DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1909 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 368 — Pojam i važnost s k r i ž a 1 j k a prihoda i prirasta. Pod skrižaljkama prihoda i prirasta razumijemo tabeiarnn predočenje drvjie gromade i prirasta na jedinici površine stojeće sastojine, koja je u gustom sklopu normalno razvijena, kao i predočenje u produkciji drvne gromade sudjelujućih faktora : broja stabala, srednje visine, srednjeg promjera, kružne plohe, obličnog broja i t. d. sve za svaki pojedini dobni razred, razlučeno prema vrsti drva i bonitetu, te glavnoj i nuzgredaoj sastojini. Kao normalno razvijena sastojina uzimlje se ona, koja je od prilike na površini od pola jutra posvema dobro obrasla, i uz valjano njegovanje pravilno uzrasla. Prihodi, koje takova sastojina daje, zovu se n o r m a 1 ni za razliku od z b i 1 j n o g prihoda, kojeg daje zbiljna sastojina sa svima svojim dobrim svojstvima i zlim manama. Kod starijih sastojina rtdovno zaostaju zbiljni prihodi za normalnim, a kod posvema mladih sastojina mogu biti i vedi, pa se zato zovu idealni m prihodima. Kao kriterij za prosudjenje normalnog obr. sta jedne sastojine uzimlje se, da se valjano razvijene krošrge pojedinih stabala medjusobno dodiruju. Za sve vrsti drva ne može se jednako uzeti da medjusobui dodir krošnja je^t jedino mjerilo za prosudjenje normalnog obrasta. Tako primjerice normalni obra-t hrastovine ili borove sastojine, u kojima se krošnje medjusobno ne dodiruju — može za bukovu ili jelovu sastojinu iznositi jedva 0 7 normalnog obrasta. U glavnom m iže s-e normalitet obrasta jedne sastojine prosudjivati tek u uporedjenju s drugom sličnom siistojinom Nadalje dijele se skrižaljke prihoda i prirasta na opče i lokalne , naime prema tomu, dali su podaci s.ibrani u šumama iz više krajeva, ili iz sastojina samo jednog kraja. Toliko smo držali potrebnim redi o skrižaljkama prihoda i prirasta i njihovoj važnosti u opće, a sad ovdje (vidi strane 369., 370, 371. i 372.) donosimo u govoru stojeće skrižaljke prihoda i prirasta svedene na jedinicu površine na jutro. |