DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 375 — Činjenica, da odnosne skrižaljke donosimo nakon skoro jednog decenija što su izišle, jasno pokazuje važnost, koju mi tim skrižaljkama danas dajemo. Tečajem minulog decenija promjenile su se u velike prilike u našem šumarstvu. Eksploatisanje starih hrastovili šuma bilo je u najvećem jeku, vrijednost hrastovom drvu znatno je porasla, a površina mladih hrastovih šuma sve više je rasla. Nama je kroz to sve više u dio padala dužnost, da na mjesto tih starih hrastovih šuma, koje su stoljeća odnjegovala, a naši predji nama sačuvali i ostavili sa ne napisanim, ali lahko razumljivim izvještajem, da na mjesto tih starih za svoje potomstvo uzgojimo nove sastojine. Tomu zavještaju svojih predja najbolje ćemo se odužiti, ako uzgoju mladih hrastovih šuma najveću brigu i pažnju posvetimo. A da ćemo uzgajajući mlade hrastove šume, u gornjim skrižaljkama naći jak oslon, o tomu smo u naprijed osvjedočeni, er svojih nemamo, a boljih i prikkdnijih u njemačkoj stručnoj literaturi do danas nema. Vjerujemo i rado priznajemo, da ima kod nas hrastovih sastojina, koje u istoj dobi iskazuju druge faktore drvne produkcije, nego što su u gore spomenutim skrižaljkama navedeni. I sami Nijemci priznaju, da ima drugdje boljih i ljepših hrastovih šuma, nego što su njihove. Evo, što kaže profesor Dr. Martin* o francuskim šumama u području rijeke Loire: »Uzrast i ravnoda deblovine jest vrlo lijepa, pa promatrajući te sastojine, upada nam u oči lijepa i ravna forma deblovine, čistoća od grana i visoki položaj krošnje na deblu. Krošnja počinje kod starijih stabala u visini od 20 m, a često još i više. Stabla su po njihovoj formi slična našim smrekovim stablima. Ako bi želili odnošaj izmedju krošnje i debljine u prsnoj visini točno predočiti, to bi došli do posve drugih rezultata, nego li kod naših njemačkih hrastova. S tim stojeći u savezu jest kružna ploha na 1 ha vrlo velika. Tako primjerice u 180 do 220 godišnjoj sastojini ustanovilo se, da kružna ploha 44—45 m´´ pro hektaru iznosi, dakle za BO^ više, nego što najnovije skri * Forswis3enachaftliches Centralblatt 1908. str, 475. |