DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1909 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 408 — pređemo na izmjeru puteya, odnosno međa naših odjela, što se obavlja obično buzolom. Za vrijeme izmjere zatesivamo odmah i međašna stabla, na kojima ćemo pisati brojeve odjela, a da podijela i u naravi bude vidljiva, Kada smo snimili sve puteve, koji do sada ne bijahu u nacrtu, onda prema podatcima izmjere nanesemo ih na papir, naročito onakove puteve, koji su nam u šumi izgledali nejasnijega smjera, te onda ih unesemo u naš nacrt na temelju dvijuh stalnih točaka. Dobro je u opde u nacrt unijeti sve izmjerene puteve, pri čemu konačno uglavimo stalno unutarnje podijelenje, gdje demo jasnije upoznati veličinu i oblik odjela, a znatno de nam to koristiti kod kasnijega izlučivanja odsjeka. Mi doduše več u naravi nakon točnoga poznavanja terraina, možemo prema upotriebljenim linijama zaključiti na oblik i veličinu odjela, u opče na shodnost cijeloga razdijelenja, ali za izlučivanje odsjeka dobro je, ako imamo u nacrtu vjernu sliku podijelenja, čim smo dobili iz naravi u nacrtu nekoliko stalnih točaka, koje prije ne imadosmo, a što je također važno i za kasniju procjenu sastojina polaganjem pokusnih ploha. Kada smo tako u naravi i u nacrtu riješili pitanje podiele u odjele, obilježavamo naše linije brojevima na međašnim stablima na obje strane, Brojeve obično mcćemo u udaljenostima 40 — 50 m i to na stabla vis a vis stoječa. Ovo je najjednostavniji način obilježavanja na kori ili na zatesanom drvu sa uljenom crnom bojom. To se upotrebljava kao najbrži i najjeftiniji način, koji se kod listača daje prilično dobro provesti, dočim kod četinjača teže, pošto se ovi brujevi napisani na zateseima stabala, već kroz godinu dana zaliju smolom i treba ih godimice obnavljati. Stoga bi se tome donjekle pomoglo, da se zatesci ostave njeko vrijeme, dok se iz njih smola prilično iscjedi, pa onda od ove očiste, oliČe bijelom bojom, te na ovom napiše broj raeđašnoga odjela. Nu ovo obilježavanje u šumi ima svladati rđave običaje naroda, koji u opće sa velikim nepovjerenjem gleda ove radove |