DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 375 —


Činjenica, da odnosne skrižaljke donosimo nakon skoro
jednog decenija što su izišle, jasno pokazuje važnost, koju mi
tim skrižaljkama danas dajemo. Tečajem minulog decenija promjenile
su se u velike prilike u našem šumarstvu.


Eksploatisanje starih hrastovili šuma bilo je u najvećem
jeku, vrijednost hrastovom drvu znatno je porasla, a površina
mladih hrastovih šuma sve više je rasla. Nama je kroz to sve
više u dio padala dužnost, da na mjesto tih starih hrastovih
šuma, koje su stoljeća odnjegovala, a naši predji nama sačuvali
i ostavili sa ne napisanim, ali lahko razumljivim izvještajem,
da na mjesto tih starih za svoje potomstvo uzgojimo
nove sastojine. Tomu zavještaju svojih predja najbolje ćemo se
odužiti, ako uzgoju mladih hrastovih šuma najveću brigu i
pažnju posvetimo. A da ćemo uzgajajući mlade hrastove šume,
u gornjim skrižaljkama naći jak oslon, o tomu smo u naprijed
osvjedočeni, er svojih nemamo, a boljih i prikkdnijih u njemačkoj
stručnoj literaturi do danas nema.


Vjerujemo i rado priznajemo, da ima kod nas hrastovih
sastojina, koje u istoj dobi iskazuju druge faktore drvne produkcije,
nego što su u gore spomenutim skrižaljkama navedeni.
I sami Nijemci priznaju, da ima drugdje boljih i ljepših hrastovih
šuma, nego što su njihove. Evo, što kaže profesor Dr.
Martin* o francuskim šumama u području rijeke Loire: »Uzrast
i ravnoda deblovine jest vrlo lijepa, pa promatrajući te
sastojine, upada nam u oči lijepa i ravna forma deblovine, čistoća
od grana i visoki položaj krošnje na deblu. Krošnja počinje
kod starijih stabala u visini od 20 m, a često još i više.
Stabla su po njihovoj formi slična našim smrekovim stablima.
Ako bi želili odnošaj izmedju krošnje i debljine u prsnoj visini
točno predočiti, to bi došli do posve drugih rezultata, nego
li kod naših njemačkih hrastova. S tim stojeći u savezu jest
kružna ploha na 1 ha vrlo velika. Tako primjerice u 180 do
220 godišnjoj sastojini ustanovilo se, da kružna ploha 44—45 m´´
pro hektaru iznosi, dakle za BO^ više, nego što najnovije skri


* Forswis3enachaftliches Centralblatt 1908. str, 475.