DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 373 —
Ako iz bližega pogledaMio gornje skrižaljlce prihoda i prirasta,
to vidimo:


1. da kod jednakih srednjih visina, sastojine na lošijem
tlu iskazuju deblje srednje promjere;
2. da sastojine s jednakim srednjim promjerima, a uzrasle
u gustom sklopu, imaju bez obzira na dobrotu tla : isti broj
stabala i jednaku kružnu plohu*.
N. pr. :
Sastoj. I.r. u 75g. imaju 242 stabla,spromj. 30*8, kr.pl. 18" 1 m^
Il.r.u 85 g. imaju 252 „ „ 30*0, „ „ ITSm*.
„ in.r.ul00g.imaju257 „ „ 297, „ „l78m^
„ IV. r.ul25g.imaju250 „ „ 30-3, „ ,18-lm».
Na temelju sabranoga materijala sastavile su se gornje
skrižaljke na ovaj način:


Iz mnogobrojnih analiziranih stabala, kojih je bilo u raznoj
dobi oko 1.152 komada, ustanovile su se najveće totalne visine
za svaki bonitetni razred (Oberhohenkurven), a iz ove krivulje
ustanovile su se srednje visine za raznodobne sastojine istoga
boniteta (Bestandes mittelhohen).


Odnošaj izmedju totalne i srednje visine sastojina razne
dobe, bio je ovaj:


Starost 20 40 60 80 100 120 140 god


Odnoiaj 0-91 0 93 095 0-97 0-98 099 1-00


Posto su u istim krivuljama bili sadržani i srednji promjeri
raznodobnih sastojina, to su se oni očitali i na temelju
istih konstruirala krivulja kružnih ploha za svaki bonitetni
razred.


Divizijom sveukupne kružne plohe sviju stabala jednog
dobnog razreda s kružnom plohom srednjeg stabla dotičnog
dobnog razreda, dobije se broj stabala po jutru.


* Do ovoga zaključka došao je Wimmenauer prsi kod istraživanja u bukovim
sastojinama (Allg. Forst- u. Jagdzeitung 1880.).