DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 420 — površinu, a ima svoje granice i uz najsavršenije melioracije. Nastaje i veda potreba na gorivom i građi, kojoj se obično udovoljava ua gorespomenuti poznati uačin. Gdje ponestaje poljsko-produktivnog tla, tu se po naravnom i neumoljivom principu o populaciji, ide dalje na štetu relativnog šumskog tla, ako se ono u blizini nalazi. Zato su i veoma česti slučajevi usurpaeije šumskog tla. Nuzgredno ovdje spominjem, da je kod nas porast pučanstva prilično vtlik (u Slavoniji doduše samo uslijed useljivanja), jer su mu uvjeti za opstanak i razvoj vrlo povoljni. Seljak se u gospodarstvenom i socialnom pogledu sve više individualizira Tim raste i potreba na drvu. Odatle i vede šumske štete. Savezno sa gornjim razlaganjem o potrebi i porastu pučastva opaža se paralelno s tim, da se i sa drvnim gorivom njegdje bar nješto, a njegdje iLnogo racionalnije postupa nego prije. Goriva se snaga naime sve koristnije izrabljuje tako, da «5e možda s vremenom posve racionalna upotreba gorivog drva, odnosno gorivih surogata, paralizovati i vedu potrebu na gorivu drvu. Dalnji razlog mnogim šumskim štetama je još uvjek v elika nekulturnost našega naroda. Danas su nazori našeg seljaka o šumi i šumskom gospodarstvu većinom još dosta primitivni. Pa i mnogo naše inteligencije smatra šumu isto onako općim dobrom, kao što vodu, zrak, svjetlo, što je sam3 posljedica stoljetnoga ratovanja, a stoga i nekulturnosti našega naroda i iz njega nikle inteligencije. Usljed takvog općenitog shvatanja kao da našem seljaku nisu posve bistri pojmovi o tuđem i zajedničkom šumskom vla-tništvu. Seljaku je posve čista savjest i ne smatra nemoralnim, kad sretno umakne s ukradenim drvom, O i to do zgode opet mirne savjesti ponavlja. I pomanjkanje kulture prouzrokuje dakle šumske štete. Dalnji razlog velikim šumskim štetama jest nesposob nost lugara. |