DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 416 -
Njeke misli o šumskim štetama.


S nacionalno-ekonomskog gledišta napisao A. Perušić.


Šume su velika, otvorena i ničim nezaštićena dobra. Zato
ih. ošteduje anorganska, a pogotovo organska priroda, u kojoj
J8 najpogubniji štetnik — čovjek, jer on napada najrađe na
samo drvo. Te štete, koje šumi na naša čovjek tim, što si nepovlastno
prisvaja najvrieđniji šumski proizvod — drvo, biti
će predmetom ove rasprave, te o njima želimo raspravljati,
iznašajući pri tomu u glavnim crtama njeke razloge, s kojih
ljudi prave šumske štete, kao i rijekoliko misli o tom, kako bi
se pravljenje šteta po Čovjeku reduciralo na minimum.


Kad promatramo i tumačimo pojav šumskid šteta, treba
da prosuđujuć važnost takovog pitanja, polazimo sa stanovišta
nacionalne ekononije, po kojoj je drvo danas gospodarsko dobro.


U prvim stadijima ekonomije stanovitog naroda bile su
šume slobodna dobra, s kojim se svatko po volji, bez ograničenja
mogao služiti.


Priroda producira drvo, čovjek drvom namiruje svoje
razne potrebe, a usljtd porasta i raznoličnosti čovječjih potreba,
odnosno njihovih zajednica, nastalo je ograničenje u uživanju
slobodnog dobra »šume.« Produkcija drva ovisi o prirodi i
metodama gospodarenja, a kolanje o ponudi i potražbi. Ponuda
ovisi 0 produkciji i kolanju dobra, a potražba o potrebi
pučanstva. U kratko, drvo je, kao i svako drugo gospodarsko
dobro, podvrženo zakonima nacionalne ekonomije. Treba dakle
nastojati, da se šumsko-upravna i gospodarstvena načela dovedu
u sklad sa načelima nacionalne ekonomije.


Postotak šumske površine pi´ema postotku ostalih vrsti
kultura i broju pučanstva nije kod nas tako malen, a da nebl
mogli racionalnom uporabom vlastitih šuma namirivati potrebe
našeg pučanstva. Pa ipak ima kod nas vanredno mnogo slučajeva
šumskih šteta. To nije teško shvatiti, kad pomislimo na
fundamentalne činjenice, da su naše šume, kao i drugdje, nejednako
smještene po zemlji tako, da redovito ima više šuma