DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 271 — pristupninu , koju je prema §-u 7. odobrenog pravilnika obzirom na obseg svog ovlašteničkoga prava dužan platiti. U. M. p. d. priopćio Fr. Haladi Prinos tumačenju § 24. šum. zakona u pogledu nadležnosti političkih oblasti, N. tvornica tanina kupila je glasom kupoprodajnog ugovora od 25. rujna 1905. od vlastelinstva V. stanovite šumske sastojine. Kod izvoza posječenog drva pokazalo se je, da na jednom dielu zemljišta upitnog vlastelinstva ne ima puta, kojim bi se moglo dovažati drvo iz mjesta proi´.vodnje do postojećih jur javnih puteva. Stoga obratila se je rečena tvornica na kr kot oblast u P. molbom za dozvolu u smislu § 24. š. z , da može izvesti kupljeno drvo preko zemljišta vlastelinstva. K r. kot. oblast P. odredila je odlukom od 16. studenoga 1907. br. 14 357 za razpravu stvari očevid na licu mjesta uz sudjelovanje šum. vještaka. Povodom prigovora vlastelinstva V. ukinula je kr. županijsk a oblas t u P. odlukom od 31. siečnja 190S. br. 762. cio postupak kr. kot. oblasti kao nenadležno proveden, te stranke odputila na put gradjanske parnice s razloga, jer se tuj radi o privatnom-pravnom prieporu izmedju spomenute tvornice i vlastelinstva V., koji su priepor pozvane sudbene oblasti da riešavaju Glasom bo točke V. spomenutog ugovora pridržale su si stranke pravo uredjenja izvoznih šumskih puteva na teritoriju vlastelinstva u medjusobnom sporazumku. K r. h rv.-sl a v.-dal m. zem. vlada odjel za unutarnje poslov e naredbom od 28. travnja 1908. br. 18.547 ukinula je odluku kr. žup. oblasti iz sliedećih razloga: U nazočnom slučaju imade se naime u prvom redu, bez obzira na okolnosti iztaknute u odluci kr. žup. oblasti, ustanoviti i odlučiti, da li je za izvoz upitnih šum. proizvoda iz drvosjeka, u svrhu daljne njihove odpreme neodklonivo n u ž d n o pravljenje privremenih izvoznih puteva kroz odnosnu šumu; te u jestnom slučaju, u koliko i uz koje uvjete se može to vlastniku šum proizvoda dozvoliti, odnosno uz koje uvjete vlastnik zemljišta, preko kojeg se ti proizvodi izvažati moraju, obzirom na propise § 24. š. z. to trpiti mora. Sve te okolnosti ustanoviti i o tom odlučiti spada prema ustanovama § 24. š. z. u nadležnost političke oblasti, pa je kr. kot. oblast u P. bila nadležna, da povodom spomenute molbe povede nuždnu razpravu i o molbenom zahtjevu odluči u prvoj molbi UM p. d. priobćio dr. A. Goglia. Različite vijesti. Državni ispit osposobljujući za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva. P. n. gg. kandidati za taj ispit upozoruju se, da se molbenice za dozvolu polaganja toga ispita, u smislu alineje 1. § 2. odnosne naredbe kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 20. lipnja 1907. br. 17.010 imaju kr. zemaljskoj vladi podnieti do konca mjeseca kolovoza svake godine, ne čekajuć na oglas, kojim će se svojedobno opredieliti dan, kada će se ispit obdržavati. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 272 — Šumarska (lugarska) škola u Sarajevu. Na toj školi, kojoj je svrha odgojivanje šumskog osoblja za čuvan ješuma i šumsko-tehničku pomoćnu službu u Bosni i Hercegovini, te koja bi se stoga po našoj terminologiji, morala zvati lugarska škola*, otvara se 1 listopada 1909. novi redovni tečaj. Nastava će trajati kroz 3 tečaja t. j . jednu i po godinu, računajući od dana otvorenja tečaja. Glasom nbjave zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu od 1. lipnja t. g broj 95 92 /I. — F/a jesu uvjeti za primanje u tu školu sliedeći : 1 Doba od najmanje 16 godina. 2. Podpuna tjelesna sposobnost za šumarsku službu u planinama, o čem će odlučivati povjerenstvo, koje će naimenovati zemaljska vlada. 3 Svjedočba, da je molitelj sa dobrim uspjehom svršio 4 razreda niže gimnazije ili realke, ili da je s uspjehom absolvirao gradjansku školu, ili koju od tamozemnih trgovačkih škola. Molitelji, koji gore navedenu izobra/^bu ne posjeduju, mogu biti primljeni u tu školu samo onda, ako polože sa dobrim uspjehom prijamni ispit. 4. Dokaz, da su bosansko-hercegovački, ili austrijski, ili ugarski prinadležnici. 5. Svjedočba moralnosti i dobroga vladanja kod onih molitelja, koji ne prelaze neposredno iz gore navedenih škola u šumarsku školu. 6. Dokaz, da ne manjkaju sredstva za izdržavanje kroz cielo vrieme trajanja nauka u toj školi. Broj učenika je ograničen, te će ga zemaljska vlada prema potrebi odredjivati. Dotične molbenice valja podnieti najdalje do 1. kolovoza o. g. zemaljskoj vladi u Sarajevu. Obća XI. skupština ruskih šumara obdržavati će se ove godine u Tuli od 1.—10. kolovoza uz osobito obširni program. Za razpravljanj^ odredjeno je 19 raznih temata, medju kojima se na hrast odnosi sliedeć.b pet točaka: 1. Prispodabljajuća karakteristika ruskih hrastovih šuma. 4. Hrastovina na tuzemnim (naime ruskim) tržištima, te za expori. 5. Naravno i umjetno pomladjivanje hrasta u ošumljenom dieiu ruske stepe. 6. Prelazno poljsko gospodarenje kod pomladjivanja hrasta. 8. Razni način uzgoja i njege hrastovih sastojina nakon čiste sječe u ošumljenom dielu stepe. Iz navedenoga vidi se, da i ruski šumari posvećuju hrastu osobitu pažnju, te da ih glede hrastovih šuma zanimaju u glavnom ista pitanja koja zanimaju šumare u Hrvatskoj i Slavoniji. Osim izvanredno velikoga broja raspravnih predmeta, upada o o i i iznadjuje dugo trajanje skupštine — naime 10 dana. Društvo gospodarskih i šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije Umjesto vienca na odar pokojnog vladinog gospodarskog pristava Nikoii Guthner a darovaU su za mirovinski fond »Društva gospodarsih i šumtii skih činovnika Hrvatske i Slavonije": banski savjetnik Dr. Milorad vileCuculić- Bitorajski i sveučilištni profesor Dr. 0. Frangeš po 10 ; vlad povjerenik za vinogradarstvo i voćarstvo Milan Hržić, ravnatelj vin gradarske i voćarske škole K. pl. Hreljanović po 5 K ; vladin povjeren * Naziv šumarska škola uzet je po onom u Austriji i u Njemačkoj, gdje čuvari šuma t. j . po našem lugari, nazivaju Forster , a to doslovno na hrvatski prevedeno znači šumar , dodm se za šumare rabe naslovi Oberforster (nađšum; r i For8tverwalter (šumarski upravitelj). |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 273 — za gospodarstvo Stjepan Jurić, profesor Košta Ilibašić i vladin gospodarski pristav Ivo Zoričid svaki po 3 krune, u svemu 39 kruna. Sa strane društvene uprave izriče se darovateljima iskrena zahvala. Za upravu društva gospodarskih i šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije Predsjednik : Tajnik: Gjuro pl. Ili ć, v. r. Mlad. V u k m i r, v. r. Obaviest glede novoga načina odašiljanja društvenoga lista. Glede toga upozoravaju se p. n. gg. članovi na topoglednu obaviest u „Lugarskom viestniku". Podjelenje doktorske časti šumarima. Poznato je da šumari na njemačkim sveučilištima, na kojima se predaju šumarske znanosti, mogu polučiti najveću akademsku čast „doktora" , kako su to na sveučilištu u Monakovu polučili i naši šumari gg Dr. Gjuro Nenadić i Dr. Andrija Petrač´ć. Tim putem pošlo se je i u Austriji, te šumari na visokoj školi za kulturu tla u Beču mogu biti promovirani na čast doktora. U novije doba´podjeljeno je pravo promocije i politehnici u Švicarskoj, gdje čast doktora uz inžinire, mogu polučiti i šumari i gospodari. Ovaj napredak i priznanje prirodnim znanostima je veoma utješljiv, jer on neminovno mora i u praktičnom životu dovesti po vremenu i do društvene, a i službene jeđnakopravnoti tehničkih struka sa pravnicima. Za nas je to sve doduše tek glazba budućnosti, ali je utješljivo u toliko, da nam barem daje nadu, da će i absolventi naše domaće visoke šumarske škole, koji u novije doba moraju isto toliko godina posvetiti nauci kao i pripadnici drugih struka, barem po vremenu doći do toga, da će ih se glede znanstvene spreme priznati ravnopravnima sa absolventima sveučilišta, te da će se i njima pružiti mogućnost, da poluče akademsku čast doktora. Izložba peradi i kunića bila je na 27., 2?. i 29. lipnja t. g. priredjena u Osieku po slavonskom gospodarskom društvu u Osieku. Za tu izložbu bio je stigao liepi broj prijava, te su medju inima svoje učestvovanje najavili poznati gojitelji peradi i kunića, kao što su Nuber u Osijeku, Liebling (uzorna peradarnica) u Valpovu, Cačinović u Valpovu, Peternik u Vodjincima, Plazzeriano iz Dolnjeg Miholjca, Rubin- stein u Osijeku, Beck u Zagrebu, Kovačević u Retkovcima, Polović iz Suhopolja, Bulart u Osieku i dr. Medju inim je bio izložen model uzornog peradnjaka, a F. Zimer iz Beča izložio je bogatu kolekciju raznih sprava i predmeta za peradarstvo i ku ićarstvo. Za nagradjivanje bile su opredieljene : počastne diplome, prve i druge nagrade i priznanice, a manjim gojiteljima dieljene su nagrade i u novcu. Sva izložena perad i kunići hranjeni su za vrieme izložbe bezp´atno sa poznatom Fattingerovom hranom, koja se medju inim dobiva i kod H. Polsterera u Wiener Neustadtu, na čiji topogledni oglas na omotnom listu ovoga broja, ovim upozorujemo. 21 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 274 — Za podjelenje podpora iz zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika razpisani su sliedeei natječaji: Broj 2. NATJEČAJ Za pođielenje podpora iz ,jZaklađe za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji", za školsku godinu 1909/10. razpisuje se ovime natječaj. Prema § 2. zakladnice imadu pravo na podporu djeca, odnosno siročad kako aktivnih, tako i umirovljenih činovnika krajiških imovnih obćina, zemaljskih šumarskih činovnika, kao i šumarskih činovnika gradskih (upravnih) obćina i zemljištnih zajednica, koja kao redoviti učenici, odnosno slušatelji polaze više djevojačke škole ili ženski licej, strukovne škole muške ili ženske, srednja i ovima nalika učilišta (gimnazije), realne gimnazije, učiteljske, više trgovačke i nautičke škole i t. d., visoke škole, (sveučilište, više tehničke škole, rudarsku, šumarsku, gospodarsku ili veterinarsku akademiju i t. d.), akademiju obrazovnih umjetnosti, ili glazbeni zavod u Zagrebu, vojničke uzgojne i obrazovne zavode, ako dotični pitomci ne uživaju posve bezplatno mjesto. Za djecu, koja polaze srednja i ovima nalika učilišta imadu mol bcnice predložiti otac ili tutor djeteta uz naznaku, svog stalnog boravišta, te zavoda koji dijete polazi. Slušatelji pak visokih i ovima sličnih zavoda imadu takove vlasioručno pisane molbenice sami podnieti. Molbenici valja priložiti: 1. Krstni ili rodni list učenika. 2. Školske svjedočbe za prošlo školsko godište, dotično slušatelji visokih škola svjedočbu o zadnjem državnom ispitu, odnosno propisane kolokvijalne svjedočbe od minuloga poljeća, odnosno godišta. Molitelji, koji su tek svršili osnovnu školu, kao i molitelji, koji u sliedećoj školskoj godini kane preći na zavod u kom drugom mjestu, imaju u molbi to izričito iztaknuti, naznačivši mjesto u kom će polaziti zavod iduće školske godine. 3. Izkaz i svjedočbu o imućtvenom stanju učenika i roditelja. Odnosne molbenice imaju se upraviti na predsjedničtvo spomenute zaklade u Zagrebu Markov trg br. 3. (šumarski odsjek), to iitomu neposredno dostaviti najkašnje do 20. srpnj a 1909. Molitelji se naročito upozoruju, da na molbenice, koje kašnje stignu i koje ne budu strogo prema zahtjevima natječaja obložene, neče se moći obzir uzeti. U Zagrebu, dne 17, lipnja 1909. Predsjedničtvo uprave zaklade za odgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 275 — Broj 7827/1909. POZIV u predmetu podpora, koje se u školskoj godini 1909/10 iz zaklade za uzgoj djece drž šumarskih činovnika izdati mogu. Podpora za školsku godinu 1909/10 iz zaklade za uzgoj djece državnih šumarskih činovnika, spadajućih u službeni djelokrug kr. ug. ministarstva za poljodjeljstvo, u smislu točke 4. pogl. 8. pravilnika, izdanog pod brojem 79i)8l ex 1906., razdieliti će se u mjesecu srpnju tekuće godine Podporu, u smislu citiranoga pravilnika, dobiti mogu djeca odnosno sirote obojega spola, državnog šumarstva (kod drž. šuma, kod občinskih i t d. šuma, stojećih pod državnom upravom, kod šumarskih nadzorn´čtva, kod visoke šumarske škole u Šelmecbany, kod lugarskih strukovnih škola i kod šumarskih pokusnih postaja namještenih, u aktivnoj službi stojećih, — umirovljenih i umrlih sviuh činovnika (šumarskih činovnika, šumarskih profesora, šumarskih inžinira, šumarskih liečnika, šumarskih računarskih činovnika i kancelista) ako su ta djeca u koju od dolje navedenih tuzemnih škola, kao redoviti učenici za školsku godinu 1909.—1910. primljeni, nadalje u koliko bi školu već prije polazili bili, — ako je od razreda izkazanih u njihovim svjedočbama o učevnom napredku, barem jedna polovica: „odlično" ,izvrstno", „veoma dobro" ili „dobro". Nedovoljni razred izključuje podupiranje. Razredi, dobiveni iz gombanja, pjevanja, te iz pojedinih neobvezujućih predmeta, kod ustanovljenja prava na podporu neuzimaju se u obzir. Zavodi, kojih redoviti učenici podporu u smislu § 18. pravilnika dobiti mogu, jesu sliedeći: a) za mužku djecu: 1. šumarska visoka škola, 2. gimnazije, 3. realne škole, 4. više trgovačke škole, 5. više obrtne škole, 6 gradjanske škole. b)zaženskudjecu: 1. preparandije za učiteljice i zavodi za namještenje kod čuvalištah male djece i za odgojiteljice. 2. ženski trgovački učevni tečaji. 3. više djevojačke škole i 4. gradjanske škole. c) za djecu obojega spola. 1. normalke tim ograničenjem, da mužka, te 1. -IV razred polazeća ženska djeca mogu podporu dobiti samo u slučaju, ako su prisiljeni, — u pomanjkanju odgovarajućih mjestnih škola, — u drugom se mjestu učiti. 2. pedagogijalne Ijcčionice za poduku gluhoniemih, sliepih i t. d. i to bez obz´ra na starost i predobrazbu djece. Učenici drugih zavoda, te izvanredni — sukromni učenici i slušaoci gosti gore navedenih zavoda, kao i slušatelji raznih periodnih (zimskih, večernjih i t. d.) učevnih tečaja podporu dobili nemogu. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 276 — Podielenje se podpora obavlja uzimanjem u obzir materijalnih odnošaja dotičnog činovnika molitelja, odnosno sirotčadi. — Kod jednakih prava prednost imaju sirote i takovi činovnici, koji imaju više neobskrbljene djece, ili kojima na njihovoj službenoj postaji odgovarajući zavod na razpolaganju ne stoji. Kod podielenja podpora uzimaju se zasluge otca takodjer u obzir. Jedan činovnik može podporu dobiti samo za uzgoj jednoga djeteta ; za 2, ili u izvanrednom slučaju za 3 djeteta samo, ako dotični ima u prvom slučaju najmanje 4, ili u drugom slučaju najmanje 5 takove djece, koja roditeljsku obskrbu još trebaju. Podpora se podieljuje u smislu pravilnika uvjek samo na jednu školsku godinu, nu dotični može podporu dobiti i za sliedeću školsku godinu, ali samo na temelju nove molbenice. Podpore će se izplaćivati počam od mjeseca rujna u deset jednakih mjesečnih obroka, ali samo u onom slučaju, ako se diete u kojem od gore navedenih zavoda faktično uči, odnosno prvi obrok onda, ako je diete u dotični zavod primljeno. U molbenicaina gledo podielenja podpore ima se iztaknuti bro j n e o b s k r b 1 j e n e djece molitelja, te svota po djetetu eventualno uživane stipendije, ili koje druge slične stalne podpore; te se ima molbenici priklopiti najzadnja školska svjedočba dieteta, kao i uredovna svjedočba o materijalnom stanju roditelja, ´ odnosno kod sirotčadi bez otca i bez matere, svjedočba sirotinjskoga ureda. Pozivlju se dakle intcrcsirani roditelji, odnosno skrbnici, da svoje propisno biljegovane molbenice glede podielenja podpora iz ove zaklade najzad do 8. srpnja tekuće godine podnesu „upravljajueemu odboru zaklade za uzgoj djt ce šumarskih činovnika" (Budimpešta, kotar V. Zoltdn utcza broj IG.) I^oslie ovoga roka prispjele, — ili dovoljno neobložene molbenice neće se u obzir uzeti. Budimpešta, 22. svibnja 1909. Kr. ug. ministar za poljodjeljstvo. Šumski požari u pisarovinskotn kotaru. U mjesecu travnja t gbilo je za vrieme suše i vjetrovitih dana mnogo požara, koji su većinom iz neopreznosti pastira nastali, bez da je krivac pronadjen. Donašair.o redom nastale požare: 18./4. 1909. izgorjelo u šumi „Brdo" župne nadarbine Pokupsko 10 raliplazećim požarom, a štete je SJOO K, te zatim u šumi „Kljuka" nadbiskupije zagrebačke izgorjelo plazećim požarom 5 rali, a šteta je 250 K. Ovaj dan vladala je silna bura, pak je sva sreća, da nije sva šuma župne nadarbine i nadbiskupije izgorjela. Narod došao je za vremena u pomoć. 19./4. 1909. izgorjelo je u šumi „Grahovac" z. z. Šišinec — Brkiševina 10 rah, a štete je lOOO K. Lugar je sa narodom zapriečio rasprostranjenje po cieloj šumi. 26/4. 190;\ izgorjelo je u šumi „Dražica" z, z. LuMnić brdo 5 rali plazećim požarom, a štete je do 200 K. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 277 — 26./4. 1909. izgorjela je šuma (pašnjak) „Ruđanov jarak´ z. z. Kovačevac u površini od 30 rali, a štete je do 5C0 K. Izini navedenih požara, bilo je manjih u privatnim šumama. G. Vac. Gusjenice u pisarovinskom kotaru pojavile su se u svim hrastovim Sumama u silnoj množini, naročito vrsti gubar, hrastov zavijać, grba i zlatokraj — tako, da su sve šume gole bile Naročito oštećene su hrastove šume z. z. Dol. Kupčina pl. Jamnica, Kupincc i t. d. Voćke nastradale su svagdje s nemarnošću žiteljstva. Nade je, da su hladne svibanjske kiše uništile veći broj gusjenica i da će se tr.ko šume spasiti. Po cvatnji hrastova ima ipak nade u žir, samo da te gamadi nestane G. Vac Grabrovina se sada dobro unovčuje za proizvodnju gladkih kusova u duljini od 1 20 do 2 50 metra te iznad 2tj cm. srednjeg promjera. Po 1 m´ plaća se 5—7 K na panju, a ako su transportni troškovi manji, dobije se na panju za 1 m^ i više. G. Vac. Henrich Mayer „Waldbau auf naturgejetzlicher Grundiage. Početkom ove godine obogatila se njemačka šumarska literatura sa novim djelom 0 uzgoju šuma pod gornjim naslovom. Gradivo je pisac razdijelio na tri dijela i to: 1. Prirodno — zakonski temelji uzgoja šuma. 2. Pomladjivanje šuma. 3. Njega šuma. Po prvom dijelu, koji govori o prirodno — zakonskim temeljima uzgoja šuma, i koji je vrlo opsežno obradjen, — zaprema 218 stranica, razlikuje se ovo djelo bitno od dosada izašlih Pisac je kao profesor uzgoja šuma na sveučilištu u Monakovu, gdje imade slušatelja sa svih strana svijeta, nastojao, da prvi dio što opsežnije obradi i da njim cijelom „uzgoju" dade znanstveno obilježje. Morao je napustiti preuski opseg inače za njemačke prilike lijepo obradjenih ,Waldbau-a Heyerova i Geyerova, te se staviti na opće stanovište uzgoja, koji će jednako vrijediti svim njegovim slušateljima, kao onim u Reichu tako i onim iz ostalih krajeva Europe i drugih dijelova svijeta. Svakog svog učenika nastoji pisac ovim prvim dijelom usposobiti najprije za znanstveno mišljenje i prosudjivanje, pa će onda znati udesiti svoj rad u šumi svaki, radio kašnje ma u kojoj strani svijeta. Svaki će imati drugu klimu, drugčije tlo, drugu vrst drveća, ali će svaki slijedeći prirodne zakone i prilagodjujući njima cilj gospodarstva, postići pravu svrhu istoga i biti pravi majstor svoje struke. Ostala dva dijela, koji govore o pomladjivanju i njezi šuma ta kodjer su opširniji, no ne razlikuju se bitno od prije spomenutih djela. Prigođice donjet ćemo o pojedinim djelovima ove knjige opširnije. Knjiga stoji 15 Maraka. Dr. F. Društvu gospodarskih i šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije pristupili su do 1. svibnja t. g. kao Članovi utemeljiti, Vladoje Cačinović, ravnatelj biskupskog vlastelinstva, Djakovo; Erich Knobloch, vele |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 278 — posjednik, Osijek; Franjo Dragutin Schmiđt, veleposjednik, Osijek; Aladar Horvatb, veleposjednik, Mitrovica ; Dragutin Rudolf Schniidt, veleposjednik, O^iijek; Stjepan Šarčević, veleposjednik, Osijek; Robert Kastenbaurn, veleposjedniif, Osijek; Vaso Muačević, velezakupnik, Osijek ; Pavao Barun Rauch, veleposjednik, ban, Zagreb; Dragutin Lavoslav barun Pfeiffer, veleposjednik, Osijek; Šandor Sorger, velezakupnik, Noskovci; Vlastelinstvo Kutjevo; Rudolf grof Norman Ehrenfelški, vlas´elin, Valpovo; Povjerbinsko dobro kneza Odescalclii-a, Ilok; Vlastelinstvo Kuma; Marija grofica Eltz, Vukovar; Tvornica šećera, Osijek; Aktien- Gesellschaft Alfa Separator, Budimpešta; Hofherr & Schrantz, tvornica strojeva, Budimpešta ; Nadalje su darovali za društvenu podpornu zakladu: Matrai, Feik & Comp. tvornica strojeva, Budimpešta, 50 K; J. Hetzela sinovi, tvornica trijera, Uj—Sove, 20 K; i Langen i Wolf, tvornica motora, Beč, 20 K. Izkaz članova „Pripomoćne zaklade utemeljene na uspomenu nadŠumara Vladoja K6roskeny-a". (Broj uz ime označuje godinu pristupa). Antoš Ivan 1881. kot. šumar. Slatina; Auš Josip 1886. posjednik. Brezovica; Adamović Stevan 18y(). lugar, morovičke šumarije; Anderlon Franjo 1896. šumar, vježbenik; Antolić Pavao 1896. lugar II. ban. i. o ; Andasura Nikola 1903. lugar II. ban. i. o. Brosig Radoslav 1886. šumarnik, Ogulin; Barić Gjuro 1886 ; Bogdanović Josip 1886. Koprivnica; Banić Joso 1887. kr. nadlugar. Škare; Bobić Dmitar 1888. lugar, Gospić; Benak Vinko 1889. šumarnik, Petrinja; Bačić Antun 1890. posjednik i drvotržac, Rijeka; Banić Josip 1890. kr. nadlugar, sv. Vid; Bogdanović Mato 1890. lugar šumarijo Morović; Budimirović-Veselić 1890. lugar šumarije Morović; Boroević Gjuro 1896. lugar II ban. i. o.; Budisavljević Mile 1897. lugar šumarije Otočac; Brajković Josip lb97. lugar šumarije Otočac; Bobić Košta 1897. lugar šumarije Otočac; Bogdanić Joso 1897. lugar šumarije Otočac; Boroević Pavao 1903. lugar II. ban. i o.; Branković Jovo 1903. lugar U. ban. i. o.; Belja Pravdoslav 1887. šumar, Rab, Dalmacija. Gvetanović Petar 1903. lugar II. ban. i. o.; Cucak Dane 1906, lugar otočke imovne obćine; Gesarić Gjuro 1906. žup. šumarski nadzornik, Osiek. Durst Milan 1884. kr. šum. ravnatelj, Zagreb ; Derjanović Andrija 1887. Nova Gradiška; Dujmović Fran 1887. lugar otočke imov. obćine; Dojčinović Bogdan 1896. lugar II ban. i o. ; Dabić Teodor 1903. lugar II. ban. i. o.; Dabić Miloš 1903 lugar II. ban. i. o. ; Deanović Jovo 1896. lugar II. ban. i o. ; Dremil Oskar 1903. šumar II. ban. i. o.; Dojković Vilim 1904. kr. žup. šum. nadzornik, Zagreb; Delač Jure 1905. lugar otočke i. o.; Delić Dane 190b. lugar otočke i. o.; Devčić Jure 1905 lugar otočke i. o.; Donadini Ivo 1907. nadšumar, Ogulin. Erny Rudolf 1907. kr. kot. šumar, Zagreb. Furlan Jakob 1886. nadšumar, Križevac; Fischbach Robert 1892. kr. zem. šum. nadzornik, Zagreb. Giirtler Antun 1886. kot. šumar. Glina; Grba Šime 1887.; Ghyzy pl, Milan 1887 vlastelin. Čabar; Gojsavić Sava 1903. lugar II. banske imovne obćine. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 279 — Hajek st. Bogbslav 1886. šumarnik, Belovar; Hranilović Andrija 1889., šum. pristav, Krasno ; Hajek ml. Bogoslav 1895. nadšumar. Nova Gradiška ; Hečimović Mate 1897. lugar otočke imovne obćine; Heinz Gustav 189,o. kot. šumar, Oriovac; Herzl Adolf 1891. šumarnik, Nova Gradiška. Ilić Danko 1890. lugar šum. Morović. Jareš Gjuro 1886.; Jurišković Antun 1887. Nova Gradiška; Joka Blagoe 1903. lugar II. ban. i. o.; Jugović Bogdan 1903. lugar, II. b. i. obć.; Jergović Ivan 1905. lugar otočke imovne obćine. KSroskenvi dr. Vjekoslav 1884. Zagreb; Koča Gjuro 1886. nadšumar. Vinkovci; Kovačina Adam 1886. Gazma ; Kovačević Fran 1886. Ivanovoselo ; Kriškovid Mijo 1887. nadšumar, Senj; Kolar Bolto 1887.; Kcsterčanek Ž. Fran 1889 kr. profesor, Zagreb; Kuzma (jyula 1890. kr. nadšumar Zagreb; Kuzminac Jovan 18 0. lugar šumarije Morović; Kovačević Aca 1890. lugar šum. Morović; Kovačević Gveja 1890. lugar šumarije Morović ; Kovačević ČTO 1890. lugar šumarije Morović ; Kordić Mojo 1896. lugar II ban. im. obć.; Košutić Sava 1896. lugar II. ban. i. o.; Klobučar Joso 1897. lugar otočke i. o.; Kolar Ivan i901. kr. šum. savjetnik; Kazavidić Jovan 1903. lugar II. ban. i. o.; Koslić Tihomir 1903. lugar II. ban. i. o. ; Kor63kenyi pl Aleksandar 1886. kr. kot. šumar; Kern Ante 1904. kr. zem. šumar, nadzornik, Zagreb. Lajtmanović Matija 1887 Klenak ; Ljubobratović Mile 1H87. Škare; Lenić Sofre 1897. lugar otočke im. obć.; Lasman Dragutin 18´.´9. nadšumar, Ogulin; Lotina Gligo 1893. lugar II. ban. i. o.; Levaković Antun 1908. šum. pristav, Valpovo. Magjarević Ivan 1884. šumarnik, Gospić; Matić Zivko 1887. Klenak; Masić Mladen 1887 Klenak; Matanovič Štipan i 887. N. Gradiška ; Martinković Martin 1890. lugar šum. Morović; Maletić Tošo 1891. lugar manastira Grgetek; Mladjenović Dmitar 189´. lugar II. ban i o.; Marković Stevo 1896. lugar II ban. i. o.; Masić Mato 1896. lugar II. ban. i 0. ; Margić Franjo 1897. lugar otočke i. o.; Maras Nikola 1886. Draganec— Čazma ; Murgić Franjo 1905. lugar otočke im. obć. Nicić Paskal 1887. Klenak; Nenadić Rade 1903. lugar II. ban. im obć.; Nesvanulica Nikola 1905. lugar II. ban. im. obć. Orešković Tomo 1886. kr. lugar, sv. Juraj; Ognjanović Stojan 1890. lugar šum. Morović; Opšić Jovan 1890. lugar šum. Morović; Orlović Petar 1903 lugar II. ban. imov. obć. ; Oržanić Dane 1905. lugar otočke imovne obćine. Pere Aleksarider 1884 nadšumar; Painić Ivan 1891. nadlugar. Kraljevce; Plavljanić Nikola 1896. lugar li. ban i. o.; Perenčević Gligo 1896. lugar II ban. i. o.; Pajagić Marko 1896. lugar II. ban. i o. ; Pejaković Gjuro 1896. lugar II. ban. i. o.; Pleša Tomo 1897. lugar šumarije Perušić ; Perenčević Pavao 1900. lugar II. ban. i o.; Pribičević Mile 1903, lugar II. ban. i, o.; Plavljanić Damjan 1903. lugar II. ban. i. o.; Peičić Obrad 1890. Kupinovo ; Prstec Milan 1905. šum. pristav otočke i. o.; Prpić Nikola 1905. lugar otočke i o.; Pražić Šime 1905. lugar otočke imovne obćine. Radoševid Mijo 1886. šumarnik, Kutjevo; Rakonić Anton 1887. Nova Gradiška; Rukavina Filip 1887, Nova Gradiška ; Ružička August |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 280 — 1S87. šumarnik, Zagreb; Relac Stjepan 1896. lugar II ban. i. o.; Rogić Šime 1897. lugar šumarije Perušic; Rajšić Gjuro 1903. lugar II. ban. i. o.; Rukavina Josip 1906. šum. pristav. Stanisavljević Jovo 1888. lugar šumarije Otočac; Spaić Cvelin 1890. lugar šum. Morović; Simeonović Jaša 1890. lugar šum. Morović ; Stary Venceslav 1884. kot. šumar; Sliasny Demeter 1886. šumar, Cepin; Sarkotić Filip 1886. kr. lugar, sv. Juraj ; Slavković Ivan 1886. kr. lugar sv. Juraj; Stojanovle Nikola 1886. Korenica; Skakavac Lazo 1887. Klenak ; Stankovie Velimir 1895. kot. šumar, Petrinja; Selanec Ivan 1896. lugar II. ban. i. o ; Simić Nikola 1896. lugar II. ban. i. o. ; Svrabić Prokop 1896. lugar II. ban. i. o.; Starčević Ivan 1897. lugar šumarije Perušić; Starčević Tomo 1897. lugar šum. Perušić; Šipek Leo 1903. rač. revident, Zagreb; Srdanović Gjuro 1903. lugar II. ban. i. o.; Stog- Ijar Gjuro 1903. lugar II. ban. i. o.; Samardjija Mate 1905. lugar otočke i. o.; Štulić Janko 1905. lugar otočke im obć ; Škorić Jovo 1905. lugar otočke imovne obćine. Trcanić Andrija 1887. lugar šumarije Klcnak. Vrbaaić Mijo 1887. kr. zem. šum. nadzornik, Zagreb; Vučičević Lazar 1890 lugar šum. Morović; Veijkov Jovan 189i. Bukovci, Sriem ; Vraničar Julijo 1895. kr. žup. šum. nadzornik, Gospić; Vučetić Stevo 1895. lugar II. ban. i. o.; Velebit Matija 1896. lugar II. ban. i. o.; Vranešević Nikola 1903. lugar II. ban. i o.; Vidmar Filip 1905. lugar otočke im. obć ; Vujaklija Gajo 1905. lugar II. ban. imovne obćine. Žibrat Milan 1904. kr. kot. šumar, Krapina. Ovaj se iskaz uvrštuje uslied molbe raznih šumskih ureda, a u provedbi zaključka društv. uprav, odbora od 8. V. 1909. točka IV., tim dodatkom, da prema §. 27. društv. pravila imađe svaki član hrv.-slav. šum. društva, koji želi pristupiti toj pripomcćnoj zakladi, jednom za svagda uplatiti 10 kruna. U koliko bi se u izkazu možda nalazila koja netočnost ili manjkavost, neka se to radi ispravka izvoli priobćiti društv. predsjedničtvu. Broj 4006 — 19- 9. Dražba hrastovih stabala. Dne 12. srpnja 1909. u 11 sati i 30 časaka prije podne prodavatiće se kod podpis-atog šumsko-gospodar. ureda putem pismenih ponuda javnom dražbom sliedeći šum. predjeli. U šumariji sv. Iva n-Ž a b n o sječina Lešće sa 1122 hrastova stabla procienjena na 134299 K. U šumarij i Čazm a sječina Glogovnica sa 479 hrastovih stabala procienitih na 75^198 K Pobliži dražbeni uvjeti mogu se 7a vrieme uredovnih sati uviditi kod podpisatog ureda zatim u uredima šumarija u sv. Ivanu Žabno i Gazma. Šumsko gospodarstveni ured imovne obćine Križevačke. U Bjelovaru, dne 16. lipnja 1909. Uredjuje kr. šum. nadzornik Ante Kom. Tiskara C. AIbrecht (Maravie i Oečak) |