DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 367 — da u šumarstvu kao i u ostalim granama agrikulturne produkcije mora glavni cilj biti, da se od zemljišta, tog glavnog produktivnog faktora, kojeg nam je priroda u ograničenom obsegu dala, te koji se ne može po volji umnožati, što veći čisti prihod poluči. Prije, nego što demo odnosne skrižaljke obljelodaniti, držimo da ne će biti na odmet, ako rečemo koju riječ o histo rijskom razvitku, te pojmu i važnosti skrižaljka prihoda i prirasta u opće. Kratki pregled o historijskom razvitku skrižaljka prihoda i prirasta*. Prve skrižaljke prihoda i prirasta sastavio je god. 1787 Paulsen, a objelodanio ih je tek god. 1795. Još prije njega predlagali su Ottelt i Reaumur da se one sastave. Od onog pako doba, kada je šamarstvo počelo da se samo na noge osovi, stali su mnogi pisci da svoja iztraživanja objelodanjuju. Tako Henti^rt g. 1791. u svojoj »Uputi za procjenu šuma«, a malo kasnije (1795) slavn´ Georg-Ludwig Hartig objelodanio je svoji, iztraživanja u knjizi istoga imena. Kada je Hartigov savremenik i neraanje zaslužni H. Cotta u svojem »Uzgoju šuma « objelodanio svoja kroz 30 godina vodjena istraživanja, počeli Bu Hossleld i Huber učiti način kako se skrižaljke prihola i prirasta u opće sastavljaju. Za njima su se poveli mnogi drugi autori u prvoj polovici 19. stoljeća, čije su se skrižaljke sa svim svojim manjkavostima dugo u praksi održale. Tek istupom Pres-jlerovira na polju šumarske nauke počinje novo doba u šumarstvu. On je svojim djelom >For8tliehe Ertrags- und Boaitirang^tafeln 1870«. u tom smjeru znatno naprijed kročio, ali ujedno pokazao, da jedan čovjek ne može sam valjane skrižaljke sastaviti. Dr. Udo Miiller Lehrbuch rler Holzmeaskunđe 1901. str. 373. |