DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 443"ne odrvenjeni, jedva 4—5 cm. dugi, te će vjerojatno ove 7ime pozebsti. ´ Kod šumarije banovojaruške bio je ove godine najjače zaražen srez Certak, Jirastova sastojina od 50—70 godina. Kako će do godine opet biti u istom srezu mnogo gusjenica, koje će uništiti i onako slabo lišde, bojati se je, da se mnoga stabla ne posuše, ako se i do godine poslije gusjenica pojavi oidium. Starijem i jačem lišdu, koje nije od gusjenica ili mraza nastradalo, nije oidium ove godine naškodio, te je takovo lišde, akoprem je bilo puno konidija, ostalo do konca vegelacijone periode na stablu, nije se kovrčalo, niti prije posušilo. Prema izvješdu wurttenberške postaje za zaštitu bilja u Hobenheimu* pojavila se ta bolest (MeUtaukrankbeit, Oidium du Chene, le blauc du Chene) u vedoj mjeri godine 1907. u srednjoj i zapadnoj Franceskoj, a godine 1908. pojavila se ved tpidemički. Iz Fraiiceske su nam dakle stigle prve pobliže vijesti 0 štetnom djelovanju gljive, koja tu bolest prouzrokuje, a koju u Franceskoj nazvaše oidium du Chžne ili le blanc du Chene. Tamo je napala ta bolest najprije 1—2 godišnje mladice sitnih i nizkih hrastovih šuma, poglavito izbojke iz panjeva, koji su se posušili kao poslije mraza, te su se novi pupovi razvili istom u stanovitoj udaljenosti od vrha mladice. Godine 1908. zahvatila je ne samo mlade biljke i izbojke, nego i lišde starijeg drvlja tolikom snagom, da se mnogo lišde u mjesecu lipnju i srpnju osušilo i odpalo. E. Bure au kaže, da šuma dobije uslijed bijelog i sivog nahuka zakovrčanog lišća abnormalnu boju, a štetno djelovanje da se na izbojcima najbolje raspoznaje. Godine 191)7. oboljeli izbojci izgubili tu vršne pupove, a iz postranih pupova, koji su se sa kratkim internodijama naslagali, razvile se sitne i slabe nove grančice, kojih je mlado lišde opet bolest zarazila tako, da je isto odpalo, a grančica ostala gola, te je njen rast završio sa zakržljalim pupom. Prema istom piscu najviše su * Dr. 0. Kirohner: Die Mehltaukrankheit der Eiche. AUg. F. & J. Z. Mai 1909 * |