DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 380Sprirasta za valjano njegovanu sastojinu na zastiđenom tlu i zgodnom položaju, prerano nastupila. Do danas ee razvila posebna nauka o prirastima, te nije daleko vrijeme, kada će se nauka o prirastu na šumarskim školama učiti kao zaseban predmet. Mi demo se na rezultate istraživanja 0 prirastu u hrastovim visokim šumama posebno još osvrnuti. Donašajudi ove skrižaljke na ovom mjestu, nadamo se, da demo dosadanje svoje deklamovanje o vrijednosti našega hrastovog drva, zamijeniti sa marnim radom oko uzgoja naših šuma, koje su nam doista daleko ime preko granica monarhije razširile, a kod kojeg posla de nam odnosne skrižaljke dobro služiti. Obračun o novčanoj vriednosti redovitih i vanrednih prihoda iz šuma zemljištnih zajednica. (Svršetak) 4. Primjer. Predpostava : Zem. zaj. N. prodala je sve za sječu dozrele hrastove (čisti sjek) najednom. Njeki dio utržka razdieljen je medju ovlaštenike, ostatak pohranjen je kod kr. zemaljske blagajne u Zagrebu. Neobraslo šumsko zemljište 50 po 50 jutara davano je svake godine u zakup , te je sada i posljednih 50 jutara dano u zakup do konca godine 1912. Prelaz sa visokog na sitno (nisko) šumarenje. Zem. zajednica N. zatražila je, da joj se od pohranjene šumske glavnice dade opet na ruke 82000 K. Kr. zem. vlada traži obračun, da vidi koji iznos bi se zem. zaj. dopitati mogao. Obračun sastavljen je g. 1909. Šuma imade površinu od okruglo 392 jutra. Segregacija je provedena god. 1878. Osnova nije postojala, ved su svi za tehničku porabu sposobni hrastovi prodani god. 1887. sa prosjeka za 18.000 K iz šume za 300.000 K Ukupno^ . . . 318.000 K |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 381 — Današnje stanje šum. glavnice pohranjene u zemaljsko blagajni iznaša 249.042 K. što dokazuje da je zem. zaj. N. izcrpila do sada 68.958 K. U šumi uvesti će se sada sitno šumarenje sa 40 god.obhodnjom. Računajud kod sitnih šuma popriečni god. prirast sa 3 m^ po jutru, to bi redoviti godišnji prihod iznašao 392 X 3 m^ = 1176 m^ od toga uporabivo: 10% za gradju 118 m^ 90"/^ za ogriev 1058 m^ Računajud u novcu 1 m´^ gradje a 10 K .. . 1.180 K 1 m^ ogrijeva a 4 K . . . 4.232 K "TlkupmTr . . "5T4r2^K kao godišnji redoviti prihod, odnosno cijeli 40 godišnji prihod 216.480 K Prva godišnja sječina odpocela je god. 1887., prema tomu ukazuje se sada (1908.) 21. godišnja prištednja na redovitom prihodu, koja iznosi (5412 X 21) = 113.652 K, k tomu 19 jednakih godišnjih obroka dospjevajućih od god. 1909.—1927, sa 5412 = 102.828 K te unišla zakupnina za čisto šflmsko zemljište 27.300 K Ukupno ."^7^7^437780 K što predstavlja cielokupni redoviti prihod. Cielokupna šumska glavnica iznašala je od prodaje hrastova 318.000 K Unišla zakupnina 27.300 K Ukupno . . . . 345.300 K Odbiv od tog cielokupni redoviti prihod . 243.780 K Ostaje vanredni prihod od . 101.502 K Sadanja šumeka glavnica iznaša okruglo . 249.042 K Odbivši od tog redoviti prihod, koji dolazi na isphitu od god. 1909. do 1927. sa . . . 102-828 K Ostaje šum. glavnica od . 146.214 K Pošto na izvanredni prihod odpada . . . 101.520 K To oFtaje 44.6947K: ka o prištednj a na redovito m prihodu , koji izno s pripada zem. zajednici današnjim danom. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 382 - Zakupnina za posljednjih 50 jutara do konca godine 1912., ima se smatrati redovitim prihodom. 6. Primjer. Predpostava: Zem. zaj. N. prodala je čistom sječom sva hrastova stabla. Od to doba nisu ovlaštenici iz šume nikakove koristi crpili. Razdioba novca usliedila je više puta. Osim te razdiobe dan je zem. zaj. zajam, zatim pripomod za gradnju ceste. Dospjevajudi kamati nisu se dizali, ved su se uviek priklapali šumskoj glavnici radi izcieljenja. Zem. zaj. znajud, da posjeduje još šumsku glavnicu kod kr. zem. blagajne, obzirom na slabu žetvu, traži opet razdiobu iznosa od 40.000 K. Kr. zem. vlada traži obračun. Obračun je sastavljen g. 1909. Godine 1877. povučena je cielokupna sastojina u sječu, nakon čega je ciela šuma zabranjena. Površina zabrane je 176´37 jutara. Predpostaviv da je u doba sječe dakle god. 1877. šuma z. z. N. uredjena na sitno šumsko gospodarstvo uz 40-godišnju obhodnju, to iznaša popriečni prirast normalne bukove i hrastove sitne šume po Feistmantelu II. stojbinski razred, po jutru 2-85m´, a godišnji redoviti etat iznašao bi 176"37 x 2"85 = 502 m^ od toga: lO^/^ gradje 50 m^ i 90 \ ogrieva 452 m´ ili računajud u novcu: gradje 50 m´ po 15 K 750 K goriva 452 m^ po 4 K 1.808 K Ukupno \ . 2.558 K, a redoviti prihod za 40 godišnju obhodnju 102 320 K. Od ovog je dospjelo na uporabu od god. 1877. do 1909. dakle 33 obroka po 2.558 K. = . . . . 84.414 K Temeljna glavnica z. z. N. nastala prodajom god. 1877. 1888. iznosila je ukupno 254.740 K Iz te glavnice izlučeno je: a) U svrhu razdiobe u god. 1877 72.240 K u god. 1888 80.000 K u god. 1899 60.000 K u god. 1905 30.000 K |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 383 ~ b) Usvrhupodieljenja zajma obdiniN.ug. 1891. 2.000 K c) Za gradnju ceste u g. 1900 8.000 K Od temeljne glavnice od 254.740 K dospjelo je tekom niza godina kako je jur navedeno na uživanje kao redoviti prihod 84,414 K Prema tomu iznos od 170.326 K sačinjava šumsku glavnicu., od koje iznos od 17.906 K (2.558 X 7) odpada na jos dospjevajude prihode za daljnih 7 godina, a iznos od 152.420 K predstavlja nepotrošiv u šumsku glavnicu. Pošto pako danas glavnica sa nategnutim kamatima iznosi u istinu samo 140.462 K 79 fil., to zem. zaj. obzirom na primljene a nevradene predujmove duguje jošte iznos od 29.863 K 21 fil. (170.326-140.462 K 79 fil.), stoga se u redovitim prilikama prije isplate toga duga, n e mož e u 0 b d e odobriti dioba glavnice u nikojem iznosu. 6. Primjer. Predpostava: Zem. zaj. N. prodala je iz svoje šum e i pašnjaka hrastova stabla izbiranjem u dva maha. Preostala je bukova sastojina sa mladjim hrastovima. Prvi utržak pohranjen je kod kr. zem. blagajne, dočim je drugi opotriebljen za kup nekretnina, dakle povedanje posjeda zem. zajednice, a preostatak od toga uložen je u štedionu mjesta N. Zem. zaj. traži, da se navedeni iznos iz štedione podigne i prenese kao njeno vlastničtvo u gospodarsku vjeresijsku udrugu u N. Kr. zem. vlada traži obračun. Obračun sastavljen je g. 1909. Segregacijom god. 1870. dobila je z. z. N. 106-46 jutara šume a 16000" i pašnjaka 453 jutra a 12000". Gospodarstvena osnova ne postoji. God. 1898. prodana su iz šume i pašnjaka hrastova stabla za nepoznati iznos, koji je ali glasom izkaza kr. zem. blagajne u Zagrebu uz narasle kamate koncem listopada god. 1908. iznašao 16.864 K 05 fil. Koliki je bio broj komada prodanih hrastova ne zna se, |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 384 — a još manje broj hrastova, koji je odpadao na šumu, a koji na pašnjak. God. 1905. usliedila je druga prodaja hrastovih stabala i to 752 komada iz šume, te 1632 komada iz pašnjaka za ukupnu svotu od 67.726 K. Fopriečno odpala bi na vriednost hrastova u šumi svota od 21.363 K, a na pašnjaku 46.363 K. Nakon kupa nekretnina od K. F., gruntovnog prenosa, prociene hrastova, oglasa dražbe i t. d. preostao je od utržka od 67.726 K iznos od 12.000 K, za koji traži zem. zaj. N. da se prenese iz štedione u gospodarsku vjeresijsku udrugu u N. Predpostavili se, da je kod prve prodaje g. 1898. bio razmjerno jednaki broj hrastova u šumi kao i na pašnjaku, to na šumsku površinu odpada za sva prodana hrastova stabla iznos (8432+ 21.363) = 29.795 K. Od ukupne šumske površine odpada oko 17 jutara na 20-godišnju branjevinu, doeim je ostala površina kao i pašnjak obrasao sa bukovom i grabovom sastojinom razne dobe, obrasta 0*5—0"6, te sa popriečnom drvnom .gromadom od 100 m^ po jutru. Površina šume je 106 jutara. Buđuda obhodnja uzeta je sa 40 godina, gledom na znatnu obraštenu površinu pašnjaka, koji će takodjer donjekle drvnu kompetenciju podmirivati. Popriečni prirast nizke bukove šume IV. F. razred jest 2-2 m^ 106X2-2 = 233-2 m^ = g o d i š n j i p r i h o d normalne 40 godišnje šume. Obzirom pako na faktičnu drvnu gromadu u šumi (100 m^ po jutru), pokazuje se, da prodajom tih hrastova nisu ovlaštenici oštećeni na redovitom prihodu, pošto je i nakon pr. daje hrastova suma odbacivala glavni užitak od 250 m^ na godišnjoj sječnoj površini po prilici od 2-5 jutra (106:40). Prema tomu predstavljao je cieli utržak hrastova u sumi (29.795 K) vanredni prihod. Pošto ovlaštenici nisu svoj pašnjak razdielili t. j . nije isti odtudjen šumskoj gojitbi, to bi umšli utržak za hrastcive s a |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 385 pašnjak a u iznosu od 46.363 K. predstavljao redoviti prihod, ali jer se oni nisu tom blagodati poslužili, već su veći dio tog utržka upotriebili za povećanje svog posjeda, t o s e ni 0 ž e zamoljeni iznos od 12.000 K. kao redoviti prihod njima na razpoložbu staviti i time molbi zem. zaj. udovoljiti. * * Gdje se ukaže potrebnim, izlučiti visinu nepotrošiv e šumske glavnice, pa da tu operaciju u svakom pojedinom primjeru ne provadjam, to ću generalno navesti jedan primjer, prema kojemu se analogno za sve slučaje ta nepotrošiva šumska glavnica izračunava. Prema §. 27. zakona od 2.5. travnja 1894. o uredjenju zemljištiiih zajednica imade se od izvanredno g prihoda izlučiti ta nepotrošiva glavnica. Dostiže li izvanredni prihod tu visinu, stvar je jednostavna i gotova. U protivnom slučaja mora se tada manjkajući iznos posuditi od redovitog prihoda. N. pr. Obračunom je ustanovljen izvanredni prihod sa 40.000 K., redoviti sa 32.000 K. Za godišnje podmirenje potreba treba glavnica od 42.000 K, dakle za 2.000 K. veća od izvanrednog prihoda. U tom slučaju imade se manjkajući iznos od 2.000 K oduzeti od redovitog prihoda, te pripojiti izvanrednom prihodu, usljed čega 6e pronadjena prištednja na redovitom prihodu razmjerno manja biti. * * Kako se iz navedenih primjera vidi, nisu tako rekuć u nijednom slučaju za obračun potrebni podatci vjerodostojni, jer su eabrani iz raznih zabilježnica, spisa nalazećima se u kotarskoj oblasti ili upravnoj obćini, dapače temelje se na izjavama starijih ljudi. Kada je u današnje doba — kratko nakon segregacije — tako teško sa podatcima, kako 6e to istom kasnije izgled?t", kada i ovakovih pomagala nestane! |
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 386 — Uzmimo, da je xa njeke šume obračun i sastavljen, ali taj prileži spisu Bog zna koje godine i pod kojim brojem, a tim teže ga je naći, ako šumarski tehničar, — koji ga je sa8tivljao, više u istom kotaru ne službuje. Nasljednik njegov, koji bude pozvan da sastavi obračun, ne če prigodom ponovnoga sabiranja potrebnih podataka, dođi do sasvim istih rezultata kao što su oni, koje je izračunao njegov predsastnik, iz čega sliedi, da se ni obračun slagati ne će. Da se tomu doskoči i da se ta praznina izpuni, ja bih predložio, da kr. zemaljska vlada izda odredbu, po kojoj bi se za sve zem. zajednice, koje posjeduju šumske glavnice, sastavili obračuni o redovitom i vanrednom prihodu po šumarskom tehničaru, te nakon što su po zemaljskoj vladi izpitani. povrate kotai´skim oblastima, koje bi ih imale unieti u zabilježnicu »Popis šumskih glavnica područnih obćina i zemljistnih zajednica «, koja je propisana voditi po § 20. provedbene naredbe bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 15. srpnja 1895. br. 35.633 k zakonu od 22. siečnja 1894., kojim se uredjuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. U tu zabilježnicu imali bi se umetnuti njekoji stupci, da bi se odmah iz nje uviditi moglo, kolika je bila glavnica zem. zajednice, odkada datira, koji se dio imade smatrati nepotrošivom šumskom glavnicom t. j . koji je potreban za uspostavu prijašnjeg prihoda u šumi i za trajno namirenje poreza. Nadalje imao bi se iz te zabilježnice viditi iznos izvanrednog i redovitog prihoda, godina, kada bi do uživanja došao i u kojoj visini, kao i godina do koje je izcrpljen. Sam obračun bi imao priležati zabilježnici. Gdje obračuni već postoje, to bi se imali ti revidirati na današnje stanje prije, nego li se u zabilježnicu unesu. Uvedenjem toga skratilo bi se uredovanje, obračuni bi bolje svrsi odgovarali, đočim šumarski tehničar bi uvjek na čistom bio uvidom u njega, ima li zem. zajednica prištednje ili prehvata i u kojem iznosu? Toliko za ovaj puta. Gj. Cesarić. |