DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 4193—
državne), tu će si narod potrebno drvo dobaviti ili poštenom
narudžbom, kupom na lokalnom trgu, ili direkte od seljaka,
sto se ali vrlo često događa na štetu kojeg šumoposjednika;
ili nedozvoljenom šumskom kradjom, koja se tim većma dogadja,
čim je narod siromašniji, nemarniji i nekulturniji.


Takav narod svoje potrebe na drvu obično namiruje pravljenjem
šumskih šteta, a vrlo često zahvaljuje šumi svoju eksistenciju,
te iz nje kradjom i preprodajom često namiruje i svoje
životne potrebe (nabava živeža, namirenje javnih daća i t. d )
Osim toga namiruju razni obrtnici, koji se služe isključivo
drvnom surovinom, često na ovako nedozvoljeni način sve svoje
potrebe, a pogotovo tamo, gdje šumoposjednik ne 6e da u interesu
tih obrtnika uzima u obzir njihove zbiljne potrebe, kojim
oni inače ne mogu udovoljiti, a u koliko mogu, trpe neraz


mjerne troškove.
Nije mnogo bolje ni u takvim krajevima, gdje ima narod
izvjesna prava na šume, ili na njezine užitke.


Kod imovnih općina jest zbiljna potreba pravoužitnika na
gorivu kud i kamo veća, nego li je pravoužitnička katastrom t. j .
zvanično odredjena potreba. Razliku izmedju jedne i druge
nadoknade ovlaštenici pravljenjem šteta Pod plaštem ovlašteničtva
brinu se oni i za nepravoužitnifee, jer je velika razlika
između »kvara« i »krađe«.


Ovakove štete, koje nastaju iz pravih, umišljenih, često i
kulturnih potreba pospješuje borba za opstanak, napučenost
krajeva, nemogućnost nabave gorivih surogata, blizina lokalnog
trga, kakvoća i kolikoća komunikacija, mjestimično blizina, obilje i
slabo čuvanje šuma, rodnost godine, glad, elementarne nesreće,
klimatski odnošaji i t. d.


Ovo su najopćenitije, najčešće, najraširenije i najpogubnije
šumske štete. Neprestano se nastavljaju, njegdje i njekad rastu,
riedko padaju,a taj proces ide uporedo sa životnim prilikama čovjeka.


Dalnji razlog šumskih šteta je porast pučanstva.
Uslijed porasta pučanstva raste i potreba produktivnog
polJT^kog tla, odnosno proizvodnje dobara. Ova je vezana na