 466 —
§ 49.


U mirovinu se broji sve vrieme definitivne službe, koje
je neko sproveo neprekidno kod vlastelinstva djakovačke biskupske
nadarbine kao Činovnik bez obzira na to, da li je on
kroz cielo to vrieme obavljao istu ili različite činovničke službe.


§. 50.


Onaj činovnik, koji želi, da mu se u mirovinu broji i
vrieme njegovog pokusnog službovanja, treba da to, nakon .što
je stekao pravo na pristup u mirovinsko društvo, pismeno
društvu priopdi.


U tom će se slučaju od njegovih beriva osim redovitoga
doprinosa ustezati kroz 12 mjeseci jos i doprinos, koji odpada
na vrieme njegove privremene službe, a i vlastelinstvo imati
ee takodjer kroz isto vrieme uplatiti svoj 37o doprinos za vrieme
privremenoga služb:)vanja.


§. 51.
Ne imade se smatrati prekinucem službenog vremena te
se broji u mirovinu vrieme, koje je činovnik sproveo na dopustu,
u bolesti, ili u stanju suspenzije, ako nije disciplinarno
umirovljen radi čina, zbog kojih je ođredjena suspenzija.
Nastupi li činovnik u slučaju §. 36, svoje činovničko
mjesto, koje mu je bilo usčuvano, to se i vrieme njegova i?;bivanja
ne imade smatrati prekinucem službovnoga vremena,
ali zato imade nakon nastupa uplatiti koli on, toli vlastelinstvo
blagajni mirovinskoga društva mirovinski doprinos za čitavo
vrieme njegova izbivanja i to u onoliko mjesečnih obroka, koliko
je mjeseci bio odsutan.
§ 52.
Ako definitivno namješteni čiaovnik oboli usljed izvršivanja
svoje službe, ili usljed nezgode, koja mu se dogodila u
vršenju službe, pak ga vlastelin umirovi, jer boluje preko godinu
dana. ili jer je postao potpuno nesposoban za izvrsivanje
svojih dužnosti, odnosno ako ovakov činovnik prije umirovljenja
od te bolesti umre, imade u slučaju, ako još nije uplatio ono




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 466 —


Činovnici, koji prema tim statutima ne mogu biti flanovi
mirovinskoga društva, imadu pravo na trajnu obskrbu samo
onda, ako ju prigodom nastupa službe s vlastelinom posebice
ugovore. U tom slučaju plada tu opskrbu vlastelinstvo.


§. 45.


Visinu prinosa, što no ih mirovinskom društvu imadu
pladati činovnici članovi toga društva, ustanovljuje društveni
statut. Vlastelinstvo usteže u statutu odredjene prinose činovnicima
prigodom isplate njihovih beriva, te ih odmah predaje
društvenoj blagajni.


§ 46.


Za činovnike, koji su članovi mirovinskoga društva, plača
takodjer i vlastelinstvo doprinos iz svojih vlastitih sredstava i
to u visini od tri (3) "/o onih stalnih beriva, od kojih imadu
činovnici prema mirovinskom statutu plaćati svoj prinos t. j .
od temeljne plače u gotovom, dobnih doplataka i deputata.
Za proračunavanje vriednosti deputata odlučni su propisi mirovinskoga
statuta.


Vlastelinstvo upladuje taj svoj doprinos društvenoj mirovinskoj
blagajni onom zgodom, kada usteže doprinose samih
činovnika naznačene u §. 45.


§. 47.


Pokaže li se s vremenom, da su u §. 45. i 46 navedeni
doprinosi preveliki odnosno nedostatni, izdati de se naknadno
potrebna odredba u smislu zaključka mirovinskoga društva,
nakon sto isti bude potvrdjen po kr. lirv.-slav.-dalm. zemaljskoj
vladi. Ovdje propisani razmjer glede doprinosa vlastelinstva
ne može se promjeniti na štetu činovnika, a proti volje vlastelina
ni na njegovu štetu.


§. 48.


Uplaćivanje doprinosa za mirovinsko društvo obustavlja
se nakon upladenih 480 mjesečnih doprinosa; — odnosno
onoga prvoga u mjesecu, koji sliedi nakon činovnikove smrti
ili umirovljenja. i




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 464 —


§ 41.
Ako činovnik umre ili bude umirovljen, imade se isplatiti
plada za onaj čitavi mjesec, u kome se dogodi smrt, odnosno
umirovljenje. Unapried primljeni deputat ne vrada se.


§ 42. , .
Činovnik gubi svako prevo na beriva i opskrbu za se i
za svoju obitelj:


1. ako se svoga mjesta svojevoljno odreče, te istupi iz
službe;
2. ako samovoljno ostavi svoje mjesto, te se unatoč pozivu
u zemaljskim službenim novinama na nj ne vrati u roku
od tri nedelje nakon objelodanjenoga poziva i
3. ako je disciplinarno otpušten iz službe.
Sva beriva ovakovih činovnika obustavljaju se danom odpustnog
dekreta odnosno danom, kada imade prema dekretu
predati službu.


Unapred podignuti deputat ne vrača se.


Opskrbe.


§. 43.


Opskrba je trajna ili jednokratna.
U trajnu opskrbu spada:
a) mirovina činovnika,
b) mirovina udova i
c) uzgojni prinos za djecu.
Pod jednokratnom opskrbom razumjeva se:
a) otpravuina,
b) pogrebnina.


§. 44.


Sve vrsti trajne opskrbe, t. j . mirovina činovnika i udova,
te uzgojni prinos za djecu osjeguravaju se činovnicima posredstvom
mirovinskoga društva vlastelinskih činovnika djakovačke
biskupske nadarbine, čiji su statuti obvezatni za sve vlaste


lineko ćinovuičtvo.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 463 —


razloga (izuzev bolest) na primjer radi vojničtva zapriječen izvršivati
svoju službu. Ne bude li on radi istih uzroka ni nakon
toga vremena mogao vršiti službe, obustavljaju mu se beriva


ali mu se na njegov zahtjev imade uzčuvati mjesto kroz
daljnjih devet mjeseci.
§37.
Oboli li činovnik usljed vlastite krivnje tako, da ne bude


mogao vršiti službe pripadaju mu, ako je definitivno namješten
podpuna beriva kroz šedt mjeseci. Potraje li´ bolest i preko
toga vremena, može ga vlastelin umiroviti, odnosno uz otpravninu
otpustiti (§ 53. i 63.). Provizorno namještenim može vlastelin
odmah na mjesec dana odkazati.


§38.
Oboli li stalno namješteni činovnik za trajanja aktivne
službe bez vlastite krivnje tako, da ne može obavljati svoju
službu, pripajaju mu sva redovita beriva tečajem ciele bolesti
nu najdulje kroz godinu dana. Nakon toga vremena može ga
vlastelin ako ima u mirovinu uračunivih 10 godina službe
umiroviti, odnosno u protivnom slučaja uz otpravninu odpustiti.
(§ 53. i 63.).
Činovniku u privremenoj službi može vlastelin nakon jednomjesečne
bolesti službu odkazati na tri mjeseca u smislu §. 10.
ove pragmatike.
§. 39.
Oboli li stalno namješteni činovnik usljed izvršivanja svoje
službe, ili usljed nezgode, koja mu se dogodila u vršenju službe
tako, da ne može obavljati svoju službu, može ga vlastelin
nakon godine dana bolesti umiroviti (§. 52). Činovniku u privremenoj
službi može vlastelin nakon tromjesečne bolesti službu
na tri mjeseca otkazati.
§ 40.
Oboljeli činovnik dužan je dati svome zamjeniku prema
potrebi stan i hranu, nu vlastelinstvo ga ima za to odštetiti.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 24     <-- 24 -->        PDF

- 462 —
Ako činovnik nije mogao putovati vlastelinskim podvozom,
ved je putovao željeznicom, pripada mu željeznička vozna pristojba,
fijaker na kolodvor i s kolodvora, te prenosna i vozna
pristojba za prtljagu, ako ju je sa sobom vozio.


Ravnatelj »i može zaračunati željezničku voznu pristojbu


I. razr.,^ a ostali činovnici pristojbu II. razr.
§32.


Svi vlastelinski činovnici dužni su u mjestima, gdje neima
pristojne gostione, dati hranu svojim kolegama, kad ovi službeno
putuju, te to traže.


Daje li činovnik opskrbu, imade samo on pravo zaračunati
odštetu košte uz potvrdu opskrbljenoga. Bude li činovnik
prinužden opskrbljivati se kod vlastelinskih službenika, imade
on dotičnom službeniku odmah sam platiti primjerenu |odšteta
za dobivenu opskrbu i poslugu, te taj izdatak vlastelinstvu
zaračunati.


§33.
Troškovnici o opskrbi mogu se mjesečno, ali se moraju
najkasnije Četvrtgodišnje polagati.


§ 34.
Selitbeni troškovi pripadaju činovniku samo onda, ako
nije premješten na svoju prošnju ili disciplinarno.
Visina se odredjuje od slučaja do slučaja.


§36.


Predujam na redovita beriva može dozvoliti samo ravnatelj
i to najviše do visine jednomjesečne temeljne plače. Vede predujmove
može dozvoliti jedino vlastelin.


0 predujmovima ravnatelja odlučuje u svakom slučaju
vlastelin.
§36.
Činovniku pripadaju podpuna beriva, ali ne dulje od tri
mjeseca i u slučaju, ako bude bez svoje krivnje iz osobnih




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 461 —
ž a 1 j k a


činovnikom i slnžbeniliom.


u gostion i izvan vlastelinstva
ručak objed veSera konak uku
ne
P-
) ru6ak objed večera konak ukupno
K 1 f K i f K , f K 1 f K j f K I f K 1 f K ,f K :f
50 4 2 . 2 50 oi, 60 5 3 3 40 12
i
50 3 30 2 2 ,20 8 j . 60 4 2 40 3 10
50 3 2 2 7 50 50 4 2 2 50 9
50 2 80 1 40 1 80 6 50 60 3 2 2 50 8
50 2 60 1 20 1 20 5 50 50 2 50 1 50 2 50 7
1
50 2 60 1 20 1 20
5 50
50 2 50 ] 50 2 50 7
. 40 2 30 1 10 1 20 5 . 50 2 10 1 20 2 20 6
. 40 2 1 10 1 4 50 50 1 90 1 1 60 5
30 1 20 1 * 1 2 !oO 30 1 50 1 20 3
30 1 70 2 30 1 70 2




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 478 —
za to vrieme stekli pravo,
plaćivati vlastelinstvo.
Nakon toga vremenamirovinsko društvo.
za
prelazi
vrieme
duž
tihnost
prvih
isplać
10ivanja
godiaa
na sa
ismo


U Djakovu, dne 29. ožujka 1909.


Interkalarno upraviteljstvo temporalija
biskupije djakovačke.


Osim spomenute pragmatike potvrdila je kr. zem. vlada
takođjer »Mirovinska pravila« za spomenute činovnike, nu radi
pomanjkanja prostora ne možemo o njoj govoriti u ovom broju,
nego ^emo to valjda učiniti u kojem od sliededih brojeva.


Osobne viesti.


Imenovanja. Kr. ug. ministar za poljodjelstvo imenovao je kr. šumarsko-
računarskoga revidenta Mihajla Križana , kr. šuraarsko-računarskim
savjetnikom u VIII. čin. razredu kod računovodstva, pridjeljenog
kr. šumarskom ravnateljstvu u Zajrebu.


Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je :
Milana Trivanovića , apsolventa kr. šumarske akademije zagrebačke,
šumarskim vježbenikom kod gradiške imovne obćine.


Kr. šumarske vježbenike: Paju Popovic a kod kr. kotarske oblasti
u Vrbovskom, Srećka Mayera kod kr. kotarske oblasti u Kutini, Nikolu
Stivičevića kod kr. županijske oblasti u Zagrebu, Alfonsa Kaudersa
kod kr. kotarske oblasti u Girkvenici i Arnolda Gerstmann a kod kr.
kotarske oblasti u Zlataru, kr. kotarskim šumarima II. raz. u XI. činovnom
razredu, ostavivši ih na dosadanjim mjestima.


Jovana Metlaša šumarnika-upravitelja gospodarstvenog ureda petrovaradinske
imovne obćine, nadšumarnikom-upraviteljem u VII. činovnom
razredu, te Milana Š koric a nadšumara iste imov. obćine, šumarnikom
u VIII. činovnom razredu i zamjenikom upravitelja gospod.
ureda.


Vjekoslava B a u e r a, kotarskog šumara ogulinske imovne obćine,
nadšumarom u IX činovnom razredu, te Vjekoslava Bubnja šumar.računarskoga
pristava iste imov, obćine, kotarskim šumarom u X. čin
razredu.


Gjuro D r a ž i ć, šumar grada Križevci, imenovan je nadbiskupskim
šumarom u Zagrebu.


Premještenja. Premješteni su:


Aleksander Ha v 1 i č e k kr šumarski povjerenik, iz službenih obzira.
IZ šumarskoga odsjeka kr, zem, vlade, kr županijskoj oblasti u Požegi




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 22     <-- 22 -->        PDF

- 460
Prilog C)


S k r i


0 ođštetifkošte vlastelinskim


fc4
IM


c3


>


O


a


a


I
11
III


IV


V


VI


č rn


Ravnatelj . . .


Šumarnik . . .


Nadsumar-taksator,
nađSumar, upravitelj
gospod. I. razr.
upravitelj podrum,
i vinogr. I. razr,
knjigovođja I.raz.
blagajnik I. razr.


Šumar- taksator,šumar,
upravitelj gospod.
II. razreda,
upravitelj podrum,
i vinograd. II. razr.
knjigovođja II razreda,
blagajnik II.
razreda ....


Šumarski i gospod.
pristav, upravitelj
paromlina, vinograda,
aktuar, protustavnik
. . .


Šumarski vježbenik,
gospodarski
vježbenik . . .


Strojar, vrtljar .


Nađlugar, nadmli


nar


Paradni koSijas .


Ostali službenici


ručak
K 1 f


50


40


40


40


40


40
40


40
30
30


Kodobjed
K 1 f
3


3


3


2 40


2





2


* 2
1 6C
1
1


činovnika


ukupno
K 1 f


7


6


6


5


4 60


4


60
4 60


4


2


2


večera


K
2
1


1


1


1


1
1


1


f


60


60


20


20


20
20


70
70


konak
K 1 f
1 i 50


1


1


I


I


I


1


1


,




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 21     <-- 21 -->        PDF

- 459 —
plade utaka ne
gotovom (§. 27. točka
može imati nitko.
1.). Više od 8 dobnih dopla
§. 30.
Redovita berivavanja (§. 11.).
počimlju tedi danom započetoga alužbo-


Plada u gotovom i stanarina ispladuje se svakoga prvoga
u mjesecu za prošli mjesec (postcipande).


Stanarina pripada činovniku jedino onda, ako vlastelinstvo
nema primjerenoga stana u naravi. Visinu stanarine odredjuje
vlastelin.


Deputat izuzev mlieko izdaje se u obrocima četvrtgodišnje
unapried.


Mlieko se daje dnevno.


Vlastelinstvo dostavlja deputat činovniku u njegov stan o
svom trošku.
Sav deputat, što ga činovnik ne podigne, dužan je on
prepustiti vlastelinstvu uz odštetu (relutum), koju odredjuje
ravnatelj za svako četvrtgodište unapried. Vrt i deputatno
zemljište objadjuje činovnik o svom trošku. Drvede, koje se
nalazi na vlastelinskom zemljištu, ne smije činovnik bez privole
ravnatelja sasjedi ni iskopati. Za drvede, koje pojedinac zasadi,
ne može tražiti odštete. Isto vriedi i za eventualne novogradnje
i dogradnje, štono ih činovnik o svom trošku izvede
na vlastelinskom zemljištu bez predhodne privole vlastelina,
ako ih ne može odnijeti.


§31.


Ako činovnik službeno boravi izvan svoga uredovnoga
sjedišta, te je tuđe prisiljen obzirom na narav posla i vrijeme
izbivanja opskrbiti se odnosno spavati, pripada mu odšteta za
koštu, odnosno i za konak prema skrižaljci pod C).


Opskrbljuje li se u gostioni, može u zimi još uračunati
i loženje sobe, a ako je putovao vlastelinskim podvozom takodjer
i odštetu za staju i sjeno za vlastelinske konje.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 458 —
Izkaz B)


. c3


fl a U deputatu


u


Naznaka d 03 o
O agi a 3


OJ


službovanja 1—<
ni&.t Opaska


^1


o
fc §) ftfl o-^i .L. i^ --o o S 9 cn
c čina ´P
O K Kilograma Lit. m.f. Lit. c/3"


1 6000 1200 1200 12001200 120!) 24 7 1


, o ^ s a .s


I Ravnatelj 2 5000 120i),12(iO 1200 1200 1:^00 24 7 1


^ M *^ ffi


1 4000 800 800 800´ BOO 800 16 5 1 i^d O f-, Q ^H >,
II Sumarnik 2 340(1 800 800 800 800 800 16 5 1


1
^>:^^ g


S ´43 ´^ i3 ijD g


P ´C —´ o h


bD L ^ c« ^ A!


III
Nađšumar - tak-^ " N OJ ´.^


a
.n d rt 2
sator, nađšumar,
upravit.
gosp. I. r. uprav. 1 2800 800 800 8´ 0 800 600 12 5 1 == d ^-fc: "S S


podruma i via
4^ MJ«i cS to
nograda I. razr


1


knjigovođi a I r. 1
blagajnik I. r. 2 2400 800 800 8001 800 600 12 6 1
]
0 N ci.2 -i


.(DD -is


3 0 boVo JŠ


IV
Šumar-taksator,


3
tS 03 ^ 0


Šumar, uprav,
gosp II razr.,
upr. podruma i 1 2000 800 800 800 800 6(0 12 5 1
vinograda II. r.,


.i

knjigovođjall.r. « 9 p o rt^S
blagajnik II. r. 2 1600 800 800 800 800 600 12 5 1





´


.S*"« 3 ´d-e "S -Ji >N


V
Šumar pristav.
gospođ. pristav. ^ a d t> °" > 0
upr. paromlina. 1 1400 800 800 800 8v0 400 12 5 1
vinogradar,
aktuar,
protustavnik 2 1200 800 800 80O 800 400 12 5 1


gsiia^i.a.r


a -´ "^ .„ ft ft-rt to .M


VI
Šumarski vježbenik,
gospod.
vježbenik. 1000 4 1


ffa-s-^´ff-ffSolg


rt ^ +3
a >g c6


Q
f-t ^B u


S -a ft c|
B 3 -O 3




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 19     <-- 19 -->        PDF

—1:467 — .


Činovniku, koji nije definitivno namješten, ili koji ne imade
bar 1400 K. temeljne plade može vlastelin zabraniti, da se
ženi. Vlastelin može uskratiti privolu za ženitbu i onda, ako
je cinovnikova vjerenica u dudorednom pogledu na zlu glasu,
ili je u takovom socijalnom položaju, da bi ženitba s njome
okrnjila ugled odnosnoga činovnika, te onemogudila željeni
sklad u činovničkom zboru.


Oženi li se Činovnik proti vlastelinove zabrane, može ga
vlastelin disciplinarno odpustiti.


Poglavlje treće.
Beriva aktivnih, te opskrba umirovljenih
činovnika i njihovih obitelji.


A) Beriva.


§. 27.
Beriva aktivnoga vlastelinskoga činovničtva jesu redovita
ili nuzgredna.
Medju redovita beriva spadaju:


1. temeljna plada u gotovom,
2. stan u naravi ili stanarina,
3. deputat,
4. kudni vrt ili ino deputatno zemljište,
5. dobni doplatci i
6. vlastelinski podvoz.
U nuzgredna se beriva računaju:
a) odšteta košte, konaka, le ini putni troškovi,
b) selidbeni troškovi i
c) eventualne tantieme i nagrade.


§. 28.
Beriva i čin (rang) stalno namještenoga vlastelinskoga činovnika
pokazuje izkaz B). (Vidi stranu 458.)


§. 29.
Nakon svakih pet godina definitivne službe povedavaju se
ova beriva dobnim doplatcima, koji iznose 10"/o od temeljne
d5




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 456 —


§. 22.


U izvršivanju svoje službe treba da je činovnik potpuno
nepristran i da nigdje ne traži svoje koristi prema svojim
podčinjenima, a naročito sa služinčadi i radnicima valja da je
doduše strog, ali pravedan i obziran; prema oblasti i onim
osobama, koje stoje s vlastelinstvom u poslovnoj svezi, treba
da je pristojan i da uviek zastupa interese vlastelinstva;
svojim predpostavljenima treba da je poslušan i da ih u svakom
pogledu susrede spočitanjem, a naročito neka pred nepozvanima
ne kritizuje njihove odredbe. Pritužbe protiv predpostavljenih
imadu se podnieti pismeno ravnatelju, a protiv ovoga
vlastelinu.


§. 23.
Činovničtvo valja da se medjusobno prijazno susrede i u
skladu živi.
Sporovi medju činovničtvom neka se nastoje odstraniti
bez posredovanja suda, a ovo se može zatražiti tek onda, ako
je bezuspješna zamoljena, ili je bezuspješnom ostala intervencija
ravnatelja,
§. 24.
Činovnik ne smije bez privole vlastelina za obavu svoje
službe ni od koga primati darova ili inih koristi.ni za se, niza
svoju obitelj.
§. 25.
I privatni, a naročito obiteljski život činovnika neka bude
bez prigovora dostojan njihovoga stališa.
Nemoralno i sablažnjivo ponašanje činovnika makarizvan službe, kazniti de se disciplinarno.
Svoje kućanstvo imadu činovnici urediti prema svojim
dohocima. Lakoumno pravljenje dugova kazniti če se osobito
strogo.
§. 26.
Želi li činovnik stupiti u brak, dužan je to bar 14 dana
prije upisa kod župnoga ureda pismeno javiti vlastelinu.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 456 —


Svaki činovnik imade u godini pravo na 14 dana dopusta
u vrieme, kada je to obzirom na njegov poslovni djelokrug
najprikladnije, o čemu odlučuje vlastelin.


§. 18.
Sprieči li činovnika bolest ili druga koja neukloniva zaprieka
u vršenju službe, ima on to smjesta prijaviti svome
neposredno predpostavljenomu, da ovaj uzmogne odrediti zamjenu.
Ne može li to on sam da učini, obvezana je na prijavu
njegova obitelj. Nastupi li odnosna zaprieka tako nenadano,
da predpostavljeni unatoč bezodvlačne ubavjesti ne bi
mogao pravodobno odrediti zamjeju, imade se za nju pobrinuti
sam činovnik. U tom slučaju jamči on za poslovanje svoga
zamjenika, ako je izabrao osobu, za koju je znao ili je mogao
znati, da nije dorasla tome poslu.
I prestanak zaprieke ima činovnik smjesta prijaviti svomu
neposredno predpostavljenomu.


§. 19.


Činovnik obvezan na položenje računa, dužan je na svaki
zahtjev svojih predpostavljenih položiti račun, a isto se tako
pokoriti svim odredbama, koje budu odredjene u svrhu vršenja
nadzora,


§ 20.


Svaki je činovnik dužan svome predpostavljenomu prijaviti
pismeno svaki slučaj nepoštenja, ili teže povrede službavnih
dužnosti od strane ostalih činovnika i službenika. Neistinite
i zlobne prijave imadu se kazniti.


§. 21.


Službene odnošaje, koji nisu namjenjeni javnosti, te sve,
sto ima u interesu vlastelinstva da ostane tajnom, ne smije
činovnik priopditi nepozvanima, već ima čuvati kao uredovnu
tajnu.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 464 —


stavljenoga, u koliko je obsirom r.a uarav Činitbe mogude istu
propuatiti bez štete za vlastelinstvo. Ostane li predpostavljeni
kod svoje prve odredbe, imade izdati činovniku pismeni nalog,
a ovaj ga je dužan bezuvjetno provesti. Odgovornost za po
sliedice nosi u tom slučaju predpostavljeni.


U takovim važnim slučajevima može Činovnik o svemu


pismeno izvjestiti neposredno vlastelina.


§. 16.


Činovnik, a ni članovi njegove obitelji, koji živu s njime
u zajednici, ne smiju bez dozvole vlastelina tjerati kakov obrt
ili se baviti kakovim nuzgrednim zanimanjem u koliko se isto
iiebi slagalo s njegovim uredovnim dužnostima, ili ako bi usljed
toga njegovo zvanje trpilo štetu. Za prihvat javnih počastnih
služba, koje zahtjevaju češće ili dulje izbivanje iz uredovnog
sjedišta, a i za prihvat političkih služba potrebna je privola
vlastelina.


Isto tako ne smije činovnik bez vlastelinove privole stupiti
u utemeljiteljni odbor, ravnateljstvo, upravno ili nadzorno
vijede kojega tečevnoga društva.


činovnika, koji uzradi protiv odredbe ovoga §-a može
vlastelin disciplinarno kazniti, a ako se nepokori ni opetovanoj
disciplinarnoj kazni, te u odredjenom mu roku ne položi nedozvoljenu
službu, može ga vlastelin i disciplinarno otpustiti.


§. 17. ^


Nijedan se Činovnik ne smije bez privole predpostavljenoga
udaljiti iz službe. Dopust do 48 sati može podieliti neposredno
predpostavljeni, do 8 dana ravnatelj, a preko toga
vremena vlastelin.


Ravnatelju podieljuje dopust vlastelin,


Nastup i povratak s dopusta imade se prijaviti onome,
koji je dozvolio dopust Prekoračenje dopusta kazniti de se
disciplinarno.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 4ŠŠ —


linstvo. Nastup službe dužan je svaki činovnik osobno prijaviti
vlastelinu i ravnatelju, a šumarski još i šumarniku.
Ravnatelj potvrdjuje dan nastupa službe na dekretu.


§ 12.
Kad mine vrijeme privremenoga službovanja, smatra se
činovnik stalno (definitivno) namještenim, te od toga časa
vrijede za njega, makar mu i nije izdan posebni dekret o definitivnom
namjestenju, sve ustanove sto no su ovdje normirane
za stalno namještene činovnike.


Poglavlje drugo.
Dužnosti činovnika.
§. 13.
Prigodom nastupa službe imade činovnik ravnatelju, a šumarski
i šumarniku dati na uvid izvore onih izprava, koje su
samo u prepisu bile priklopljene njegovoj natječajnoj molbi.


Svaki je činovnik dužan osobno prema danoj uputi, odnosno
po svojem najboljem znanju i savjesti vršiti na korist
vlastelinstva službu, za koju je namješten, te sve ono činiti,
što je bilo izričito odredjeno u dekretu ili službo vnom naputku,
ili je redovno skopčano s takovim namještenjem. U slučajevima,
gdje je pogibelj u odvlaci, imade svaki činovnik bez obzira
na svoj djelokrug po svome najboljem znanju uredovati, nu o
svojim odredbama treba da odmah obavjesti onoga činovnika,
koji bi u redovitim prilikama bio zvan da ureduje.


§. 15.


Svaki se činovnik ima pokoravati nalozima i uputama
svojih pretpostavljenih Jedino ako bi u važnim stvarima držao
izvršenje naloga pogibeljnim po interese vlastelinstva, traba da
svoje sumnje usmeno ili pismeno smjesta obrazloži, a s izvršenjem
naloga pričeka do ponovne odredbe svoga predpo




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 452 može,
bude li to držao potrebnim, bar tri mjeseca prije izminuda
prve godine ovakovom činovniku pismeno bez naznake
razloga saopćiti, da privremeno namjestenje produljuje i to
najviše na dalnju godinu dana. Preko toga se vremena privremeno
namjestenje ne može produljiti izuzev kod vježbenika,
koji još nisu položili po kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi
propisani ispit za samostalno vodjenje šumarstva. Njihovo je
namjestenje privremeno i nakon izmaka gore rečenoga vremena
sve do dana, kada polože propisani ispit.


§. 10.


Za trajanja privremenoga namještenja može koli vlastelin,
toli činovnik razriešiti službeni odnošaj pismenim odkazom na
tri mjeseca dana. Otkaz mora početi teci s prvim danom u
mjesecu. Otkaže li vlastelin službu, može on ugovor razriešiti
i prije otkaznoga roka, ako činovniku isplati sva redovita beriva,
što no mu pripadaju za otkazano vrieme, ali mu svakako
mora dati 30 dana vremena, da isprazni stan.


Kad se službu otkaže, mora vlastelin činovniku na njegov
zahtjev izdati pismenu potvrdu o otkazu, te službovnu svjedočbu,
u kojoj ima na zahtjev činovnika biti zasvjedočena i
njegova službovna sposobnost.


Zahtjeva li narav službe, ima Činovnik prije istupa položiti
račun, te može tek tada zahtjevati isplatu svojih beriva.
Vlastelin je ovlašten uskratiti isplatu samo onda, ako u roku
od osam dana nakon položena računa obavjesti preporučenim
pismom činovnika, da prigovara računima, te ako u dalnjem
roku od mjesec dana podigne tužbu na manisanje računa.


§. 11.


Službovanje započinje onim danom, kada činovnik zaista
nastupi službu, odnosno kada je prema sadržaju dekreta imao
i htio nastupiti službu, ali mu je to onemogućeno krivnjom
vlastelinstva ili radi takovoga slučaja, koji se odnosi na vlaste




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 461 §
8. -


Stranka, koja želi opozvati namještenje, odnosno od njega
odustati iz razloga navedenih u §. 7., ima u roku od osam
dana, nakon što je saznala za činjenicu, koja ju ovlašduje na
odstup, ubavjestiti drugu stranku preporučenim pismom o svojoj
odluci, jer inače gubi to svoje pravo.


§. 9.
U koliko dekret protivno ne odredjuje, jest namještenje
činovnika prve godine samo pokusno i privremeno. Vlastelin


Prilog A.
Broj


Blagorodnom gospodinu


u


Obnašao sam uvažiti Vašu molbu te Vas imenovati


(n pr. gospodarskim
pristavom vlastelinstva Djakovačke biskupske nadarbine) sa sjedištem
u u nižem plačevnom razredu
čina


Beriva, koja Vam pripadaju jesu sliededa;


Službu imate nastupiti due
te se imate toga dana osobno predstaviti meni i vlastelinskom
ravnatelju.


Podjedno Vam se saopćuje, da su prava i dužnosti, što
no su skopčana s Vašim namještenjem, sadržana u službenoj
pragmatici za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske
nadarbine od 29. ožujka 1909. broj 115., te da su propisi ove
pragmatike u svakom pogledu mjerodavni, odnosno obvezatni za
Vaš odnošaj naprama djakovačkoj biskupskoj nadarbini.


U Djakovu, dne...._ _....


Pečat. Podpis:




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 480 —


vlastelinskim činovnikom, da li su jur udovoljili svojoj vojnoj
dužnosti, imadu li djece i koliko, te u kratko čitavi svoj
cuniculum vitae.
§ 5.


činovnike imenuje sam vlastelin (biskup, odnosno sede
vacante interkalarna uprava). Kraj jednakih sposobnosti uzeti
će on veći obzir na one natjecatelje, koji jur služe u vlastelinstvu.


§. 6
Natjecatelju, čija je molba uvažena, izdaje vlastelin dekret
prema obrazcu A), u kojem naznačuje pođieljeno mjesto,
službeni naslov, čin (rang), beriva i dan nastupa službe. U
dekretu se ima povrh toga istaci, da su za odnošaj izmedju
namještenoga Činovnika i vlastelinstva u svakom pogledu mjerodavni,
odnosno obvezatni propisi službovne pragmatike, što
no vrijedi za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske
nadarbine.
Dekret podpisoje sam vlastelin. Uz dekret uručuje se činovniku
i jedaa primjerak službovne pragmatike.


Unatoč izdanom dekretu nije vlastelin dužan primiti
činovnika u službu:


a) ako se prigodom nastupa službe pokaže (§. 13.), da
natječajnoj molbi priloženi prepisi isprava u bitnim točkama
ne odgovaraju izvoru;


b) ako činovnik vlastitom krivnjom ne nastupi službe u
roku od 14 dana nakon odredjenoga vremena;


c) ako medjutim postane za službu trajno nesposoban;


d) ako nastupi koji od slučajeva, zbog kojih može vlastelin
činovnika disciplinarno odpustiti ili umiroviti (§. 69. i
70.), izuzev da je vlastelia več prije sklopljene pogodbe znao
za te razloge.


vinovnik nije unatoč izdanoga dekreta dužan nastupiti
službe, ako je medjutim postao za službu trajno nesposoban.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 449 —


kojem višem gospodarskom učilištu u Austro Ugarskoj monarhiji
u opde.


Kao Šumarski činovnik može biti namješten samo onaj,
koji imade apsolutorij ili diplomu, izdanu, odnosno nostrificiranu
po domaćoj šumarskoj akademiji, ili po bivšem domadem
gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. Za definitivno
namještenje u šumarskoj službi zahtjeva se još ispit, propisan
po kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi za samostalno vodjenje
šumskoga gospodarstva.


Kao upravni Činovnici mogu biti namješteni oni natjecatelji,
koji imadu naobrazbu, propisanu za gospodarsko ili za
Šumarsko činovničtvo, nadalje apsolventi višega gospodarskoga
učilišta i šumarske akademije u Zagrebu, ili bivšega gospodarsko-
šumarskoga učilišta u Križevcima, te konačno oni, koji
su 8 uspjehom svršili koju višu trgovačku školu u Hrvatskoj
i Slavoniji.


Namještenje.


§ 4


Kad se koje činovničko mjesto izprazni, raspisuje vlastelinstvo
natječaj, u kome valja da naznači način instruiranja
natječajnih molba i okolnost, da su za odnošaje izmedju vlastelinstva
i činovnika odlučne ustanove službovne pragmatike,
što no vrijede za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske
nadarbine.


Natjecatelji imadu svojim vlastoručno pisanim molbama
priložiti u izvoru ili prepisu :


1. krstni list, 2. svjedočbu o zavičajnosti, 3. svjedočbu o
svojoj neporočnosti, odnosno ako su bili kada sudbeno kažnjeni,
radi kojega su delikta sudjeni, kada i kako, 4. svjedočbu
osposobljenja za činovničko mjesto, koje mole, 5. liječničku
svjedočbu o svome zdravlju, 6. eventualne svjedočbe o svojem
prijašnjem službovanju i 7. ako su oženjeni, vjenčani list.
Povrh toga treba u molbenici da naznače, kojim su sve jezicima
vješti u govoru i pismu, nisu li u rodu ili tazbini s kojim


ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 10     <-- 10 -->        PDF

% _ 448 —


Poglavlje I.
Cinovničtvo i kvalifikacija


§. 1;
Činovnički zbor vlastelinske djakovačke biskupske nadarbine,
za koji vriede propisi ove službovne pragmatike, sačinjava
ravnatelj sa sliededim potcinjenim ćiaovničtvom:
a) gospodarskim: upraviteljima ekonomije I. i II. razr.;
upraviteljem podruma i vinograda I. i II. razr.; gospodarskim
pristavima, vinogradarom, žitničarom, upraviteljem paromlina
i gospodarskim vježbenicima;
b) šumarskim: sumarnikom, nadšamarom taksatorom, nadšumarom,
šumarom-taksatorom, šumarima, šumarskim pristavima
i šumarskim vježbenicima;
c) upravnim: revizorom (knjigovodjom) I. i II. razr.
blagajnikom I. i II. razr.; protustavnikom i aktuarom.


§2.


Na ostalo vlastelinsko cinovničtvo, kao odvjetnika, Iječnika,
veterinara i mjernika ne protežu se ustanove ove
pragmatike, ve6 su za njih odlučni jedino s njima sklopljeni
posebni ugovori, koji su isključivo mjerodavni i za ono cinovničtvo,
što no de se primiti u službu samo u svrhu obave
stanovitoga posla (n. pr. izgradnje kakove zgrade, ceste itd),
ili na točno odredjeno vrieme, ili uz izričitu ogradu, da se
na nj´ ne protežu ustanove ove pragmatike.


§. 3.


Kao činovnici mogu kod djakovačkog biskupskog vlastelinstva
biti namješteni samo zavičajnici kraljevina Hrvatske i
Slavonije, Za ravnatelja zahtjeva se kvalifikacija, propisana za
gospodarske ili šumarske činovnike.


Za gospodarske činovnike mogu se namjestiti samo oni
natjecatelji, koji imadu apsolutorij ili diplomu, izdanu, odnosno
ificiranu po domaćem višem gospodarskom učilištu, ili po
nostr




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 447 -´
U provadjaaju tih ustanova, te onih §. 3. š. z., koji se
licu ponovnoga pošntnljenja izsječenih šumskih dielova, može
šumarski upravitelj lahko dođi u koliziju sa željama i odredbama
svoga službodavca, i u položaj, da ili uzradi proti spomenutim
pozitivnim zakonskim ustanovama, ali po želji svoga
službodavca, ili da žrtvuje svoju i svoje obitelji eksistenciju.


Logično bi stoga bilo, da je zakonodavac išao još za
korak dalje, te da je ovakovoga privatnoga činovnika, od kojega
zahtjeva ne samo akademsku naobrazbu, nego takodjer,
da se u obdem interesu, u slučaju eventualnih neopravdanih
želja službodavaca za prekomjernim uživanjem šume, istomu
opre, osjegurao proti neopravdanom odpustu iz službe, i da mu


je osjegurao primjeren materialni opstanak, te primjeren
socialni i službovni položaj.
To ali do sada nije zakonom odredjeno, pak stoga se


mora radostno pozdraviti, što je to za činovničtvo djakovačkoga
biskupskoga vlastelinstva učinjeno naknadno, a za željeti je,
da bi se uvidjavnošću i susretljivošču ostalih vlasnika spomenutih
sama, takova pragmatika čim prije izdala i za njihovo
činovničtvo.


Pošto ne dvojimo, da če se koli medju spomenutim šamot^
osjednicima, kojih u Hrvatskoj i Slavoniji ima liepi broj,
toli i medju onima, kojih šume ne stoje pod osobitim javnim
nadzorom, nadi takovih, koji de htjeti svojim Činovnicima dati
i osjegurati njihovoj naobrazbi odgovarajudi doličan službovni i
socijalni položaj, to spomenutu pragmatiku donosimo u cielosti
u svrhu, da posluži kao podloga za stvaranje sličnih pragmatika.


Čim više ih bude, tim de biti vedi broj materijalno obezbiedjenoga,
a u duši zadovoljnoga privatnoga činovničtva, a to
de biti samo u interesu dotičnih službodavaca, koji samo od
takovoga činovničtva mogu očekivati, da de se ljubavlju i svom
požrtvovnošdu posvetiti službi i promicanju interesa svoga
službodavca.


Spomenuta pragmatika glasi:




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 446 —


tom uspjehu mora samo čestitati. Da je pako do te pragmatike
došlo, mora se zahvaliti uvidjavnođti i susretljivosti koli interkalarnoga
upraviteljstva temporalija biskupije djakovačke, koje
ju je u ime vlastelinstva prihvatilo, toli kr. zem, vladi, koja
ne samo da je dozvolila, da njezini organi kod izradbe te
pragmatike sudjeluju, te koja ju je konačno i potvrdila, nego
kojoj vlastelinsko činovničtvo u velikom dielu mora zahvaliti,
da je ta pragmatika za njega tako povoljno ispala.


Potvrdjenjem te pragmatike učinila je kr. hrv.-slav.-dalm.
zem. vlada ne samo veoma plemenito i humanitarno djelo,
nego je ona po našem mnienju time ispravila takodjer jedan
propust, koji je svojedobno učinjen kod stvaranja zakona od


26.
ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje
u šumama, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom.
Ustanovom naime toČke d) §. 14. u savezu sa paragrafom


1. spomenutoga zakona, odredjeno je, da se u šumama redova,
manastira, beneficija i nadarbina mora
gospodariti potraj no na temelju gospodarstvene
osnove . Valjane pako osnove sastavljati i provadjati, kadri
su samo podpunoma stručno naobraženi, i za vodjenje šumske
uprave po kr. zem. vladi, na temelju posebnoga ispita, kao
sposobni priznati šumari.
Takovo priznanje sposobnosti može danas u Hrvatskoj i
Slavoniji polučiti samo onaj, koji je svršio šumarsku akademiju
i povrh toga položio spomenuti viši državni ispit, dakle Čovjek
sa podpunom akademskom naobrazbom.


Spomenute šume su takovo vlastničtvo, od kojih su njihovi
svakidanji vlastnici samo uživaoci, te kao takovi dužni
dotični posjed neokrnjen ostaviti svomu nasljedniku. Stoga oni
ne smiju šume preizcrpsti, nego u pravilu uživati samo svakdašnje
redovite prihode. Da se stoga preprieči prekomjerno
uživanje tih šuma, stavljene su one spomenutim zakonom pod
osobiti javni nadzor i odredjeno je, da se u njima
ima gospodariti potrajno na temelju po kr. zem. vladi odobrenih
gospodarstvenih osnova.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 445 —


Službovna pragmatika za činovničtvo vlastelinstva
djakovačke biskupske nadarbine.


u bivšem gradjauskom dielu kraljevine Hrvatske i Slavonije
ima znatan broj velikih vlastelinstva, na kojima službuje
znatan broj šumarskih i gospodarskih činovnika.


Službovni odnošaji tih činovnika većim su dielom skroz
neuredjeni, a namještenje i opskrba tako nesjegurna, da činovnik
s kogagod neznatnoga razloga može iz službe biti odpušten,
te zajedno sa svojom obitelju biti izvrgnut najvedoj
biedi, a i u slučaju da mu posluži sreča, te on kroz dugi niz
godina služi kod jednoga vlastelinstva, to posije njegove smrti
njegova udova i djeca redovito ne imaju pravo na trajnu i
stalnu opskrbu, nego u najboljem slučaju dobiju iz milosti
kakovu malu podporu.*


U ovakovim nesjegurnim odnošajima službovali su do nedavoo
i činovnici biskupskoga vlastelinstva djakovačkoga, nu
u novije doba su se ti odnošaji znatno promjenili na bolje —
naredbom nlaime kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za
bogoštovlje i nastavu od 2. travnja 1909. broj 7345., odobrena
je »Službovna pragmatika za činovničtvo vlastelinstva
djakovačke biskupske nadarbine«, kojom su uredjena prava,
dužnosti i beriva činovnika, te mirovina za nje i njihove
obitelji.


Ta pragmatika, koju niže dolje donašamo u cielosti, nede
možda u njekim svojim dielovima zadovoljavati onoga, kojemu
su poznate slične pragmatike za činovnike velikih vlastelinstva
u napriednijim zemljama, nu takav treba da ima na umu,
da su se te pragmatike takav postepeno razvijale i usavršavale,
te da su u velikom dielu posliedica napriednoga socialnoga
zakonodavnog rada dotičnih zemalja ili država.


Za naše prilike je i ta pragmatika veoma veliki napredak,
te se stoga činovničtvu vlastelinstva biskupije djakovačke na


Ima u tom pogledu i kod nas livale vriedoih iznimaka n. pr. knez Thurn-
Taxis, ali su na žalost samo iznimke.


ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 470 —


Privremeno dignu<5e sa službe (suspenzija).
§. 60.
Vlastelin može privremeno sa službe dignuti činovnika u
slučajevima:


1. ako je počinio djelo, kojim se teško ošteduja interesi
službe, ili postoji temeljita bojazan, da bi njegov đalnji boravak
u službi mogao biti od znatne pogibelji za interese
vlastelinstva;
2. ako ima temeljite sumnje, da je inače počinio djelo,
radi kojega ga vlastelin može odpustiti iz službe;
3. ako je protiv njega po redovitom kaznenom sudu
odredjen istražni zatvor, te taj potraje preko mjesec dana, ili
je izrečena osuda radi delikta, navedenih u §. 69. točka 1,
koja još medjutim nije zadobila pravnu mod.
U slučajevima pod toč. 1. i 2. imade se uz odredbu suspenzije
ili najkasnije u roku od 8 dana iza toga povesti
disciplinarni postupak, a sama suspenzija ne smije trajati dulje
od tri mjeseca.


§. 61.
Dok traje privremeno dignuče, bere odnosni činovnik samo
polovicu svojih stalnih beriva, izuzev stanarine, koja mu se
ispladuje u cielosti.
Za vrijeme suspenzije ne ustežu se činovniku prinosi za
mirovinsko društvo, ali ih ni vlastelinstvo takodjer ne plada.
Ne bude li činovnik radi čina, zbog kojih je dignut od
službe disciplinarno umirovljen, ispladuje mu vlastelinstvo
odmah iza izrečene presude sva pridržana beriva, nakon što su
od istih ustegnuti svi jur dospjeli prinosi činovnika za mirovinsku
zakladu. Bude li suspendiran činovnik disciplinarno
osudjen, a vlastelinstvo od njega traži naknadu prouzročene
štete, može ono ostatak nategnutih beriva pridržati sve dotle,
dok ne bude putem redovitih sudova ustanovljena dužnost i
visina odštete, ali samo uz uvjet, ako najkasnije u roku od
mjesec dana nakon okrivljenomu dostavljene disciplinarne prosude
pred redovitim sudom podigne odštetnu tužbu.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 33     <-- 33 -->        PDF

- 47i -


Isto tako raože vlastelinstvo pridržati ostatak ustegnutih
beriva, ako se činovnik krati položiti račun, ili ga vlastelinstvo


uz opreze §. 10. maniše.
§. 62.
Ako je pogibelj u odvlaci, može i svaki neposredno
predpostavljeni zabraniti činovniku vršenje službe, ali ima o
tome bezodvlačno izvjestiti vlastelina i ravnatelja.
Umirovljenje .
§. 63.


Vlastelin može definitivno namještenoga činovnika umiroviti
iz sliededib razloga:


1. ako je radi duševne ili tjelesne mane postao potpuno
nesposoban za izvršivanje svojih zvaničnih dužnosti,
2. ako boluje preko godine dana (§. 38. i 39.), odnosno
6 mjeseci (§, 37.),
3. ako je navršio 66. godinu života,
4. ako kod vlastelinstva djakovačkoga službuje preko 40
godina i
5. disciplinarnom presudom.
Nastupe li uvjeti točke 3. i 4., može vlastelin činovnika
umiroviti i protiv njegove volje, a traži li on sam umirovljenje,
ne raože mu ga vlastelin uskratiti.


O umirovljenju izdaje vlastelin dekret, u kome se imadu
navesti svi razlozi umirovljenja te visina mirovine.
Potpuna nesposobnost za službu mora biti ustanovljena
{´0 liečniku.


Zahtjeva li činovnik, mora se na njegov trošak prizvati
k pregledanju još jedan i to javni (gradski, kotarski ili opdinski)
lipčnik.


Istupizslužbe.
§. 64.
Činovnik se može uvijek odredi svoga mjesta i istupiti iz
službe, ali je dužan vlastelinu na tri mjeseca otkazati. Otkaz
mora početi teći s prvim danom u mjesecu.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 478 -
Istupi li Žinovnik bez otkaza, jamči vlastelinu za svaku
tim prouzročenu štetu.
Za slučaj istupa vrijede analogno ustanove §. 10.


Poglavlje peto.
Disciplinarni postupak.


§ 65.
Činovnik, koji hotiee povriedi ili zanemaruje dužnosti, što no
su skopčane s njegovim namještenjem, ili na koje ga obvezuje
ova službovna pragmatika, kazniti de se.


, §. 66.


Kazne su redne ili disciplinarne.
Redne kazne jesu usmena opomena i usmeni ukor.
Disciplinarne kazne jesu:


1. pismeni ukor;
2. novčana globa, u najvedem iznosu jednomjesečne temeljne
plade u gotovom;
3. premještenje kazne radi skopčano s gubitkom selidbenih
troškova;
4. gubitak prava na 5 godišnji doplatak, nu najdulje na
dvije godine dana nakon njegova dospjetka;
5. umirovljenje i
6. otpust iz službe skopčan s gubitkom naslova i prava
na svaku opskrbu.
§. 67.


Svaki predpostavljeni imade pravo radi lakših službenih
prestupaka izredi rednu kaznu, protiv koje neima pritužbe.
Redne kazne ne bilježe se ni u popis kazna, izrečenih
protiv vlastelinskih činovnika, niti u sposobnik kažnjenoga.


§. 68.


Ostanu li redne kazne neposredno predpostavljenoga bez
uspjeha, imadu se i lakši, a u svakom se slučaju imadu svi




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 35     <-- 35 -->        PDF

- 4t3 -.
teži službovni prestU()ci prijaviti ravnatelju, koji traži pismeno
opravdanje od odnosnoga Činovnika.


Ne opravda li se on u roku, koji mu je u tu svrhu
odredjen, ili je opravdanje očito nedostatno, može ravnatelj
odmah izredi presudu. U protivnom slučaju imadu se izviditi
sve činjenice, odlučne za ustanovljenje krivnje i za opravdanje
okrivljenoga.


Budu li u tu svrhu preslušani svjedoci, ima se njihov
izkaz zabilježiti, te im dati na podpis, a uskrate li ga, valja
to u zapisniku ustanoviti.


Okrivljenom se ima dati na njegov zahtjev prepis svih
izvidnih spisa.


Dokaže li se neduŽnost okrivljenoga, ili ne bude li on po
mišljenju ravnatelja zaslužio vedu kaznu od novčane globe u
visini polumjesečne plade, izriče sam ravnatelj presudu, protiv
koje se okrivljeni može pismeno pritužiti vlastelinu i to u
roku od osam dana nakon što mu je uručena presuda. Pritužba
se predaje ravnatelju, te ima odgodnu mod.


Vlastelin odlučuje konačno, a priopduje svoje riešenje
pismeno.


Drži li ravnatelj, da je činovnik zaslužio vedu kaznu, a
isto tako i uvijek, kad to zahtjeva vlastelin, imadu se svi
izvidni spisi predložiti vlastelinu, koji izriče bezprizivno presudu
glede krivaje i kazne. Ako je okrivljeni ravnatelj, odredjuje
vlastelin činovnika, koji ima obaviti izvide, te mu tada
predložiti sve spise u svrhu presude.


Kondemnatorna (osudjujuda) presuda ima se izredi pismeno,
te njezin jedan primjerak valja dostaviti okrivljenomu na vlastite
ruke, dovoljno je, da se presuda uruči njegovim ukudanima,
ako ih on imade i da se podjedno pribije na vrata
ureda, u kojemu ima da obavlja svoju službu. Dan pribida
ima se u tom slučaju smatrati danom dostave.


U pismenoj presudi treba da budu naznačeni svi razlozi,
koji su uvaženi prigodom dosudjenja kazne. Bude li sudjeno
na novčanu globu, imade presuda podjedno odrediti način


36




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 474 —


isplate te globe. Novčana globa ima se prema odredbi presude
prigodom isplate beriva ustegnuti od plade kažnjenoga činovnika,
ili na jedan put ili u više obroka.


Kod kazni gubitka prava na petgodišnji doplatak imade
presuda izrično odrediti vrieme trajanja te kazne.
Ravnatelj vodi popis svih disciplinarnih kazna, koje su


pravomodro izrečene protiv vlastelinskih činovnika.
Isto tako vodi ravnatelj popis dosudjenih i plaćenih globa.
Uplaćene globe upotrebljuju se za nagradu revnoga i sa


vjesnoga činovničkoga osoblja.


§. 69.
Vlastelin može stalno namještenoga činovnika disciplinarno
otpustiti jedino u slučaju:


1. ako on bude po kaznenome sudu pravomoćno sudjen
radi kakovoga zločinstva ili prekršaja (§. 460., 461., 463. i
464. kaznenoga zakona), počinjenoga iz koristoljublja, — ili
radi kakovoga zločinstva, ili prestupka, kojim je teško povriedjena
vjera, ili ćudoredje i to bez obzira na visinu kazne, —
nadalje ako bude sudjen u opće radi kakovoga god zločinstva
ili prestupka na ka?an dulju od šest mjeseci;
2. ako činovnik hotice ozliedi ili tvorno uvriedi vlastelin^;
3. ako iz koristoljublja, ili zlobe, ili inače hotice teško
ošteti vlastelinstvo, pak bude radi toga po redovitom sudu
osudjen;
4. ako je radi lakoumnih dugova nad njegovom imovinom
pravomoćno otvoren stečaj, ili je radi rasipnosti pravomoćno
otvoren stečaj, ili je radi rasipnosti pravomoćno stavljen pod
skrpstvo;
5. iz razloga, koji su jur tečajem nazočne pragmatike izričito
spomenuti (§. 16. i 26.).
§. 70.


Umiroviti pak može vlastelin stalno namještenoga činovnika,
koji ima 10 godina u mirovinu uračunive službe:


1. iz razloga napomenutih u predjašnjem paragrafu;


ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 475 —


2. ako činovnik bude po kaznenom sudu pravomoćno
sudjen radi grube javne uvrede poštenja na štetu vlastelina;
3. ako hotiee ozliedi ili tvorno uvriedi ravnatelja ili šumarnika;
4. ako svojom nemarnošdu ponovno prouzroči znatnu štetu
vlastelinstvu, pak je radi toga ved bio jednom disciplinarno
kažnjen;
5. ako unatoč opomena uskraduje po3luh nalozima svojih
predpostavljenih, koji su u skladu s njegovim elužbovnim dužnostima,
pa je radi toga ved bio opetovano disciplinarno kažnjen;
6. ako usuprot višekratnim opomenama i kaznama zanemaruje
svoje službovne dužnosti;
7. ako unatoč višekratnih opomena i kazna vodi nemoralan
život, ili svojim ponašanjem opetovano prouzročuje javnu sablazan
;
8. ako se je odao pijanstvu, ili hazardnom kartanju, pa
su opetovane disciplinarne kazne ostale bez uspjeha;
9. ako usuprot zabrane vlastelina igra na burzi ili unatoč
opetovane opomene pravi lahkoumne dugove, koji ne stoje ni
u kakovom razmjerju s njegovim dohocima i
10. ako je bio ved više puta kažnjen manjim kaznama,
ali su ove ostale bez uspjeha.
§.71.
Stalno namještenoga činovnika, koji još nema 10 godina
u mirovinu uračunive službe, ili koji u opde nije Članom mirovinskoga
društva vlastelinskih činovnika djakovačke biskupske
nadarbine, može vlastelin disciplinarno otpustiti takodjer iz
razloga, navedenih u predjašnjemu paragrafu.


Privremeno namještenoga činovnika može vlastelin uz
uvjete §. 70. smjesta bez otkaza odpustiti.


§. 72. .


Ako je protiv činovnika u tečaju kazneni sudbeni postupak
radi djela, koja vlastelina ovlašduje na otpust ili umirovljenje,
ne može se započeti odnosno dovršiti disciplinarni
postupak prije no bude dovršen sudbeni postupak, te je vla




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 38     <-- 38 -->        PDF

- 476 —
stelia kod izricanja disciplinarne presude vezan na izreku sudbenoga
pravorijeka glede činovnikove krivnje ili nekrivnje.


§73. ,
Stalno namješteni činovnik ne može se radi nekoga čina
potegnuti na odgovornost niti disciplinarno kazniti, ako se disciplinarni
postupak ne zametne u roku od 30 dana iza kako
je vlastelin ili ravnatelj saznao za činjenicu, zbog koje se može
protiv činovnika disciplinarno postupati, — odnosno ako se
u slučajevima, gdje povedenje disciplinarnoga postupka ovisi o
kaznenom sudbenomu progonu, u istomu roku ne zatraži sudbeni
progon, te ako se disciplinarni postupak ne povede u roku
od 30 dana, iza kako je vlastelin odnosno ravnatelj saznao za
pravamodno dovršenje sudbenoga postupka.
Isto tako vrijedi i za otpust bez otkaza privremeno namještenih
činovnika.
§74.
Kad minu tri godine nakon pravomoćno dosudjene kazne
ima činovnik, koji se kroz to vrieme bezprikorno vladao, pravo
tražiti, da se u popisu kazna brišu kazne ukora, što no su
protiv njega izrečene.
Isto mu pravo pripada glede kazna novčanih globa i premještenja
nakon besprikoino sprovedene četiri godine.


Poglavlje šesto.


Konačne odredbe.


§ 75.


Stariji propisi izdani za ovo vlastelinstvo, stavljaju se
izvan krieposti, u koliko se kose s ustanovama nazočne pragmatike


§ 76.


Ova pragmatika stupa na snagu za cijelokupno činovništvo
vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine danom, kad bude
odobrena po kr. hrv -slav.-dalm, zemaljskoj vladi, o čemu če
se činovničtvo okružnicom ubavjestiti.




ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 477 —


Poglavlje Bedmo.
Prelazneustanove.
§ 77.
Na današnje juf namješteno činovničtvo ne protežu se
ustanove § 3, ove pragmatike.
§ 78.
Svi činovnici, koji su danas namješteni kod vlastelinstva
djakovačke biskupske nadarbine imadu se smatrati definitivno
namještenima, i to od časa, kada su nastupili slnžbu kod ovog
vlastelinstva.


§79.
Jur stečena prava danasujih činovnika ne mogu biti sužena
ustanovama ove pragmatike.


Uživaju li pojedini današnji činovnici veda beriva, nego
su normirana u izkazu B. smatra se odnosni višak osobnim doplatkom
uračUnivim u mirovinu. Kvinkvenalni doplaci računaju
se ovakovim čijiovnicima i od tih osobnih doplataka, ako
za to postoje uvjeti § 29. ove pragmatike.


§80.


U koliko su beriva današnjih činovnika niža od početnih
beriva naznačenih u izkazu B. izjednačiti će se s tim berivima
prvoga dana onoga mjeseca, kada ova pragmatika bude odobrena.


§81.


Za današnje činovničtvo početi de teci rok, od kojega će
se računati petgodišnji doplaci, prvim danom onoga mjeseca,
kada ova pragmatika bude odobrena.


§ 82--


Pošlo mirovinsko društvo vlastelinskih činovnika djaKovačke
biskupske nadarbine u svrhu omogučenja redovitoga funkcioniranja
nede kroz prvih deset godina nakon vladine potrebe
društvenih pravila ispladivati nikakovih trajnih opskrba (mirovina,
udovičkih ren a i uzgojnih prinosa), to de trajne opskrbe
na koje bi pojedini član mirovinskoga društva ili njegova obitelj