DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 362 — Možemo redi, da ono, što je mornaru busola na širokom naom, a vojskovodji dobra karta terraina na kojem svoje ratne operacije izvodi, da su isto to šumaru valjane skrižaljke prihoda i prirasta za dotičnu vrst drva. Bez njih je on u sumi slijep kod očiju, sapet bez spona, te ne može više puta i pored bogatog znanja i praktičnog iskustva stvoriti sebi jasnu sliku u stanovitom slučaju: o veličini drvne gromade, kružne plohe, jakosti prirasta u visinu i debljinu. Nije se tomu ni čuditi, jer pojam normalne drvne zalihe, normalnog prirasta, normalnog broja stabala u stanovitoj dobi na jedinici površine, normalne udaljenosti jednog stabla od drugoga, normalne visine krošnje na stablu, te njenog normalnog obsega, jest vrlo širok te ovisi 0 načinu i smjeru gospodarenja u šumi. Šumarstvo nije više skup empiričkih pravila, do kojih su pojedinci iskustvom došli i mladjima ih u nasljedstvo predali zadaćom, da ih dalje slijepo u stanovitom slučaju upotrijeb- Ijuju, ne pitajući za ´medjusobni odnošaj gore istaknutih momenata, koji u svakoj šumi uvijek postoje. Suma je u cijelini svojoj živ organizam, koje se polagano dalje miče, radi i razvija, te kao sto liječnik mora poznati funkcije svakoga organa ljudskoga tijela, tako i šumar mora poznavati u svako doba starosti jedne sastojine faktore, koji u produkciji drvne mase sudjeluju, a ti jesu: kružna ploha, srednja visina i oblični broj. Ove faktore starije skrižaljke prihoda i prirasta ne poznaju, pa im se već po tomu može opredijeliti njihova uporabivost, odnosno danas njihova neuporabivoat. Stariji autori skrižaljka prihoda i prirasta zadovoljili su se samo time, da navedu veličinu drvne gromade i prosječni prirast u stanovitoj dobi sastojine, što danas nije dosta, jer ljudsko društvo traži sve više drva, koja se moraju u što kraćem vremenu proizvesti, U današnje vrijeme ne može napredan šumar reći, da je šuma, koju je on zasijao ili uzgojio idealno najbolja. On može jedino uporedjujudi faktore drvne produkcije svoje šume sa onima tudje, stvoriti sebi jasnu sliku o tomu, u koliko je nje gova šuma bolja ili lošija od tudje. U tomu uporedjenju crpit |