DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 12. U ZAGREBU 1. PROSINCA 1909. GOD. XXXlri. ŠUMARSKI LIST Pretplata za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. list« K 4 u ime preplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ´/^ stranice 9 K; za ´/» stranice 7 K ´/i stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Oidium na hrastovim šumama. Napisao dr. Petračić. Svrha je šumskog gospodarstva, da u najkrade vrijeme, sa što manjim izdatcima, uzgojimo što vrijednije šume. Da to polučimo, moramo s jedne strane rabiti sva sredstva i načine, da prirast šuma povečamo, a s druge strane braniti šume od svih nepogoda, koje umanjuju njihov prirast. Težedi za tim ciljem, šumar je u mnogo težjem položaju od gospodara, jer dok ovaj gnojenjem povedava prirod na raznim plodinama, a naplavljivanjem umnožava prirod svojih livada, dok se vinogradar brani proti peronospori štrcanjem sa modrom galicom, a sumporenjem proti oidiumu i t. d., dotle ima šumar razmjerno malo sredstava, da prirast šuma poveća raznim uzgojnim sredstvima, a još manje, da od njih suzbije uzročnike raznih bolesti, kojih ima šuma veliku množinu. Izvanredno veliki gubitci, koje su pretrpjele šume od zareznika, nižih bilina (gljiva), od nepovoljnog utjecaja škodljivih sastojina zraka i tla i t d., bili su uzrokom, da su šumari počeli već odavna proučavati te bolesti, te tražiti načine, kako da šume očuvaju od tih ošteta. Do danas je nauka o čuvanju šuma i bolesti drvlja dosta obsežno obradjena; poznati su nam mnogi uzročnici raznih bolesti i ošteta, a pronadjena su i njekoja sredstva obrane od istih. Takova se profilaktična sredstva upotrebljuju u napriednijim zemljama, osobito onim, |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 4 <-- 4 --> PDF |
__ 442 — ša pretežnom množinom četinjastih suma mnogo više, nego kod nas, jer je tamo drvo skuplje, upravni kotari manji, a prema tome i nadzor šuma laglji. No kako i kod nas Dapreduj"- šumarstvo u svakom pogledu, nadati se je, da ćemo i mi u skoroj budućnosti početi procjenjivati ne samo zbiljnji godišnji prirast, nego takodjer i manjak na prihodu, nastao uslijed raznovrsnih ošteta šuma. Kad demo se kod toga uvjeriti, da smo uslijed koje oštete ili bolesti pretrpjeli na malom kompleksu štetu od njekoliko hiljada kruna, početi demo jamačno te bolesti proučavati i računati, bili nam se ižplatio trošak za obranbeua sredstva, pa ih prema tome i upotrebljavati. Minule vegetacijone periode imali smo u mnogim sastojinama osjetljivih Jteta. Ved u prvom proljetnom izboju zatekao je sume oštar kasni mraz, koji je izbojke, osobito od mladih branjevina, uništio tako, da su takove površine izgledale sve do pod konac srpnja kao požarom uništene. Mnoge starije hrastove sastojine pretrpjele su veliku štetu od gubara i četnjaka, koji ih tako obrstiše, da su još koncem lipnja bile sasma gole. K ovim kalamitetima pridružio se ove godine novi zatornik hrastovih šuma, a to je jedna vrst oidiuma. Dok smo ga do sada sporadički našli ovdje ili ondje, razširila se ta bolest ove godine kod nas u mnogim sastojinama u takovoj jakosti, da nam je ved ove godine nanjela štetu od njekoliko hiljada kruna, a pojavi li se opet do godine, bit de šteta još veda. Osobito su ove godine poharane ovim parasitom one sastojine, koje eu bile proljetos obrštene od gusjenica. Baš u vrijeme, kada su obrštene sastojine potjerale nove mladice, nadošlo je vlažno vrijeme sa ljetnim maglama, koje su po našem mnijenju pogodovale razprostranjenju o\e gljive. U par dana bile su cijele sastojine bijele od konidija ove gljive, koje su lice svega lišda rek bi posule. Jedva razvito mlado lišde smotalo se i kao uvenulo visjelo na granama, te je ved koncem kolovoza odpalo sa drveda. Ovogodišnji izbojci takovih stabala ostali su slabi. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 443"ne odrvenjeni, jedva 4—5 cm. dugi, te će vjerojatno ove 7ime pozebsti. ´ Kod šumarije banovojaruške bio je ove godine najjače zaražen srez Certak, Jirastova sastojina od 50—70 godina. Kako će do godine opet biti u istom srezu mnogo gusjenica, koje će uništiti i onako slabo lišde, bojati se je, da se mnoga stabla ne posuše, ako se i do godine poslije gusjenica pojavi oidium. Starijem i jačem lišdu, koje nije od gusjenica ili mraza nastradalo, nije oidium ove godine naškodio, te je takovo lišde, akoprem je bilo puno konidija, ostalo do konca vegelacijone periode na stablu, nije se kovrčalo, niti prije posušilo. Prema izvješdu wurttenberške postaje za zaštitu bilja u Hobenheimu* pojavila se ta bolest (MeUtaukrankbeit, Oidium du Chene, le blauc du Chene) u vedoj mjeri godine 1907. u srednjoj i zapadnoj Franceskoj, a godine 1908. pojavila se ved tpidemički. Iz Fraiiceske su nam dakle stigle prve pobliže vijesti 0 štetnom djelovanju gljive, koja tu bolest prouzrokuje, a koju u Franceskoj nazvaše oidium du Chžne ili le blanc du Chene. Tamo je napala ta bolest najprije 1—2 godišnje mladice sitnih i nizkih hrastovih šuma, poglavito izbojke iz panjeva, koji su se posušili kao poslije mraza, te su se novi pupovi razvili istom u stanovitoj udaljenosti od vrha mladice. Godine 1908. zahvatila je ne samo mlade biljke i izbojke, nego i lišde starijeg drvlja tolikom snagom, da se mnogo lišde u mjesecu lipnju i srpnju osušilo i odpalo. E. Bure au kaže, da šuma dobije uslijed bijelog i sivog nahuka zakovrčanog lišća abnormalnu boju, a štetno djelovanje da se na izbojcima najbolje raspoznaje. Godine 191)7. oboljeli izbojci izgubili tu vršne pupove, a iz postranih pupova, koji su se sa kratkim internodijama naslagali, razvile se sitne i slabe nove grančice, kojih je mlado lišde opet bolest zarazila tako, da je isto odpalo, a grančica ostala gola, te je njen rast završio sa zakržljalim pupom. Prema istom piscu najviše su * Dr. 0. Kirohner: Die Mehltaukrankheit der Eiche. AUg. F. & J. Z. Mai 1909 * |
| ŠUMARSKI LIST 12/1909 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 444 — stradali od te bolesti Q,uercu8 Toza Bose, Querou8 pedunculata i Quercus cerris. Kod Quercu8 sessiliflora, rubra i palustris uništi oidium samo lišće ovogodišnjih izbojaka, dok ga na starijim granama ne zarazi, pa radi toga zadrže ove vrsti hrasta svoje ljetno zelenilo kroz cijelu godinu. Quercus suber i castaneu vesca ne napada ova bolest, dok kod bukve znade oštetiti mlade izbojke iz panjeva. U Njemačkoj se ova bolest pojavila godine 1908,, te se iste godine brzo rasširila po svim predjelima gdje hrast raste. U njekojim šumarijama pojavila se već u mjesecu svibnju, njegdje u lipnju, a u najviše slučajeva istom u mjesecu srpnju. Gdje se pojavi, razširise vrlo brzo tako, da sn nakon dvije do tri nedjela cijeli srezovi zaraženi sa istim simptomima, kao i u Franceskoj. Iz prijašnjih godina imademo zabilježeno o »Mehltauepidemiji « na hrastu godine 1878. od F. ´>^. Thiimen-a , koji spominje, da se bolest pojavila na Quercus robur u Portugalskoj, te na drugom hrašču u Dolnjoj Austriji, a kao začetnika bolesti navadjaju mnogi gljivu Phyllactina corjlea Korst. Dali je ta ili koja druga gljiva začetnik današnje zaraze, ne može se stalno redi. Do danas su poznate samo konidije na hrastu, pa je zato njeki Francezi nazivlju oidium quercinum. Hario t dolazi do zaključka, da začetnik ne spada radi oblika svojih konidija medju Phjllactinae, pa je stavlja kao što i N e g e r bliže vrsti Microsphaera, koje ua amerikanskim vrstima hrasta dosta često dolaze. Nadati se je da demo naskoro i o tom biti na čisto. Do danas ne znamo još izvjesno, pod kakvim se utjecajima atmosfere ova gljiva najbrže širi. Dok jedni misle, da razvitku pogoduje vlažno vrijeme, dotle drugi drže bas suho vrijeme pogodnije za »prašenje gljive«. Kao preventivno sredstvo proti ovoj bolesti preporuča se za šumske vrtove sumporenje, koje kao i kod oidium Tuckeri na vinovoj lozi vrlo dobro djeluje. Odrasle šume ne možemo proti toj bolesti obraniti, pa bi se moglo jedino preporučiti kupljenje listinca, na komu konidije zimuju. |