DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 4193— državne), tu će si narod potrebno drvo dobaviti ili poštenom narudžbom, kupom na lokalnom trgu, ili direkte od seljaka, sto se ali vrlo često događa na štetu kojeg šumoposjednika; ili nedozvoljenom šumskom kradjom, koja se tim većma dogadja, čim je narod siromašniji, nemarniji i nekulturniji. Takav narod svoje potrebe na drvu obično namiruje pravljenjem šumskih šteta, a vrlo često zahvaljuje šumi svoju eksistenciju, te iz nje kradjom i preprodajom često namiruje i svoje životne potrebe (nabava živeža, namirenje javnih daća i t. d ) Osim toga namiruju razni obrtnici, koji se služe isključivo drvnom surovinom, često na ovako nedozvoljeni način sve svoje potrebe, a pogotovo tamo, gdje šumoposjednik ne 6e da u interesu tih obrtnika uzima u obzir njihove zbiljne potrebe, kojim oni inače ne mogu udovoljiti, a u koliko mogu, trpe neraz mjerne troškove. Nije mnogo bolje ni u takvim krajevima, gdje ima narod izvjesna prava na šume, ili na njezine užitke. Kod imovnih općina jest zbiljna potreba pravoužitnika na gorivu kud i kamo veća, nego li je pravoužitnička katastrom t. j . zvanično odredjena potreba. Razliku izmedju jedne i druge nadoknade ovlaštenici pravljenjem šteta Pod plaštem ovlašteničtva brinu se oni i za nepravoužitnifee, jer je velika razlika između »kvara« i »krađe«. Ovakove štete, koje nastaju iz pravih, umišljenih, često i kulturnih potreba pospješuje borba za opstanak, napučenost krajeva, nemogućnost nabave gorivih surogata, blizina lokalnog trga, kakvoća i kolikoća komunikacija, mjestimično blizina, obilje i slabo čuvanje šuma, rodnost godine, glad, elementarne nesreće, klimatski odnošaji i t. d. Ovo su najopćenitije, najčešće, najraširenije i najpogubnije šumske štete. Neprestano se nastavljaju, njegdje i njekad rastu, riedko padaju,a taj proces ide uporedo sa životnim prilikama čovjeka. Dalnji razlog šumskih šteta je porast pučanstva. Uslijed porasta pučanstva raste i potreba produktivnog polJT^kog tla, odnosno proizvodnje dobara. Ova je vezana na |