DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 277 — 26./4. 1909. izgorjela je šuma (pašnjak) „Ruđanov jarak´ z. z. Kovačevac u površini od 30 rali, a štete je do 5C0 K. Izini navedenih požara, bilo je manjih u privatnim šumama. G. Vac. Gusjenice u pisarovinskom kotaru pojavile su se u svim hrastovim Sumama u silnoj množini, naročito vrsti gubar, hrastov zavijać, grba i zlatokraj — tako, da su sve šume gole bile Naročito oštećene su hrastove šume z. z. Dol. Kupčina pl. Jamnica, Kupincc i t. d. Voćke nastradale su svagdje s nemarnošću žiteljstva. Nade je, da su hladne svibanjske kiše uništile veći broj gusjenica i da će se tr.ko šume spasiti. Po cvatnji hrastova ima ipak nade u žir, samo da te gamadi nestane G. Vac Grabrovina se sada dobro unovčuje za proizvodnju gladkih kusova u duljini od 1 20 do 2 50 metra te iznad 2tj cm. srednjeg promjera. Po 1 m´ plaća se 5—7 K na panju, a ako su transportni troškovi manji, dobije se na panju za 1 m^ i više. G. Vac. Henrich Mayer „Waldbau auf naturgejetzlicher Grundiage. Početkom ove godine obogatila se njemačka šumarska literatura sa novim djelom 0 uzgoju šuma pod gornjim naslovom. Gradivo je pisac razdijelio na tri dijela i to: 1. Prirodno — zakonski temelji uzgoja šuma. 2. Pomladjivanje šuma. 3. Njega šuma. Po prvom dijelu, koji govori o prirodno — zakonskim temeljima uzgoja šuma, i koji je vrlo opsežno obradjen, — zaprema 218 stranica, razlikuje se ovo djelo bitno od dosada izašlih Pisac je kao profesor uzgoja šuma na sveučilištu u Monakovu, gdje imade slušatelja sa svih strana svijeta, nastojao, da prvi dio što opsežnije obradi i da njim cijelom „uzgoju" dade znanstveno obilježje. Morao je napustiti preuski opseg inače za njemačke prilike lijepo obradjenih ,Waldbau-a Heyerova i Geyerova, te se staviti na opće stanovište uzgoja, koji će jednako vrijediti svim njegovim slušateljima, kao onim u Reichu tako i onim iz ostalih krajeva Europe i drugih dijelova svijeta. Svakog svog učenika nastoji pisac ovim prvim dijelom usposobiti najprije za znanstveno mišljenje i prosudjivanje, pa će onda znati udesiti svoj rad u šumi svaki, radio kašnje ma u kojoj strani svijeta. Svaki će imati drugu klimu, drugčije tlo, drugu vrst drveća, ali će svaki slijedeći prirodne zakone i prilagodjujući njima cilj gospodarstva, postići pravu svrhu istoga i biti pravi majstor svoje struke. Ostala dva dijela, koji govore o pomladjivanju i njezi šuma ta kodjer su opširniji, no ne razlikuju se bitno od prije spomenutih djela. Prigođice donjet ćemo o pojedinim djelovima ove knjige opširnije. Knjiga stoji 15 Maraka. Dr. F. Društvu gospodarskih i šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije pristupili su do 1. svibnja t. g. kao Članovi utemeljiti, Vladoje Cačinović, ravnatelj biskupskog vlastelinstva, Djakovo; Erich Knobloch, vele |