DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 445 — Službovna pragmatika za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine. u bivšem gradjauskom dielu kraljevine Hrvatske i Slavonije ima znatan broj velikih vlastelinstva, na kojima službuje znatan broj šumarskih i gospodarskih činovnika. Službovni odnošaji tih činovnika većim su dielom skroz neuredjeni, a namještenje i opskrba tako nesjegurna, da činovnik s kogagod neznatnoga razloga može iz službe biti odpušten, te zajedno sa svojom obitelju biti izvrgnut najvedoj biedi, a i u slučaju da mu posluži sreča, te on kroz dugi niz godina služi kod jednoga vlastelinstva, to posije njegove smrti njegova udova i djeca redovito ne imaju pravo na trajnu i stalnu opskrbu, nego u najboljem slučaju dobiju iz milosti kakovu malu podporu.* U ovakovim nesjegurnim odnošajima službovali su do nedavoo i činovnici biskupskoga vlastelinstva djakovačkoga, nu u novije doba su se ti odnošaji znatno promjenili na bolje — naredbom nlaime kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu od 2. travnja 1909. broj 7345., odobrena je »Službovna pragmatika za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine«, kojom su uredjena prava, dužnosti i beriva činovnika, te mirovina za nje i njihove obitelji. Ta pragmatika, koju niže dolje donašamo u cielosti, nede možda u njekim svojim dielovima zadovoljavati onoga, kojemu su poznate slične pragmatike za činovnike velikih vlastelinstva u napriednijim zemljama, nu takav treba da ima na umu, da su se te pragmatike takav postepeno razvijale i usavršavale, te da su u velikom dielu posliedica napriednoga socialnoga zakonodavnog rada dotičnih zemalja ili država. Za naše prilike je i ta pragmatika veoma veliki napredak, te se stoga činovničtvu vlastelinstva biskupije djakovačke na Ima u tom pogledu i kod nas livale vriedoih iznimaka n. pr. knez Thurn- Taxis, ali su na žalost samo iznimke. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 446 — tom uspjehu mora samo čestitati. Da je pako do te pragmatike došlo, mora se zahvaliti uvidjavnođti i susretljivosti koli interkalarnoga upraviteljstva temporalija biskupije djakovačke, koje ju je u ime vlastelinstva prihvatilo, toli kr. zem, vladi, koja ne samo da je dozvolila, da njezini organi kod izradbe te pragmatike sudjeluju, te koja ju je konačno i potvrdila, nego kojoj vlastelinsko činovničtvo u velikom dielu mora zahvaliti, da je ta pragmatika za njega tako povoljno ispala. Potvrdjenjem te pragmatike učinila je kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada ne samo veoma plemenito i humanitarno djelo, nego je ona po našem mnienju time ispravila takodjer jedan propust, koji je svojedobno učinjen kod stvaranja zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom. Ustanovom naime toČke d) §. 14. u savezu sa paragrafom 1. spomenutoga zakona, odredjeno je, da se u šumama redova, manastira, beneficija i nadarbina mora gospodariti potraj no na temelju gospodarstvene osnove . Valjane pako osnove sastavljati i provadjati, kadri su samo podpunoma stručno naobraženi, i za vodjenje šumske uprave po kr. zem. vladi, na temelju posebnoga ispita, kao sposobni priznati šumari. Takovo priznanje sposobnosti može danas u Hrvatskoj i Slavoniji polučiti samo onaj, koji je svršio šumarsku akademiju i povrh toga položio spomenuti viši državni ispit, dakle Čovjek sa podpunom akademskom naobrazbom. Spomenute šume su takovo vlastničtvo, od kojih su njihovi svakidanji vlastnici samo uživaoci, te kao takovi dužni dotični posjed neokrnjen ostaviti svomu nasljedniku. Stoga oni ne smiju šume preizcrpsti, nego u pravilu uživati samo svakdašnje redovite prihode. Da se stoga preprieči prekomjerno uživanje tih šuma, stavljene su one spomenutim zakonom pod osobiti javni nadzor i odredjeno je, da se u njima ima gospodariti potrajno na temelju po kr. zem. vladi odobrenih gospodarstvenih osnova. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 447 -´ U provadjaaju tih ustanova, te onih §. 3. š. z., koji se licu ponovnoga pošntnljenja izsječenih šumskih dielova, može šumarski upravitelj lahko dođi u koliziju sa željama i odredbama svoga službodavca, i u položaj, da ili uzradi proti spomenutim pozitivnim zakonskim ustanovama, ali po želji svoga službodavca, ili da žrtvuje svoju i svoje obitelji eksistenciju. Logično bi stoga bilo, da je zakonodavac išao još za korak dalje, te da je ovakovoga privatnoga činovnika, od kojega zahtjeva ne samo akademsku naobrazbu, nego takodjer, da se u obdem interesu, u slučaju eventualnih neopravdanih želja službodavaca za prekomjernim uživanjem šume, istomu opre, osjegurao proti neopravdanom odpustu iz službe, i da mu je osjegurao primjeren materialni opstanak, te primjeren socialni i službovni položaj. To ali do sada nije zakonom odredjeno, pak stoga se mora radostno pozdraviti, što je to za činovničtvo djakovačkoga biskupskoga vlastelinstva učinjeno naknadno, a za željeti je, da bi se uvidjavnošću i susretljivošču ostalih vlasnika spomenutih sama, takova pragmatika čim prije izdala i za njihovo činovničtvo. Pošto ne dvojimo, da če se koli medju spomenutim šamot^ osjednicima, kojih u Hrvatskoj i Slavoniji ima liepi broj, toli i medju onima, kojih šume ne stoje pod osobitim javnim nadzorom, nadi takovih, koji de htjeti svojim Činovnicima dati i osjegurati njihovoj naobrazbi odgovarajudi doličan službovni i socijalni položaj, to spomenutu pragmatiku donosimo u cielosti u svrhu, da posluži kao podloga za stvaranje sličnih pragmatika. Čim više ih bude, tim de biti vedi broj materijalno obezbiedjenoga, a u duši zadovoljnoga privatnoga činovničtva, a to de biti samo u interesu dotičnih službodavaca, koji samo od takovoga činovničtva mogu očekivati, da de se ljubavlju i svom požrtvovnošdu posvetiti službi i promicanju interesa svoga službodavca. Spomenuta pragmatika glasi: |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 10 <-- 10 --> PDF |
% _ 448 — Poglavlje I. Cinovničtvo i kvalifikacija §. 1; Činovnički zbor vlastelinske djakovačke biskupske nadarbine, za koji vriede propisi ove službovne pragmatike, sačinjava ravnatelj sa sliededim potcinjenim ćiaovničtvom: a) gospodarskim: upraviteljima ekonomije I. i II. razr.; upraviteljem podruma i vinograda I. i II. razr.; gospodarskim pristavima, vinogradarom, žitničarom, upraviteljem paromlina i gospodarskim vježbenicima; b) šumarskim: sumarnikom, nadšamarom taksatorom, nadšumarom, šumarom-taksatorom, šumarima, šumarskim pristavima i šumarskim vježbenicima; c) upravnim: revizorom (knjigovodjom) I. i II. razr. blagajnikom I. i II. razr.; protustavnikom i aktuarom. §2. Na ostalo vlastelinsko cinovničtvo, kao odvjetnika, Iječnika, veterinara i mjernika ne protežu se ustanove ove pragmatike, ve6 su za njih odlučni jedino s njima sklopljeni posebni ugovori, koji su isključivo mjerodavni i za ono cinovničtvo, što no de se primiti u službu samo u svrhu obave stanovitoga posla (n. pr. izgradnje kakove zgrade, ceste itd), ili na točno odredjeno vrieme, ili uz izričitu ogradu, da se na nj´ ne protežu ustanove ove pragmatike. §. 3. Kao činovnici mogu kod djakovačkog biskupskog vlastelinstva biti namješteni samo zavičajnici kraljevina Hrvatske i Slavonije, Za ravnatelja zahtjeva se kvalifikacija, propisana za gospodarske ili šumarske činovnike. Za gospodarske činovnike mogu se namjestiti samo oni natjecatelji, koji imadu apsolutorij ili diplomu, izdanu, odnosno ificiranu po domaćem višem gospodarskom učilištu, ili po nostr |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 449 — kojem višem gospodarskom učilištu u Austro Ugarskoj monarhiji u opde. Kao Šumarski činovnik može biti namješten samo onaj, koji imade apsolutorij ili diplomu, izdanu, odnosno nostrificiranu po domaćoj šumarskoj akademiji, ili po bivšem domadem gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. Za definitivno namještenje u šumarskoj službi zahtjeva se još ispit, propisan po kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva. Kao upravni Činovnici mogu biti namješteni oni natjecatelji, koji imadu naobrazbu, propisanu za gospodarsko ili za Šumarsko činovničtvo, nadalje apsolventi višega gospodarskoga učilišta i šumarske akademije u Zagrebu, ili bivšega gospodarsko- šumarskoga učilišta u Križevcima, te konačno oni, koji su 8 uspjehom svršili koju višu trgovačku školu u Hrvatskoj i Slavoniji. Namještenje. § 4 Kad se koje činovničko mjesto izprazni, raspisuje vlastelinstvo natječaj, u kome valja da naznači način instruiranja natječajnih molba i okolnost, da su za odnošaje izmedju vlastelinstva i činovnika odlučne ustanove službovne pragmatike, što no vrijede za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine. Natjecatelji imadu svojim vlastoručno pisanim molbama priložiti u izvoru ili prepisu : 1. krstni list, 2. svjedočbu o zavičajnosti, 3. svjedočbu o svojoj neporočnosti, odnosno ako su bili kada sudbeno kažnjeni, radi kojega su delikta sudjeni, kada i kako, 4. svjedočbu osposobljenja za činovničko mjesto, koje mole, 5. liječničku svjedočbu o svome zdravlju, 6. eventualne svjedočbe o svojem prijašnjem službovanju i 7. ako su oženjeni, vjenčani list. Povrh toga treba u molbenici da naznače, kojim su sve jezicima vješti u govoru i pismu, nisu li u rodu ili tazbini s kojim |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 480 — vlastelinskim činovnikom, da li su jur udovoljili svojoj vojnoj dužnosti, imadu li djece i koliko, te u kratko čitavi svoj cuniculum vitae. § 5. činovnike imenuje sam vlastelin (biskup, odnosno sede vacante interkalarna uprava). Kraj jednakih sposobnosti uzeti će on veći obzir na one natjecatelje, koji jur služe u vlastelinstvu. §. 6 Natjecatelju, čija je molba uvažena, izdaje vlastelin dekret prema obrazcu A), u kojem naznačuje pođieljeno mjesto, službeni naslov, čin (rang), beriva i dan nastupa službe. U dekretu se ima povrh toga istaci, da su za odnošaj izmedju namještenoga Činovnika i vlastelinstva u svakom pogledu mjerodavni, odnosno obvezatni propisi službovne pragmatike, što no vrijedi za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine. Dekret podpisoje sam vlastelin. Uz dekret uručuje se činovniku i jedaa primjerak službovne pragmatike. Unatoč izdanom dekretu nije vlastelin dužan primiti činovnika u službu: a) ako se prigodom nastupa službe pokaže (§. 13.), da natječajnoj molbi priloženi prepisi isprava u bitnim točkama ne odgovaraju izvoru; b) ako činovnik vlastitom krivnjom ne nastupi službe u roku od 14 dana nakon odredjenoga vremena; c) ako medjutim postane za službu trajno nesposoban; d) ako nastupi koji od slučajeva, zbog kojih može vlastelin činovnika disciplinarno odpustiti ili umiroviti (§. 69. i 70.), izuzev da je vlastelia več prije sklopljene pogodbe znao za te razloge. vinovnik nije unatoč izdanoga dekreta dužan nastupiti službe, ako je medjutim postao za službu trajno nesposoban. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 461 § 8. - Stranka, koja želi opozvati namještenje, odnosno od njega odustati iz razloga navedenih u §. 7., ima u roku od osam dana, nakon što je saznala za činjenicu, koja ju ovlašduje na odstup, ubavjestiti drugu stranku preporučenim pismom o svojoj odluci, jer inače gubi to svoje pravo. §. 9. U koliko dekret protivno ne odredjuje, jest namještenje činovnika prve godine samo pokusno i privremeno. Vlastelin Prilog A. Broj Blagorodnom gospodinu u Obnašao sam uvažiti Vašu molbu te Vas imenovati (n pr. gospodarskim pristavom vlastelinstva Djakovačke biskupske nadarbine) sa sjedištem u u nižem plačevnom razredu čina Beriva, koja Vam pripadaju jesu sliededa; Službu imate nastupiti due te se imate toga dana osobno predstaviti meni i vlastelinskom ravnatelju. Podjedno Vam se saopćuje, da su prava i dužnosti, što no su skopčana s Vašim namještenjem, sadržana u službenoj pragmatici za činovničtvo vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine od 29. ožujka 1909. broj 115., te da su propisi ove pragmatike u svakom pogledu mjerodavni, odnosno obvezatni za Vaš odnošaj naprama djakovačkoj biskupskoj nadarbini. U Djakovu, dne...._ _.... Pečat. Podpis: |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 456 — Svaki činovnik imade u godini pravo na 14 dana dopusta u vrieme, kada je to obzirom na njegov poslovni djelokrug najprikladnije, o čemu odlučuje vlastelin. §. 18. Sprieči li činovnika bolest ili druga koja neukloniva zaprieka u vršenju službe, ima on to smjesta prijaviti svome neposredno predpostavljenomu, da ovaj uzmogne odrediti zamjenu. Ne može li to on sam da učini, obvezana je na prijavu njegova obitelj. Nastupi li odnosna zaprieka tako nenadano, da predpostavljeni unatoč bezodvlačne ubavjesti ne bi mogao pravodobno odrediti zamjeju, imade se za nju pobrinuti sam činovnik. U tom slučaju jamči on za poslovanje svoga zamjenika, ako je izabrao osobu, za koju je znao ili je mogao znati, da nije dorasla tome poslu. I prestanak zaprieke ima činovnik smjesta prijaviti svomu neposredno predpostavljenomu. §. 19. Činovnik obvezan na položenje računa, dužan je na svaki zahtjev svojih predpostavljenih položiti račun, a isto se tako pokoriti svim odredbama, koje budu odredjene u svrhu vršenja nadzora, § 20. Svaki je činovnik dužan svome predpostavljenomu prijaviti pismeno svaki slučaj nepoštenja, ili teže povrede službavnih dužnosti od strane ostalih činovnika i službenika. Neistinite i zlobne prijave imadu se kazniti. §. 21. Službene odnošaje, koji nisu namjenjeni javnosti, te sve, sto ima u interesu vlastelinstva da ostane tajnom, ne smije činovnik priopditi nepozvanima, već ima čuvati kao uredovnu tajnu. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 456 — §. 22. U izvršivanju svoje službe treba da je činovnik potpuno nepristran i da nigdje ne traži svoje koristi prema svojim podčinjenima, a naročito sa služinčadi i radnicima valja da je doduše strog, ali pravedan i obziran; prema oblasti i onim osobama, koje stoje s vlastelinstvom u poslovnoj svezi, treba da je pristojan i da uviek zastupa interese vlastelinstva; svojim predpostavljenima treba da je poslušan i da ih u svakom pogledu susrede spočitanjem, a naročito neka pred nepozvanima ne kritizuje njihove odredbe. Pritužbe protiv predpostavljenih imadu se podnieti pismeno ravnatelju, a protiv ovoga vlastelinu. §. 23. Činovničtvo valja da se medjusobno prijazno susrede i u skladu živi. Sporovi medju činovničtvom neka se nastoje odstraniti bez posredovanja suda, a ovo se može zatražiti tek onda, ako je bezuspješna zamoljena, ili je bezuspješnom ostala intervencija ravnatelja, §. 24. Činovnik ne smije bez privole vlastelina za obavu svoje službe ni od koga primati darova ili inih koristi.ni za se, niza svoju obitelj. §. 25. I privatni, a naročito obiteljski život činovnika neka bude bez prigovora dostojan njihovoga stališa. Nemoralno i sablažnjivo ponašanje činovnika makarizvan službe, kazniti de se disciplinarno. Svoje kućanstvo imadu činovnici urediti prema svojim dohocima. Lakoumno pravljenje dugova kazniti če se osobito strogo. §. 26. Želi li činovnik stupiti u brak, dužan je to bar 14 dana prije upisa kod župnoga ureda pismeno javiti vlastelinu. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 19 <-- 19 --> PDF |
—1:467 — . Činovniku, koji nije definitivno namješten, ili koji ne imade bar 1400 K. temeljne plade može vlastelin zabraniti, da se ženi. Vlastelin može uskratiti privolu za ženitbu i onda, ako je cinovnikova vjerenica u dudorednom pogledu na zlu glasu, ili je u takovom socijalnom položaju, da bi ženitba s njome okrnjila ugled odnosnoga činovnika, te onemogudila željeni sklad u činovničkom zboru. Oženi li se Činovnik proti vlastelinove zabrane, može ga vlastelin disciplinarno odpustiti. Poglavlje treće. Beriva aktivnih, te opskrba umirovljenih činovnika i njihovih obitelji. A) Beriva. §. 27. Beriva aktivnoga vlastelinskoga činovničtva jesu redovita ili nuzgredna. Medju redovita beriva spadaju: 1. temeljna plada u gotovom, 2. stan u naravi ili stanarina, 3. deputat, 4. kudni vrt ili ino deputatno zemljište, 5. dobni doplatci i 6. vlastelinski podvoz. U nuzgredna se beriva računaju: a) odšteta košte, konaka, le ini putni troškovi, b) selidbeni troškovi i c) eventualne tantieme i nagrade. §. 28. Beriva i čin (rang) stalno namještenoga vlastelinskoga činovnika pokazuje izkaz B). (Vidi stranu 458.) §. 29. Nakon svakih pet godina definitivne službe povedavaju se ova beriva dobnim doplatcima, koji iznose 10"/o od temeljne d5 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 458 — Izkaz B) . c3 fl a U deputatu u Naznaka d 03 o O agi a 3 OJ službovanja 1—< ni&.t Opaska ^1 o fc §) ftfl o-^i .L. i^ --o o S 9 cn c čina ´P O K Kilograma Lit. m.f. Lit. c/3" 1 6000 1200 1200 12001200 120!) 24 7 1 , o ^ s a .s I Ravnatelj 2 5000 120i),12(iO 1200 1200 1:^00 24 7 1 ^ M *^ ffi 1 4000 800 800 800´ BOO 800 16 5 1 i^d O f-, Q ^H >, II Sumarnik 2 340(1 800 800 800 800 800 16 5 1 1 ^>:^^ g S ´43 ´^ i3 ijD g P ´C —´ o h bD L ^ c« ^ A! III Nađšumar - tak-^ " N OJ ´.^ a .n d rt 2 sator, nađšumar, upravit. gosp. I. r. uprav. 1 2800 800 800 8´ 0 800 600 12 5 1 == d ^-fc: "S S podruma i via 4^ MJ«i cS to nograda I. razr 1 knjigovođi a I r. 1 blagajnik I. r. 2 2400 800 800 8001 800 600 12 6 1 ] 0 N ci.2 -i .(DD -is 3 0 boVo JŠ IV Šumar-taksator, 3 tS 03 ^ 0 Šumar, uprav, gosp II razr., upr. podruma i 1 2000 800 800 800 800 6(0 12 5 1 vinograda II. r., .i knjigovođjall.r. « 9 p o rt^S blagajnik II. r. 2 1600 800 800 800 800 600 12 5 1 — ´ .S*"« 3 ´d-e "S -Ji >N V Šumar pristav. gospođ. pristav. ^ a d t> °" > 0 upr. paromlina. 1 1400 800 800 800 8v0 400 12 5 1 vinogradar, aktuar, protustavnik 2 1200 800 800 80O 800 400 12 5 1 gsiia^i.a.r a -´ "^ .„ ft ft-rt to .M VI Šumarski vježbenik, gospod. vježbenik. 1000 4 1 ffa-s-^´ff-ffSolg rt ^ +3 a >g c6 Q f-t ^B u S -a ft c| B 3 -O 3 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 459 — plade utaka ne gotovom (§. 27. točka može imati nitko. 1.). Više od 8 dobnih dopla §. 30. Redovita berivavanja (§. 11.). počimlju tedi danom započetoga alužbo- Plada u gotovom i stanarina ispladuje se svakoga prvoga u mjesecu za prošli mjesec (postcipande). Stanarina pripada činovniku jedino onda, ako vlastelinstvo nema primjerenoga stana u naravi. Visinu stanarine odredjuje vlastelin. Deputat izuzev mlieko izdaje se u obrocima četvrtgodišnje unapried. Mlieko se daje dnevno. Vlastelinstvo dostavlja deputat činovniku u njegov stan o svom trošku. Sav deputat, što ga činovnik ne podigne, dužan je on prepustiti vlastelinstvu uz odštetu (relutum), koju odredjuje ravnatelj za svako četvrtgodište unapried. Vrt i deputatno zemljište objadjuje činovnik o svom trošku. Drvede, koje se nalazi na vlastelinskom zemljištu, ne smije činovnik bez privole ravnatelja sasjedi ni iskopati. Za drvede, koje pojedinac zasadi, ne može tražiti odštete. Isto vriedi i za eventualne novogradnje i dogradnje, štono ih činovnik o svom trošku izvede na vlastelinskom zemljištu bez predhodne privole vlastelina, ako ih ne može odnijeti. §31. Ako činovnik službeno boravi izvan svoga uredovnoga sjedišta, te je tuđe prisiljen obzirom na narav posla i vrijeme izbivanja opskrbiti se odnosno spavati, pripada mu odšteta za koštu, odnosno i za konak prema skrižaljci pod C). Opskrbljuje li se u gostioni, može u zimi još uračunati i loženje sobe, a ako je putovao vlastelinskim podvozom takodjer i odštetu za staju i sjeno za vlastelinske konje. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 460 Prilog C) S k r i 0 ođštetifkošte vlastelinskim fc4 IM c3 > O a a I 11 III IV V VI č rn Ravnatelj . . . Šumarnik . . . Nadsumar-taksator, nađSumar, upravitelj gospod. I. razr. upravitelj podrum, i vinogr. I. razr, knjigovođja I.raz. blagajnik I. razr. Šumar- taksator,šumar, upravitelj gospod. II. razreda, upravitelj podrum, i vinograd. II. razr. knjigovođja II razreda, blagajnik II. razreda .... Šumarski i gospod. pristav, upravitelj paromlina, vinograda, aktuar, protustavnik . . . Šumarski vježbenik, gospodarski vježbenik . . . Strojar, vrtljar . Nađlugar, nadmli nar Paradni koSijas . Ostali službenici ručak K 1 f 50 40 40 40 40 40 40 40 30 30 Kodobjed K 1 f 3 3 3 2 40 2 — 2 * 2 1 6C 1 1 činovnika ukupno K 1 f 7 6 6 5 4 60 4 60 4 60 4 2 2 večera K 2 1 1 1 1 1 1 1 f 60 60 20 20 20 20 70 70 konak K 1 f 1 i 50 1 1 I I I 1 1 , |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 461 — ž a 1 j k a činovnikom i slnžbeniliom. u gostion i izvan vlastelinstva ručak objed veSera konak uku ne P- ) ru6ak objed večera konak ukupno K 1 f K i f K , f K 1 f K j f K I f K 1 f K ,f K :f 50 4 2 . 2 50 oi, 60 5 3 3 40 12 i 50 3 30 2 2 ,20 8 j . 60 4 2 40 3 10 50 3 2 2 7 50 50 4 2 2 50 9 50 2 80 1 40 1 80 6 50 60 3 2 2 50 8 50 2 60 1 20 1 20 5 50 50 2 50 1 50 2 50 7 1 50 2 60 1 20 1 20 5 50 50 2 50 ] 50 2 50 7 . 40 2 30 1 10 1 20 5 . 50 2 10 1 20 2 20 6 . 40 2 1 10 1 4 50 50 1 90 1 1 60 5 30 1 20 1 * 1 2 !oO 30 1 50 1 20 3 30 1 70 2 30 1 70 2 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 462 — Ako činovnik nije mogao putovati vlastelinskim podvozom, ved je putovao željeznicom, pripada mu željeznička vozna pristojba, fijaker na kolodvor i s kolodvora, te prenosna i vozna pristojba za prtljagu, ako ju je sa sobom vozio. Ravnatelj »i može zaračunati željezničku voznu pristojbu I. razr.,^ a ostali činovnici pristojbu II. razr. §32. Svi vlastelinski činovnici dužni su u mjestima, gdje neima pristojne gostione, dati hranu svojim kolegama, kad ovi službeno putuju, te to traže. Daje li činovnik opskrbu, imade samo on pravo zaračunati odštetu košte uz potvrdu opskrbljenoga. Bude li činovnik prinužden opskrbljivati se kod vlastelinskih službenika, imade on dotičnom službeniku odmah sam platiti primjerenu |odšteta za dobivenu opskrbu i poslugu, te taj izdatak vlastelinstvu zaračunati. §33. Troškovnici o opskrbi mogu se mjesečno, ali se moraju najkasnije Četvrtgodišnje polagati. § 34. Selitbeni troškovi pripadaju činovniku samo onda, ako nije premješten na svoju prošnju ili disciplinarno. Visina se odredjuje od slučaja do slučaja. §36. Predujam na redovita beriva može dozvoliti samo ravnatelj i to najviše do visine jednomjesečne temeljne plače. Vede predujmove može dozvoliti jedino vlastelin. 0 predujmovima ravnatelja odlučuje u svakom slučaju vlastelin. §36. Činovniku pripadaju podpuna beriva, ali ne dulje od tri mjeseca i u slučaju, ako bude bez svoje krivnje iz osobnih |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 466 — § 49. U mirovinu se broji sve vrieme definitivne službe, koje je neko sproveo neprekidno kod vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine kao Činovnik bez obzira na to, da li je on kroz cielo to vrieme obavljao istu ili različite činovničke službe. §. 50. Onaj činovnik, koji želi, da mu se u mirovinu broji i vrieme njegovog pokusnog službovanja, treba da to, nakon .što je stekao pravo na pristup u mirovinsko društvo, pismeno društvu priopdi. U tom će se slučaju od njegovih beriva osim redovitoga doprinosa ustezati kroz 12 mjeseci jos i doprinos, koji odpada na vrieme njegove privremene službe, a i vlastelinstvo imati ee takodjer kroz isto vrieme uplatiti svoj 37o doprinos za vrieme privremenoga služb:)vanja. §. 51. Ne imade se smatrati prekinucem službenog vremena te se broji u mirovinu vrieme, koje je činovnik sproveo na dopustu, u bolesti, ili u stanju suspenzije, ako nije disciplinarno umirovljen radi čina, zbog kojih je ođredjena suspenzija. Nastupi li činovnik u slučaju §. 36, svoje činovničko mjesto, koje mu je bilo usčuvano, to se i vrieme njegova i?;bivanja ne imade smatrati prekinucem službovnoga vremena, ali zato imade nakon nastupa uplatiti koli on, toli vlastelinstvo blagajni mirovinskoga društva mirovinski doprinos za čitavo vrieme njegova izbivanja i to u onoliko mjesečnih obroka, koliko je mjeseci bio odsutan. § 52. Ako definitivno namješteni čiaovnik oboli usljed izvršivanja svoje službe, ili usljed nezgode, koja mu se dogodila u vršenju službe, pak ga vlastelin umirovi, jer boluje preko godinu dana. ili jer je postao potpuno nesposoban za izvrsivanje svojih dužnosti, odnosno ako ovakov činovnik prije umirovljenja od te bolesti umre, imade u slučaju, ako još nije uplatio ono |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 467 — liko mjesečnih mirovinskih doprinosa, koliko je to prema mirovinskom statutu nužno, da postigne pravo na opskrbu, vlastelinstvo prema izboru Činovnika, odnosno ako je ovaj mrtav, njegove udove ili tutora njegove siročadi bilo isplatiti otpravninu (§. 53), bilo osjegurati opskrbu na taj naČin, da mirovinskom društvu plati čitavu onu svotu, koja je prema statutima potrebna za postignude prava na opskrbu. U tom slučaju imati 6e vlastelinstvo platiti iz svoga sve manjkajuče prinose s 47n kamatama i to koli prinos svoj (§. 46), toli prinos samoga Činovnika (§. 45,). Otpravninra. §. 53. Otpravnina pripada onomu činovniku, koji postane radi duševne ili tjelesne mane nesposobanfza vršenje svojih službenih dužnosti, ili koji boluje preko 6 mjeseci odnosno godinu dana (§. 37. i 38.), a nije uplatio mirovinskome društvu onoliko mjesečnih doprinosa, koliko je prema statutima nužno za steČenje prava na opskrbu. Ako je odnosni činovnik definitivno službovao do pet godina, dobiva u ime otpravnine svoja polugodišnja redovita beriva u ime temeljne plade, dobnih doplataka i deputata, a kod službovanja preko pet godina dobiva ova svoja jednogodišnja beriva. Otpravninu plača vlastelinstvo, te ju ima platiti u roku od mjesec dana nakon ođpusta. Vlastelinstvo može uskratiti isplatu jedino Uz uvjete, predvidjene u zadnjoj alineji §. 10. Umre li definitivno namješteni činovnik uz predpostavke ovoga §,, pripada odpravnina njegovoj udovi, odnosno ako nje nema, ili ona prema statutima mirovinskoga društva nema prava na mirovinu, njegovoj djeci. Pogrebnina. §54. Umre li aktivno službujući činovnik, isplaćuje vlastelinstvo njegovoj udovi, odnosno ako ove nema, ili ona prema |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 468 — statutima mirovinskoga društva nema prava na mirovinu, njegovoj djeci pogrebninu u visini od tromjesečne temeljne plačne u gotovom. Nije li iza Činovnika ostalo ni djece, upotrebljuje samo vlastelinstvo pogrebninu za namirenje troškova liečenja i po greba. Eventualni višak pripada nasljednicima. Sta n 0 narav i i podvo z za seobu . i % 55. Vlastelin je dužan obitelji umrloga činovnika, koja je s njime u zajednici živjela, dati kroz tri mjeseca, poSam od dana smrti činovnikove, primjeren stan ili otkupiti njegovu vriednost. Nu ni u slučaju otkupa ne može vlastelin tražiti, da činovnikova obitelj isprazni stan prije, no sto mine 30 dana od njegove smrti. Nasljedniku u službi imade obitelj isprazniti jednu sobu. Osim toga dati će vlastelin obitelji za seobu potrebni podvoz do bližnje željezničke stanice ili do inoga mjesta, ali ipak ne dalje od 50 kilometara. ´ Poglavlje četvrto. Unapredjenje. §. 56. Unapredjenje može biti trovrstno: 1. Unapredjenje u viši djelokrug i s tim skopčaui viši naslov i čin; 2. osobno unapredjenje u viši naslov i čin uz pridržaj dosadanjega djelokruga i 3. osobno unapredjenje u viši pladevni razred istoga činu. U viši se djelokrug može unapriediti samo onaj Činovnik, koji ima za taj viši djelokrug propisanu kvalifikaciju. O svakom unapredjenju odlučuje jedino vlastelin. Kao dan unapredjenja ima se smatrati onaj dan, kada je izdan dekret 0 unapredjenju Viša beriva počinju teci prvim danom onoga mjeseca, kada usliedi unapredjenja. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 469 -^ Premješten je. §. 57. Vlastelin može premjestiti činovnika : a) usljed njegove molbe, b) iz obzira službe, c) za kazan. Premješteni činovnik uživa i na svom novom mjestu sva svoja prijašnja beriva. Selitbene troškove nosi vlastelinstvo jedino kod premještenja iz službenih obzira. Premještenomu činovniku, koji još nije pobrao usjeve u kudnom vrtu i deputatnom zemljištu, imade njegov nasljednik dati primjerenu odšteta za gaojenje i obradjivanje, a bude li premješten kratko vrieme pred žetvu, te ne bude htjeo usjeve sam pobrati, za vrijednost istih. Ne moga li se činovnici pogoditi glede visine odštete i načina isplate, odlučuje o tome konačno ravnatelj -Promjena mjesta. §. 58. Činovnici mogu svoja mjesta promijeniti samo uz privolu vlastelina. Zamjena i pripomoč. §. 59. U slučaju potrebe može vlastelin odrediti, da jedan činovnik za neko vrijeme zamjeni, odnosno pomogne drugomu odsutnomu, respektive zapriječenomu činovniku. U tom slučaju stupa zamjenik u funkcije činovnika kojega zastupa. Zamjenjuje li činovnik nekoga izvan svoga uredovnoga sjedišta, pripada mu do 8 dana odšteta košte i stana prema skrižaljki C. Kod zamjena preko toga vremena odredjuje ravnatelj posebnom doznakom prema visini zamjenikova čina. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 476 — stelia kod izricanja disciplinarne presude vezan na izreku sudbenoga pravorijeka glede činovnikove krivnje ili nekrivnje. §73. , Stalno namješteni činovnik ne može se radi nekoga čina potegnuti na odgovornost niti disciplinarno kazniti, ako se disciplinarni postupak ne zametne u roku od 30 dana iza kako je vlastelin ili ravnatelj saznao za činjenicu, zbog koje se može protiv činovnika disciplinarno postupati, — odnosno ako se u slučajevima, gdje povedenje disciplinarnoga postupka ovisi o kaznenom sudbenomu progonu, u istomu roku ne zatraži sudbeni progon, te ako se disciplinarni postupak ne povede u roku od 30 dana, iza kako je vlastelin odnosno ravnatelj saznao za pravamodno dovršenje sudbenoga postupka. Isto tako vrijedi i za otpust bez otkaza privremeno namještenih činovnika. §74. Kad minu tri godine nakon pravomoćno dosudjene kazne ima činovnik, koji se kroz to vrieme bezprikorno vladao, pravo tražiti, da se u popisu kazna brišu kazne ukora, što no su protiv njega izrečene. Isto mu pravo pripada glede kazna novčanih globa i premještenja nakon besprikoino sprovedene četiri godine. Poglavlje šesto. Konačne odredbe. § 75. Stariji propisi izdani za ovo vlastelinstvo, stavljaju se izvan krieposti, u koliko se kose s ustanovama nazočne pragmatike § 76. Ova pragmatika stupa na snagu za cijelokupno činovništvo vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine danom, kad bude odobrena po kr. hrv -slav.-dalm, zemaljskoj vladi, o čemu če se činovničtvo okružnicom ubavjestiti. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 477 — Poglavlje Bedmo. Prelazneustanove. § 77. Na današnje juf namješteno činovničtvo ne protežu se ustanove § 3, ove pragmatike. § 78. Svi činovnici, koji su danas namješteni kod vlastelinstva djakovačke biskupske nadarbine imadu se smatrati definitivno namještenima, i to od časa, kada su nastupili slnžbu kod ovog vlastelinstva. §79. Jur stečena prava danasujih činovnika ne mogu biti sužena ustanovama ove pragmatike. Uživaju li pojedini današnji činovnici veda beriva, nego su normirana u izkazu B. smatra se odnosni višak osobnim doplatkom uračUnivim u mirovinu. Kvinkvenalni doplaci računaju se ovakovim čijiovnicima i od tih osobnih doplataka, ako za to postoje uvjeti § 29. ove pragmatike. §80. U koliko su beriva današnjih činovnika niža od početnih beriva naznačenih u izkazu B. izjednačiti će se s tim berivima prvoga dana onoga mjeseca, kada ova pragmatika bude odobrena. §81. Za današnje činovničtvo početi de teci rok, od kojega će se računati petgodišnji doplaci, prvim danom onoga mjeseca, kada ova pragmatika bude odobrena. § 82-- Pošlo mirovinsko društvo vlastelinskih činovnika djaKovačke biskupske nadarbine u svrhu omogučenja redovitoga funkcioniranja nede kroz prvih deset godina nakon vladine potrebe društvenih pravila ispladivati nikakovih trajnih opskrba (mirovina, udovičkih ren a i uzgojnih prinosa), to de trajne opskrbe na koje bi pojedini član mirovinskoga društva ili njegova obitelj |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 478 — za to vrieme stekli pravo, plaćivati vlastelinstvo. Nakon toga vremenamirovinsko društvo. za prelazi vrieme duž tihnost prvih isplać 10ivanja godiaa na sa ismo U Djakovu, dne 29. ožujka 1909. Interkalarno upraviteljstvo temporalija biskupije djakovačke. Osim spomenute pragmatike potvrdila je kr. zem. vlada takođjer »Mirovinska pravila« za spomenute činovnike, nu radi pomanjkanja prostora ne možemo o njoj govoriti u ovom broju, nego ^emo to valjda učiniti u kojem od sliededih brojeva. Osobne viesti. Imenovanja. Kr. ug. ministar za poljodjelstvo imenovao je kr. šumarsko- računarskoga revidenta Mihajla Križana , kr. šuraarsko-računarskim savjetnikom u VIII. čin. razredu kod računovodstva, pridjeljenog kr. šumarskom ravnateljstvu u Zajrebu. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je : Milana Trivanovića , apsolventa kr. šumarske akademije zagrebačke, šumarskim vježbenikom kod gradiške imovne obćine. Kr. šumarske vježbenike: Paju Popovic a kod kr. kotarske oblasti u Vrbovskom, Srećka Mayera kod kr. kotarske oblasti u Kutini, Nikolu Stivičevića kod kr. županijske oblasti u Zagrebu, Alfonsa Kaudersa kod kr. kotarske oblasti u Girkvenici i Arnolda Gerstmann a kod kr. kotarske oblasti u Zlataru, kr. kotarskim šumarima II. raz. u XI. činovnom razredu, ostavivši ih na dosadanjim mjestima. Jovana Metlaša šumarnika-upravitelja gospodarstvenog ureda petrovaradinske imovne obćine, nadšumarnikom-upraviteljem u VII. činovnom razredu, te Milana Š koric a nadšumara iste imov. obćine, šumarnikom u VIII. činovnom razredu i zamjenikom upravitelja gospod. ureda. Vjekoslava B a u e r a, kotarskog šumara ogulinske imovne obćine, nadšumarom u IX činovnom razredu, te Vjekoslava Bubnja šumar.računarskoga pristava iste imov, obćine, kotarskim šumarom u X. čin razredu. Gjuro D r a ž i ć, šumar grada Križevci, imenovan je nadbiskupskim šumarom u Zagrebu. Premještenja. Premješteni su: Aleksander Ha v 1 i č e k kr šumarski povjerenik, iz službenih obzira. IZ šumarskoga odsjeka kr, zem, vlade, kr županijskoj oblasti u Požegi |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 475 — 2. ako činovnik bude po kaznenom sudu pravomoćno sudjen radi grube javne uvrede poštenja na štetu vlastelina; 3. ako hotiee ozliedi ili tvorno uvriedi ravnatelja ili šumarnika; 4. ako svojom nemarnošdu ponovno prouzroči znatnu štetu vlastelinstvu, pak je radi toga ved bio jednom disciplinarno kažnjen; 5. ako unatoč opomena uskraduje po3luh nalozima svojih predpostavljenih, koji su u skladu s njegovim elužbovnim dužnostima, pa je radi toga ved bio opetovano disciplinarno kažnjen; 6. ako usuprot višekratnim opomenama i kaznama zanemaruje svoje službovne dužnosti; 7. ako unatoč višekratnih opomena i kazna vodi nemoralan život, ili svojim ponašanjem opetovano prouzročuje javnu sablazan ; 8. ako se je odao pijanstvu, ili hazardnom kartanju, pa su opetovane disciplinarne kazne ostale bez uspjeha; 9. ako usuprot zabrane vlastelina igra na burzi ili unatoč opetovane opomene pravi lahkoumne dugove, koji ne stoje ni u kakovom razmjerju s njegovim dohocima i 10. ako je bio ved više puta kažnjen manjim kaznama, ali su ove ostale bez uspjeha. §.71. Stalno namještenoga činovnika, koji još nema 10 godina u mirovinu uračunive službe, ili koji u opde nije Članom mirovinskoga društva vlastelinskih činovnika djakovačke biskupske nadarbine, može vlastelin disciplinarno otpustiti takodjer iz razloga, navedenih u predjašnjemu paragrafu. Privremeno namještenoga činovnika može vlastelin uz uvjete §. 70. smjesta bez otkaza odpustiti. §. 72. . Ako je protiv činovnika u tečaju kazneni sudbeni postupak radi djela, koja vlastelina ovlašduje na otpust ili umirovljenje, ne može se započeti odnosno dovršiti disciplinarni postupak prije no bude dovršen sudbeni postupak, te je vla |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 474 — isplate te globe. Novčana globa ima se prema odredbi presude prigodom isplate beriva ustegnuti od plade kažnjenoga činovnika, ili na jedan put ili u više obroka. Kod kazni gubitka prava na petgodišnji doplatak imade presuda izrično odrediti vrieme trajanja te kazne. Ravnatelj vodi popis svih disciplinarnih kazna, koje su pravomodro izrečene protiv vlastelinskih činovnika. Isto tako vodi ravnatelj popis dosudjenih i plaćenih globa. Uplaćene globe upotrebljuju se za nagradu revnoga i sa vjesnoga činovničkoga osoblja. §. 69. Vlastelin može stalno namještenoga činovnika disciplinarno otpustiti jedino u slučaju: 1. ako on bude po kaznenome sudu pravomoćno sudjen radi kakovoga zločinstva ili prekršaja (§. 460., 461., 463. i 464. kaznenoga zakona), počinjenoga iz koristoljublja, — ili radi kakovoga zločinstva, ili prestupka, kojim je teško povriedjena vjera, ili ćudoredje i to bez obzira na visinu kazne, — nadalje ako bude sudjen u opće radi kakovoga god zločinstva ili prestupka na ka?an dulju od šest mjeseci; 2. ako činovnik hotice ozliedi ili tvorno uvriedi vlastelin^; 3. ako iz koristoljublja, ili zlobe, ili inače hotice teško ošteti vlastelinstvo, pak bude radi toga po redovitom sudu osudjen; 4. ako je radi lakoumnih dugova nad njegovom imovinom pravomoćno otvoren stečaj, ili je radi rasipnosti pravomoćno otvoren stečaj, ili je radi rasipnosti pravomoćno stavljen pod skrpstvo; 5. iz razloga, koji su jur tečajem nazočne pragmatike izričito spomenuti (§. 16. i 26.). §. 70. Umiroviti pak može vlastelin stalno namještenoga činovnika, koji ima 10 godina u mirovinu uračunive službe: 1. iz razloga napomenutih u predjašnjem paragrafu; |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 4t3 -. teži službovni prestU()ci prijaviti ravnatelju, koji traži pismeno opravdanje od odnosnoga Činovnika. Ne opravda li se on u roku, koji mu je u tu svrhu odredjen, ili je opravdanje očito nedostatno, može ravnatelj odmah izredi presudu. U protivnom slučaju imadu se izviditi sve činjenice, odlučne za ustanovljenje krivnje i za opravdanje okrivljenoga. Budu li u tu svrhu preslušani svjedoci, ima se njihov izkaz zabilježiti, te im dati na podpis, a uskrate li ga, valja to u zapisniku ustanoviti. Okrivljenom se ima dati na njegov zahtjev prepis svih izvidnih spisa. Dokaže li se neduŽnost okrivljenoga, ili ne bude li on po mišljenju ravnatelja zaslužio vedu kaznu od novčane globe u visini polumjesečne plade, izriče sam ravnatelj presudu, protiv koje se okrivljeni može pismeno pritužiti vlastelinu i to u roku od osam dana nakon što mu je uručena presuda. Pritužba se predaje ravnatelju, te ima odgodnu mod. Vlastelin odlučuje konačno, a priopduje svoje riešenje pismeno. Drži li ravnatelj, da je činovnik zaslužio vedu kaznu, a isto tako i uvijek, kad to zahtjeva vlastelin, imadu se svi izvidni spisi predložiti vlastelinu, koji izriče bezprizivno presudu glede krivaje i kazne. Ako je okrivljeni ravnatelj, odredjuje vlastelin činovnika, koji ima obaviti izvide, te mu tada predložiti sve spise u svrhu presude. Kondemnatorna (osudjujuda) presuda ima se izredi pismeno, te njezin jedan primjerak valja dostaviti okrivljenomu na vlastite ruke, dovoljno je, da se presuda uruči njegovim ukudanima, ako ih on imade i da se podjedno pribije na vrata ureda, u kojemu ima da obavlja svoju službu. Dan pribida ima se u tom slučaju smatrati danom dostave. U pismenoj presudi treba da budu naznačeni svi razlozi, koji su uvaženi prigodom dosudjenja kazne. Bude li sudjeno na novčanu globu, imade presuda podjedno odrediti način 36 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 466 — Činovnici, koji prema tim statutima ne mogu biti flanovi mirovinskoga društva, imadu pravo na trajnu obskrbu samo onda, ako ju prigodom nastupa službe s vlastelinom posebice ugovore. U tom slučaju plada tu opskrbu vlastelinstvo. §. 45. Visinu prinosa, što no ih mirovinskom društvu imadu pladati činovnici članovi toga društva, ustanovljuje društveni statut. Vlastelinstvo usteže u statutu odredjene prinose činovnicima prigodom isplate njihovih beriva, te ih odmah predaje društvenoj blagajni. § 46. Za činovnike, koji su članovi mirovinskoga društva, plača takodjer i vlastelinstvo doprinos iz svojih vlastitih sredstava i to u visini od tri (3) "/o onih stalnih beriva, od kojih imadu činovnici prema mirovinskom statutu plaćati svoj prinos t. j . od temeljne plače u gotovom, dobnih doplataka i deputata. Za proračunavanje vriednosti deputata odlučni su propisi mirovinskoga statuta. Vlastelinstvo upladuje taj svoj doprinos društvenoj mirovinskoj blagajni onom zgodom, kada usteže doprinose samih činovnika naznačene u §. 45. §. 47. Pokaže li se s vremenom, da su u §. 45. i 46 navedeni doprinosi preveliki odnosno nedostatni, izdati de se naknadno potrebna odredba u smislu zaključka mirovinskoga društva, nakon sto isti bude potvrdjen po kr. lirv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi. Ovdje propisani razmjer glede doprinosa vlastelinstva ne može se promjeniti na štetu činovnika, a proti volje vlastelina ni na njegovu štetu. §. 48. Uplaćivanje doprinosa za mirovinsko društvo obustavlja se nakon upladenih 480 mjesečnih doprinosa; — odnosno onoga prvoga u mjesecu, koji sliedi nakon činovnikove smrti ili umirovljenja. i |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 464 — § 41. Ako činovnik umre ili bude umirovljen, imade se isplatiti plada za onaj čitavi mjesec, u kome se dogodi smrt, odnosno umirovljenje. Unapried primljeni deputat ne vrada se. § 42. , . Činovnik gubi svako prevo na beriva i opskrbu za se i za svoju obitelj: 1. ako se svoga mjesta svojevoljno odreče, te istupi iz službe; 2. ako samovoljno ostavi svoje mjesto, te se unatoč pozivu u zemaljskim službenim novinama na nj ne vrati u roku od tri nedelje nakon objelodanjenoga poziva i 3. ako je disciplinarno otpušten iz službe. Sva beriva ovakovih činovnika obustavljaju se danom odpustnog dekreta odnosno danom, kada imade prema dekretu predati službu. Unapred podignuti deputat ne vrača se. Opskrbe. §. 43. Opskrba je trajna ili jednokratna. U trajnu opskrbu spada: a) mirovina činovnika, b) mirovina udova i c) uzgojni prinos za djecu. Pod jednokratnom opskrbom razumjeva se: a) otpravuina, b) pogrebnina. §. 44. Sve vrsti trajne opskrbe, t. j . mirovina činovnika i udova, te uzgojni prinos za djecu osjeguravaju se činovnicima posredstvom mirovinskoga društva vlastelinskih činovnika djakovačke biskupske nadarbine, čiji su statuti obvezatni za sve vlaste lineko ćinovuičtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 463 — razloga (izuzev bolest) na primjer radi vojničtva zapriječen izvršivati svoju službu. Ne bude li on radi istih uzroka ni nakon toga vremena mogao vršiti službe, obustavljaju mu se beriva ali mu se na njegov zahtjev imade uzčuvati mjesto kroz daljnjih devet mjeseci. §37. Oboli li činovnik usljed vlastite krivnje tako, da ne bude mogao vršiti službe pripadaju mu, ako je definitivno namješten podpuna beriva kroz šedt mjeseci. Potraje li´ bolest i preko toga vremena, može ga vlastelin umiroviti, odnosno uz otpravninu otpustiti (§ 53. i 63.). Provizorno namještenim može vlastelin odmah na mjesec dana odkazati. §38. Oboli li stalno namješteni činovnik za trajanja aktivne službe bez vlastite krivnje tako, da ne može obavljati svoju službu, pripajaju mu sva redovita beriva tečajem ciele bolesti nu najdulje kroz godinu dana. Nakon toga vremena može ga vlastelin ako ima u mirovinu uračunivih 10 godina službe umiroviti, odnosno u protivnom slučaja uz otpravninu odpustiti. (§ 53. i 63.). Činovniku u privremenoj službi može vlastelin nakon jednomjesečne bolesti službu odkazati na tri mjeseca u smislu §. 10. ove pragmatike. §. 39. Oboli li stalno namješteni činovnik usljed izvršivanja svoje službe, ili usljed nezgode, koja mu se dogodila u vršenju službe tako, da ne može obavljati svoju službu, može ga vlastelin nakon godine dana bolesti umiroviti (§. 52). Činovniku u privremenoj službi može vlastelin nakon tromjesečne bolesti službu na tri mjeseca otkazati. § 40. Oboljeli činovnik dužan je dati svome zamjeniku prema potrebi stan i hranu, nu vlastelinstvo ga ima za to odštetiti. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 464 — stavljenoga, u koliko je obsirom r.a uarav Činitbe mogude istu propuatiti bez štete za vlastelinstvo. Ostane li predpostavljeni kod svoje prve odredbe, imade izdati činovniku pismeni nalog, a ovaj ga je dužan bezuvjetno provesti. Odgovornost za po sliedice nosi u tom slučaju predpostavljeni. U takovim važnim slučajevima može Činovnik o svemu pismeno izvjestiti neposredno vlastelina. §. 16. Činovnik, a ni članovi njegove obitelji, koji živu s njime u zajednici, ne smiju bez dozvole vlastelina tjerati kakov obrt ili se baviti kakovim nuzgrednim zanimanjem u koliko se isto iiebi slagalo s njegovim uredovnim dužnostima, ili ako bi usljed toga njegovo zvanje trpilo štetu. Za prihvat javnih počastnih služba, koje zahtjevaju češće ili dulje izbivanje iz uredovnog sjedišta, a i za prihvat političkih služba potrebna je privola vlastelina. Isto tako ne smije činovnik bez vlastelinove privole stupiti u utemeljiteljni odbor, ravnateljstvo, upravno ili nadzorno vijede kojega tečevnoga društva. činovnika, koji uzradi protiv odredbe ovoga §-a može vlastelin disciplinarno kazniti, a ako se nepokori ni opetovanoj disciplinarnoj kazni, te u odredjenom mu roku ne položi nedozvoljenu službu, može ga vlastelin i disciplinarno otpustiti. §. 17. ^ Nijedan se Činovnik ne smije bez privole predpostavljenoga udaljiti iz službe. Dopust do 48 sati može podieliti neposredno predpostavljeni, do 8 dana ravnatelj, a preko toga vremena vlastelin. Ravnatelju podieljuje dopust vlastelin, Nastup i povratak s dopusta imade se prijaviti onome, koji je dozvolio dopust Prekoračenje dopusta kazniti de se disciplinarno. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 4ŠŠ — linstvo. Nastup službe dužan je svaki činovnik osobno prijaviti vlastelinu i ravnatelju, a šumarski još i šumarniku. Ravnatelj potvrdjuje dan nastupa službe na dekretu. § 12. Kad mine vrijeme privremenoga službovanja, smatra se činovnik stalno (definitivno) namještenim, te od toga časa vrijede za njega, makar mu i nije izdan posebni dekret o definitivnom namjestenju, sve ustanove sto no su ovdje normirane za stalno namještene činovnike. Poglavlje drugo. Dužnosti činovnika. §. 13. Prigodom nastupa službe imade činovnik ravnatelju, a šumarski i šumarniku dati na uvid izvore onih izprava, koje su samo u prepisu bile priklopljene njegovoj natječajnoj molbi. Svaki je činovnik dužan osobno prema danoj uputi, odnosno po svojem najboljem znanju i savjesti vršiti na korist vlastelinstva službu, za koju je namješten, te sve ono činiti, što je bilo izričito odredjeno u dekretu ili službo vnom naputku, ili je redovno skopčano s takovim namještenjem. U slučajevima, gdje je pogibelj u odvlaci, imade svaki činovnik bez obzira na svoj djelokrug po svome najboljem znanju uredovati, nu o svojim odredbama treba da odmah obavjesti onoga činovnika, koji bi u redovitim prilikama bio zvan da ureduje. §. 15. Svaki se činovnik ima pokoravati nalozima i uputama svojih pretpostavljenih Jedino ako bi u važnim stvarima držao izvršenje naloga pogibeljnim po interese vlastelinstva, traba da svoje sumnje usmeno ili pismeno smjesta obrazloži, a s izvršenjem naloga pričeka do ponovne odredbe svoga predpo |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 452 može, bude li to držao potrebnim, bar tri mjeseca prije izminuda prve godine ovakovom činovniku pismeno bez naznake razloga saopćiti, da privremeno namjestenje produljuje i to najviše na dalnju godinu dana. Preko toga se vremena privremeno namjestenje ne može produljiti izuzev kod vježbenika, koji još nisu položili po kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi propisani ispit za samostalno vodjenje šumarstva. Njihovo je namjestenje privremeno i nakon izmaka gore rečenoga vremena sve do dana, kada polože propisani ispit. §. 10. Za trajanja privremenoga namještenja može koli vlastelin, toli činovnik razriešiti službeni odnošaj pismenim odkazom na tri mjeseca dana. Otkaz mora početi teci s prvim danom u mjesecu. Otkaže li vlastelin službu, može on ugovor razriešiti i prije otkaznoga roka, ako činovniku isplati sva redovita beriva, što no mu pripadaju za otkazano vrieme, ali mu svakako mora dati 30 dana vremena, da isprazni stan. Kad se službu otkaže, mora vlastelin činovniku na njegov zahtjev izdati pismenu potvrdu o otkazu, te službovnu svjedočbu, u kojoj ima na zahtjev činovnika biti zasvjedočena i njegova službovna sposobnost. Zahtjeva li narav službe, ima Činovnik prije istupa položiti račun, te može tek tada zahtjevati isplatu svojih beriva. Vlastelin je ovlašten uskratiti isplatu samo onda, ako u roku od osam dana nakon položena računa obavjesti preporučenim pismom činovnika, da prigovara računima, te ako u dalnjem roku od mjesec dana podigne tužbu na manisanje računa. §. 11. Službovanje započinje onim danom, kada činovnik zaista nastupi službu, odnosno kada je prema sadržaju dekreta imao i htio nastupiti službu, ali mu je to onemogućeno krivnjom vlastelinstva ili radi takovoga slučaja, koji se odnosi na vlaste |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 478 - Istupi li Žinovnik bez otkaza, jamči vlastelinu za svaku tim prouzročenu štetu. Za slučaj istupa vrijede analogno ustanove §. 10. Poglavlje peto. Disciplinarni postupak. § 65. Činovnik, koji hotiee povriedi ili zanemaruje dužnosti, što no su skopčane s njegovim namještenjem, ili na koje ga obvezuje ova službovna pragmatika, kazniti de se. , §. 66. Kazne su redne ili disciplinarne. Redne kazne jesu usmena opomena i usmeni ukor. Disciplinarne kazne jesu: 1. pismeni ukor; 2. novčana globa, u najvedem iznosu jednomjesečne temeljne plade u gotovom; 3. premještenje kazne radi skopčano s gubitkom selidbenih troškova; 4. gubitak prava na 5 godišnji doplatak, nu najdulje na dvije godine dana nakon njegova dospjetka; 5. umirovljenje i 6. otpust iz službe skopčan s gubitkom naslova i prava na svaku opskrbu. §. 67. Svaki predpostavljeni imade pravo radi lakših službenih prestupaka izredi rednu kaznu, protiv koje neima pritužbe. Redne kazne ne bilježe se ni u popis kazna, izrečenih protiv vlastelinskih činovnika, niti u sposobnik kažnjenoga. §. 68. Ostanu li redne kazne neposredno predpostavljenoga bez uspjeha, imadu se i lakši, a u svakom se slučaju imadu svi |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 47i - Isto tako raože vlastelinstvo pridržati ostatak ustegnutih beriva, ako se činovnik krati položiti račun, ili ga vlastelinstvo uz opreze §. 10. maniše. §. 62. Ako je pogibelj u odvlaci, može i svaki neposredno predpostavljeni zabraniti činovniku vršenje službe, ali ima o tome bezodvlačno izvjestiti vlastelina i ravnatelja. Umirovljenje . §. 63. Vlastelin može definitivno namještenoga činovnika umiroviti iz sliededib razloga: 1. ako je radi duševne ili tjelesne mane postao potpuno nesposoban za izvršivanje svojih zvaničnih dužnosti, 2. ako boluje preko godine dana (§. 38. i 39.), odnosno 6 mjeseci (§, 37.), 3. ako je navršio 66. godinu života, 4. ako kod vlastelinstva djakovačkoga službuje preko 40 godina i 5. disciplinarnom presudom. Nastupe li uvjeti točke 3. i 4., može vlastelin činovnika umiroviti i protiv njegove volje, a traži li on sam umirovljenje, ne raože mu ga vlastelin uskratiti. O umirovljenju izdaje vlastelin dekret, u kome se imadu navesti svi razlozi umirovljenja te visina mirovine. Potpuna nesposobnost za službu mora biti ustanovljena {´0 liečniku. Zahtjeva li činovnik, mora se na njegov trošak prizvati k pregledanju još jedan i to javni (gradski, kotarski ili opdinski) lipčnik. Istupizslužbe. §. 64. Činovnik se može uvijek odredi svoga mjesta i istupiti iz službe, ali je dužan vlastelinu na tri mjeseca otkazati. Otkaz mora početi teći s prvim danom u mjesecu. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 470 — Privremeno dignu<5e sa službe (suspenzija). §. 60. Vlastelin može privremeno sa službe dignuti činovnika u slučajevima: 1. ako je počinio djelo, kojim se teško ošteduja interesi službe, ili postoji temeljita bojazan, da bi njegov đalnji boravak u službi mogao biti od znatne pogibelji za interese vlastelinstva; 2. ako ima temeljite sumnje, da je inače počinio djelo, radi kojega ga vlastelin može odpustiti iz službe; 3. ako je protiv njega po redovitom kaznenom sudu odredjen istražni zatvor, te taj potraje preko mjesec dana, ili je izrečena osuda radi delikta, navedenih u §. 69. točka 1, koja još medjutim nije zadobila pravnu mod. U slučajevima pod toč. 1. i 2. imade se uz odredbu suspenzije ili najkasnije u roku od 8 dana iza toga povesti disciplinarni postupak, a sama suspenzija ne smije trajati dulje od tri mjeseca. §. 61. Dok traje privremeno dignuče, bere odnosni činovnik samo polovicu svojih stalnih beriva, izuzev stanarine, koja mu se ispladuje u cielosti. Za vrijeme suspenzije ne ustežu se činovniku prinosi za mirovinsko društvo, ali ih ni vlastelinstvo takodjer ne plada. Ne bude li činovnik radi čina, zbog kojih je dignut od službe disciplinarno umirovljen, ispladuje mu vlastelinstvo odmah iza izrečene presude sva pridržana beriva, nakon što su od istih ustegnuti svi jur dospjeli prinosi činovnika za mirovinsku zakladu. Bude li suspendiran činovnik disciplinarno osudjen, a vlastelinstvo od njega traži naknadu prouzročene štete, može ono ostatak nategnutih beriva pridržati sve dotle, dok ne bude putem redovitih sudova ustanovljena dužnost i visina odštete, ali samo uz uvjet, ako najkasnije u roku od mjesec dana nakon okrivljenomu dostavljene disciplinarne prosude pred redovitim sudom podigne odštetnu tužbu. |