DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 9     <-- 9 -->        PDF

- 367 —
da u šumarstvu kao i u ostalim granama agrikulturne produkcije
mora glavni cilj biti, da se od zemljišta, tog glavnog
produktivnog faktora, kojeg nam je priroda u ograničenom
obsegu dala, te koji se ne može po volji umnožati, što veći
čisti prihod poluči.


Prije, nego što demo odnosne skrižaljke obljelodaniti, držimo
da ne će biti na odmet, ako rečemo koju riječ o histo rijskom
razvitku, te pojmu i važnosti skrižaljka
prihoda i prirasta u opće.


Kratki pregled o historijskom razvitku
skrižaljka prihoda i prirasta*.


Prve skrižaljke prihoda i prirasta sastavio je god. 1787
Paulsen, a objelodanio ih je tek god. 1795. Još prije njega
predlagali su Ottelt i Reaumur da se one sastave. Od onog
pako doba, kada je šamarstvo počelo da se samo na noge
osovi, stali su mnogi pisci da svoja iztraživanja objelodanjuju.
Tako Henti^rt g. 1791. u svojoj »Uputi za procjenu šuma«,
a malo kasnije (1795) slavn´ Georg-Ludwig Hartig objelodanio
je svoji, iztraživanja u knjizi istoga imena. Kada je Hartigov
savremenik i neraanje zaslužni H. Cotta u svojem »Uzgoju
šuma « objelodanio svoja kroz 30 godina vodjena istraživanja,
počeli Bu Hossleld i Huber učiti način kako se skrižaljke
prihola i prirasta u opće sastavljaju. Za njima su se poveli
mnogi drugi autori u prvoj polovici 19. stoljeća, čije su se
skrižaljke sa svim svojim manjkavostima dugo u praksi održale.
Tek istupom Pres-jlerovira na polju šumarske nauke počinje
novo doba u šumarstvu. On je svojim djelom >For8tliehe
Ertrags- und Boaitirang^tafeln 1870«. u tom smjeru znatno
naprijed kročio, ali ujedno pokazao, da jedan čovjek ne može
sam valjane skrižaljke sastaviti.


Dr. Udo Miiller Lehrbuch rler Holzmeaskunđe 1901. str. 373.