DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 374 — Multiplikacijom g. li. f. (srednja kružaa ploha X srednjom visinom )<^ obličnim brojem), dobila se drvna gromada za pojedini dobni i bonitetni razred*. Medjutimni užitci ustanovili su se proredom potištenog materijala na naprijed spomenuti način. Sveukupni prihod glavne i nuzgredne sastojine daje glavni sječivi prihod (Abtriebsertrag). a ovaj sa svima napried unišlim medjutimnim užitcima čini sveukupni prihod (Gesammtertrag). Na temelju sveukupnog prihoda ustanovio se p ri r as t i to : a) popriječni prirast divizijom drvne gromade sveukupnog prihoda sa starošdu; b) tekući prirast ovako: N. pr, sastojine I, bonitetnog razreda u 50 god. ima na glavnoj sastojini — poslije prorede — sveukupne drvne gromade 187 m´. Ova de gromada do 60 g. narasti na 235 m´ sječivog prihoda, a osim toga dobit de se u 55. godini proredom na medjutimnora užitku još 11 m^ ili sveukupno 246 m´. Prema tomu iznosi sveukupni tekući prirast za desetgodište (od 50 60 g.) 59 m´´, ili godišnje 5"9 m´´, kako se to za srednju starost (55 g.) u rubrici »tekući prirast« razabrati može. c) postotak prirasta ustanovio se divizijom tekućeg godišnjeg prirasta sa drvnom gromadom u sredini starosti (55 g.) t. j. 1^ = 2-9\ Kulminacija prirasta: Bonitetni razred: I. II. III. IV. Tekući prirast 35-4 0 45 50—55 65—80 godini Popriječni prirast 75 — 95 90—105 100 — 185 135 godini S ovim bi u glavnom kazali sve, sto se o skrižaljkama prihoda i prirasta u opće može reći. Preostaje nam još da navedemo razloge, koji sa nas potakli, da se latimo pot´la oko preradnje odnosnih skrižaljka na jedinicu površine na jutro. * Eezultate istraživanja o obličnom broju za hrast, objelodanim je autor u Istom listu za g. 1899. str. 299. |