DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 363 —


će on sve više nove snage i dobivati sve više volje oko postignuća
idealno normalnog stanja svoje šume. Kod toga ali
ne smije zaboraviti, da idealno normalne šume danas nema,
ma koliko se ljudi upinjali, da ju uzgoje; valjanim i brižnim
uzgojem tomu de se idealu približiti, ali ga nikada postidi ne
de. U pojmu normaliteta ne leži ništa absolutnoga, jer, kako
smo rekli absolutno normalne šume danas nema, bududi da
svaki kraj jedne zemlje uvjetuje drugo normalno stanje šume.
To je posvema jasno, a uzroci tomu leže ne samo u raznolikosti
djelovanja prirodnih sila u zemljištu, nego i u zražnim
sferama toga kraja. Ove prirodne zakone u različitim krajevima
poznavati, uci nova nauka o uzgoju šuma, koja proširujući
dosadanji uski krug, u kojem su stari majstori uzgoja
šuma učili »pravila« o sjetvi i sadnji, — preko više susjednih
krajeva i zemalja, — uglavljuje i utvrdjuje vječne zakone prirode,
koji u jednom i drugom kraju imaju jednako djelovanje.
A pošto jednako djelovanje prirodnih zakona mora biti posljedicom
jednakosti njihovih učinaka, to ne možemo redi, da u
nizinama i po brežuljcima rijekah Rhein i Main — gdje takodjer
uspijeva vinova loza — ne mogu u isto vrijeme uzrasti
hrastova stabla jednakih dimenzija^ kao što u našim nizinama
i brežuljcima područja rijeka Save i Drave. Zašto pako u
tamošnjim šumama ne nalazimo u istom vremenu uzraslih stabala
onih dimenzija, kao što kod nas na najboljem zemljištu,
leži uzrok u tomu, što se tamo najbolja zemljišta odavna ved
plugom prevrdu i pšenicom siju.


Sliku 0 stanju šuma i raz-vitku šumskog gospodarstva u
pojedinim zemljama, daju nam različita šumska gospodarstva
sa svojim mjesnim raznolikostima prema općem kulturnom
stanju u tim zemljama. Da znamo u kakovom stanju se nalaze
šume velike vojvodine Hessen, u kojima su istraživanja
vodjena, bit de dovoljno da predočimo poredjaj dobnih razreda
u hrastovim visokim šumama.


Prema prof. Dr. Endresu* iznosi šumska površina vel.
vojvodine Hessen 240.009 ha, od koje površine najviše odpada


* Forstpolitik 1905. str. 10. i 46.