DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 7. U ZAGREBU 1. SRPNJA 1909. GOD. XXXin. ŠUMARSKI LIST Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno — Članarina iznaša za utemeljitelja-K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za >Sum. list« K 4 u ime preplate. -»Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva. za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ´/j stranice 9; z zza aa ´/ ´/´/s ss stranice K Uvrstbina K; s´ 7´/4 stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Naučna osnova kr. šumarske akademije u Zagrebu. Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, odjel za bogoštovlje i nastavu, izdala je svojom naredbom od 13. ožujka 1909. broj 4x45. novi naučni i ispitni red, te novu detailjiranu naučnu osnovu za kr. šumarsku akademiju, prislonjenu uz mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Naredbu i novi naučni izpitni red donasamo u »Listku«, a detailjiranu t aučnu osnovu moradosmo radi svoje obsežnosti ovdje otisnuti. Otisnuli smo ju pako u cielosti s toga, što je sama po sebi veoma zanimiva, nadalje što nam ona pruža jasnu sliku o tomu, kakova naučna sprema i mnogostrancst ne danas od tumara zahtjeva u obde, a kakova napose kod nas u Hrvatskoj 1 Slavoniji, te napokon da se koli šumarska, toli i ina publika ima prilike uvjeriti, da je današnja naučna osnova naše doniHČe šumarske akademije podpuna i ravna, dapače u mnogočeri u i podpunija od onih ostalih šumarskih visokih škola tu- i inozemstva. Osnova se sastoji iz 3 diel 1. i to: I. Popis naučnih predirnta; II. Gradivo; i III. Pregled predmeta i ntdtir.ih s^ ti j |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 242 — I. Popis naučnih predmeta. A) Matematički predmeti i grafičke radnje. 1. Matematika I. i II. 2. Deskriptivna geometrija I. i II. 3. Konstruktivno risanje. 4. Geodezija I. i II. 5. Tehničko risanje I. i II. B Prirodoslovni predmeti, 6. Zoologija I. i II. 7. Botanika I. i II. 8. Anatomija i fiziologija drvlja. 9. Bolesti drvlja. 10. Mineralogija i petrografija. 11. Opća geologija. 12 Tloznanstvo. 13. Anorganska kemija. 14. Organska kemija. 15. Agrikulturna kemija. 16. Sumsko-kemijska tehnologija. 17. Eksperimentalna fizika. 18. Praktična elektrotehnika, 19. Klimatologija. 20. Higijena. C. Gospodarski predmeti. 21. Opdeno gospodarstvo. 22. Vodarstvo i vinogradarstvo. 23. Melioracija tla, kultura livada i pašnjaka. 24. Ribogojstvo. ». Tehnički predmeti. 25. Opče graditeljstvo I. i II. 26. Tehnička i građevna mehanika, 27. Vodo- i mostogradnje I. i II. 28. Gradnja cesta i željeznica. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 243 29. Bujičarstvo. 30. Šumsko strojarstvo. 31 . Šumska otpremna sredstva. E. PraTO-drzavosloTni predmeti. 32. Narodno gospodarstvo i financijaiaa znanost I. i II. 33. Upravno i privatno pravo I. i II. 34. Trgovačko i mjenbeno pravo. 35. Šumski zakoni i praktična uprava. 36. Državno računoslovlje. F) Sumsko-stručni predmeti. 37. Uzgoj šuma I. i II. 38. Čuvanj e suma. 59. Uporaba šuma i šumska industrija 40. Procjena šuma. 41. Računanje vrijednosti šuma. 42. Uređenje šuma. 43. Šumska statistika i uprava. 44. Trgovina drvom. 45. Lovstvo i oružarstvo. 46. Šumarski pokusi. 47. Strijeljanje. II. Gradivo. A. Matematički predmeti i grafičke radnje. M a t m a t i ka I. i II. Zimski semestar 4 sata predavanja, 3 sata vježbe. Ljetni semestar 4 sata predavanja, 3 sata vježbe. Brojni sustavi, razvoj desetinskoga sustava, pojam cijelih, slomljenih, iracionalnih i imaginarnih brojeva, zatim pojmovi kompleksnih, pozitivnih i negativnih brojeva. Redovito i skraćeno računanje. Ne\vtonov binomijalni poučak. Jednadžbe; rješavanje jednadžbi sa više nepoznanica uporabom determinanata; jednadžbe prvoga i drugoga stupnja, sastavljene proporcije; dioba veličina. Aritmetički i geometrijski redovi; |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 244 — logaritam ; kamatni kamatno-kamatni račan, rente, amortizacija. Geometrija : trigometrija i njezina uporaba kod rješavanja trokuta., Kružne geometrijske funkcije ; analitika u ravnini, i to promatranje točke, pravca, krivulja drugoga reda i cikloide; promatranje tangente, sekante i promjera; relativni prosjeci, pojam funkcije, neprekidne i prekidne funkcije, jednostavne i složene funkcije, limes kvocijenta, limes jednostavnih funkcija diferencijalni kvocijent, pojam diferenc lala, diferencijal jednostavnih funkcija, pojam neodređenoga integrala, temeljne formule, pojam određenoga integrala, odnošaj između određenoga i neodređenog integrala, obujam kružnoga i paraboličnog stošca, obujam krnjega stošca. Simpsonovo pravilo za računanje obujmova. Deskriptivna geometrija I. i II. Zimski semestar 3 sata predavanja. Ljetni semestar 3 sata predavanja. Zadada deskriptivne geometrije i njezine metode. Način risanja i označivanja u deskriptivno] geometriji. Predočivanje točke i pravca na dvije ravnice. Uvađanje novih projekcionih ravnina. Položaj pravca prema projekcionim ravninama; tragovi, prikloni kutovi pravca sa ravninama projekcije. Rotacija: a) oko osi vertikalno na jednoj ravnini projekcije, b) oko osi, koja je usporedna s jednom ravninom projekcije; rotacija natragf. Udaljenost dviju točaka; udaljenost točke od pravca. Međusobni položaji pravaca; najkraća udaljenost dviju mimosmjernica. Predočivanje ravnine, razni položaji ravmn prema ravninama projekcijž,, prikloni kutovi ravnine prema ravninama projekcija. Projekcije točke, pravca i mnogokuta koii s i u ravnini; prava veličina mnogokuta. Neđusobni položaji dvii i ravnina. Probodiste pravca sa ravninom, predočivanje pra -ca okomitoga na ravninu, udaljenost točke od ravnine ; udat lost dviju usporednih ravnina. Prikloni kut dvaju prav ca međusobno i prema ravnini; prikloni kut dviju ravninH. Počela nauke o sjenama; bačene nj * točko, pravca i ninogokuta. Predočivanje polijedara, njih - kontura, vidljivi |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 245 — i nevidljivi bridovi, ograaičivanje vlastite i bačene sjene. Pre dočivanje piramide i prizme, vlastita i bačena sjena, presjeci sa ravninama; mrežotine polijedara. Prodori dvaju polijedara. — Krivulje drugoga reda : Risanje kruga iz podataka oskulacione kružnice, rektifikacija kružnice i kružnoga luka (Sivolius). Najsbodnije konstrukcije elipse, hiperbole i parabole. Ba čena sjena kruga. Postanak, plohe, tangenta na plohu, dodirna ploha, nor- mala na plohu, i normalna ploha. PredoČivanje čuna i valjka, kao sto i predočivanje kugle, njihovi presjeci sa ravninom; vlastita i bačena sjena; mreŽa čuna i valjka Prodori čunova i valjaka međusobora. Rotacioni elipsoid, hiperboloid i paraboloid; njihovo predočivanje i pre sjeci sa ravninom; vlastita i bačena sjena. Predočivanje tjelesa aksouometričkim postupkom. Kotirana projekcija i njezina primjena za predočivanje topografskih ploha i kod rješavanja zadatakz o tim plohama. Počela perspektive Konstruktivno risanje. I. Zimski semestar 4 sata. II. Ljetni semestar 4 sata. Konstruktivna izradba gradiva, koje je prema naučnoj osnovi iz deskriptivne geometrije predavano. Geodezija I. i II. Zimski semestar 4 sata predavanja, 4 sata vježbe. Ljetni semestar 4 sata predavanja, 4 sata vježbe. I. dio zemljomjerstvo. L Uvod u geode-.iju. Zadada geodezije i njezina rasporedba u nižu i viša geodedju. Temeljni pojmovi iz matematičke geografije. Pojam horizontale i vertikale. Pravi i prividni horizont. Depresija. 2. Zadača zemljomjerstva. Pojam horizontalne projekcije kao temelj geodetskih mapa i planova. Svrha i vrste izmjera. Mjere za dužine, mjere jedinice, metrički sustav, duodecimalni stari sustav. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 246 — Mjere za površine u starom sustava i metričkom sustasru^ Mjere za kutove, mjera kutna, lučna i trigometrijska. Mjera od oka i ocjene. Mjerila u geodetskim nacrtima. Linearna i transversalna mjerila. Sprave za risanje i mjerenje dužina i kutova na planu. Nonius, njegov sastav i uporaba kod linearnih i kružnih mjerila. 3. Račun pravokutnih koordinata. Koordinatni. sustavi. Azimut. Koordinatne razlike. Koordinate. Poligonometrički račun. Transformacija koordinata. Mapovanje koordinata. 4. Nauka o geodetskim instrumentima i spravama. Sprave za određivanje vertikalnoga i horizontalnog smjera. Komila ili visak, razulje, ovjesni luk, libela. Rektifikacija i točnost ovih sprava. Signalizovanje i stabilizovanje točaka u svrhu izmjere. Sprave za mjerenje dužina, motke, lanac, vrpca, kotač. Dioptrički strojevi i njihovi optički zakoni. Lede. Sferički i hrometrički otklon leda. Dalekozori astronomski i terestrički. Geodetski dalekozor, njegov objektiv i okular. Povečanje i zorno« polje dalekozora. Diafragma i nitni križ u okularu. Os dalekozora. Pojam i način viziranja. Diopter. Paralaksa. Povećala ili lupe, njihovi optički zakoni i njihova uporaba. Mikroskopi i njihovi zakoni. Mikroskopi sa mikrometriČkim vijkom i mikroskopi sa skalom urezanom na staklenoj pločici od Kensolđta. Sprave za mjerenje i iskolČivanje pravih kutova. Pravokutni križ, valjak, zrcalo, prizma. — Teodolit. Temeljna načela gradnje i uporaba teodolita za mjerenje horizontalnih kutova. Vrste teodolita. Univerzalni strojevi. Stativ. Sastojine teodolita: tronoga, obzorni krug (limbus), alhidada. Dalekozor. Vertikalni krug. Vrtnja teodolita. Osi teodolita. Horizontovanje i centrovanje teodolita. Postupak kod mjerenja horizontalnih kutova. Rektifikacija teodolita. Ekscentricitet alhidade. Ekscentricitet vizure. Pogrješka kolimacione i horizontalne osi. Točnost, kod mjerenja kutova i neizbježive pogrješke. Teodolit za repetovanje ili multiplikaciju. Teodolit sa mikroskopima. Mjerenje vertikalnih kutova. Vertikalni krug. Metode mjerenja povisnoga kuta i zenitne daljine. Pogrješka indeksa. Rektifikacija teodolita u pogledu mjarenja vertikalnihi |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 247 — kutova. Kutomjerne sprave sa busolom. Orijentaciona ili stolna busola. Šumske busole sa diopterom i dalekozorom. Opis raznih konstrukcija centričnih i ekscentričnih busola. Busolni teodoliti. Uporaba busole kod mjerenja kutova i poligona. Mapovanje obavljene izmjere sa busolom. Točnost i rektifikacija instrumenata sa busolom. Mjerači stol, načela njegove gradnje i uporaba kod mjerenja horizontalnih kutova i mapovanja uopče. Opis mjeraćega stola od Krafta, Starke-a, Ertela i dr. Kutomjerno ravnalo sa diopterom i sa dalekozorom. Tahimetričko ravnalo. Rektifikacija kutomjeruoga ravnala. Horizontovanje i centrovanje mjeraćega stola. Postupak kod mjerenja kutova« Orijentovanje mjeradega stola. Razne pripadnosti mjeračega stola. Temeljne operacije sa stolom. Vuči rajone i mjeriti dužine ; polarna metoda, obodni način mjerenja, kontrola izmjere i izjednačenje neizbježivih pogrješaka. Vučenje rajona i križanje njihovo unaprijed Mjerenje sa posebnom osnovkom. Vučenje rajona i križanje njihovo sa strane. Vučenje rajona i križanje njihovo natrag. Pothenotova zadada, njezino rješenje direktnom i indirektnom metodom. 5. Sprave za optičko mjerenje daljina. Razdioba optičkih daljinomjera. Geodetski daljinomjeri sa letvom. Reichenbachov daljinomjer, njegova konstrukcija i uporaba. Konstante. Daljinomjeri sa mikrometrijskim vijkom u okularu. Daljinomjer od Tiehy-a, Starke-a. Logaritmički daljinomjer od Tichy-a. Daljinomjer od Stampfera. 6. Temeljne radnje na polju. Iskolčivanje pravca na preglednom i nepreglednom terenu. Trigonometričko iskolčivanje pravca. Iskolčivanje kružnih lukova pomodu pravokutnih koordinata i polarnom metodom. Mjerenje dužina. Direktno i indirektno mjerenje na horizontalnom tlu. Redukcija kosih dužina na horizont Mjerenje na skaline. Mjerenje dužina na kosom tlu. Točnost direktnoga mjerenja i izjednačenje neizbježivih pogrješaka. Indirektno mjerenja dužina geometričkim i trigonometričkim metodama. Mjerenje horizontalnih kutova. Centrovanje kutova i centrovanje cilja. Točnost mjerenja kutova i izjednačenje neizbježivih pogrješaka. 7. Male izmjere na polju. Izmjera položaja točke na |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 248 -polju; koordinatna metoda, polarna metoda, poligonalna (obodna) metoda. Sprave za mapovanje. Trokutna metoda ili triangulacija. Trigonometričko odsijecanje naprijed i sa strane. Pothenotov problem. Hansenov problem. Rješavanje trigonometričko i analitičko sa pravokutnim koordinatama. Izmjera zemaljskih čestica. Izmjera manje skupine zemaljskih čestica. Easpored izmjere. Glavne točke i mreže. Grafička izmjera sa stolom. Trigonometričko-poligonalna ili numerička izmjera sa teodolitom. Prispodoba numeričke izmjere sa grafičkom izmjerom. 8. Izmjere vedega opsega. Raspored radnja kod večih izmjera. Triangulacija, načela triangulacije, oblik trokutnih mreža. Grafička i trigonometrička triangulacija. Samostalna i priključena triangulacija. Katastralne izmjere u austro-ugarskoj monarkiji, njihov raspored i svrha. Koordinatni sustavi zemaljskih izmjera. Razdioba zemalja u četvorne milje i katastralne sekcije. Trigonometričke triangulacije. Polaganje mreža. Stabilizovanje točaka. Izbor i izmjera osnovke. Izmjera kutova. Izmjera astronomskoga azimuta sa podnevnicom i pomodu deklinacije magnetske igle. IzjednaČivanje kutova trokutnih mreža kod trigonometričkoga odsijecanja naprijed, natrag i sa strane. IzjednaČivanje kod trokutnoga lanca i mreže približnim metodama. Trigonometrieki račun trokutnih stranica. Računanje pravokutnih koordinata trokutnih točaka. Triangulacija sa dva reda trokutnih točaka. Postepeno križanje i zamreživanje. Triangulacija sa fingiranom osnovkom. Triangulacije priključene na zemaljsku katastralnu izmjeru. Mapovanje trigonometričkih točaka. Raspored u sekcije. Transformacija koordinata na stranice sekcionoga pravokutnika. Grafičke triangulacije sa stolom. Raspored i izvođenje radnje. Prenašanje trokutnih točaka u sekcije. Orientacione linije u sekcijama. Izmjera detalja grafičkom metodom sa stolom i poligonalnom metodom sa teodolitom. Izmjera šuma. Izmjera potoka i rijeka. Reambulacija međa. 9. Situaciono risanje. Konvencionalni znakovi. Kopiranje nacrta. Uvedavanje, umanjivanje nacrta. Pantograf, njegova konstrukcija i uporaba. Vježbe u |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 249 — situacionom risanju sadržane su u tehničkom risanju II. dio (tlocrtno risanje). 10. Računanje površina. Računanje pojedinih likova i čestica, geometričko i pomodu planimetra od Adlera i polarnoga planimetra. Tačaost i kontrola računanja površina iz izravno i grafički izmjerenih dužina. Izjednačivanje neizbježivih pogrješaka. Računanje površine u skupinama zemaljskih čebtica. Upliv promjene papira na računanje površina. Dioba čestica i ispravak međa kod jednakoga i različitog boniteta tla. II. dio: Visinomjerstvo. Općenita načela kod mjerenja visina. Obzor. Absolutna i relativna visina. Uočivanje visina na planu. Geometrijsko mjerenje visina. Trigonometričko mjerenje visina. Depresija i refrakcija, Barometrijsko mjerenje vidina. -Instrumenti za barometrijsko mjerenje visina; barometar, aneroid. Metode barometrijskoga mjerenja visina. Hipsometričke tablice. Nivelacija; zakoni nivelacije. Razalne letve. Instrumenti za nivelovanje bez dalekozora, razalna vaga, razalni diopter od Vege. Rektifikacija dioptera. Instrumenti za nivelovanje sa dale kozom sa čvrstom libelom na dalekozoru, sa preložnim dalekozorom i sa dvostrukom libelom. Stampferov instrument za nivelovanje i trigonometrijsko mjerenje visina sa mikrometričkim vijkom. Rektifikacija instrumenata za nivelovanje. Univerzalni instrumenti različitih konstrukcija i sustava. Postupak kod nivelovanja. Metode nivelovanja. Upliv depresije. Generalna i detaljna nivelacija. Precizna nivelacija. Nivelacija i crtanje uzdužnih i poprečnih prosjeka cesta. Nivelacija i crtanje uzdužnih i poprečnih prosjeka vodotoka. Plošna nivelacija pomodii uzdužnih i poprečnih profila. Uočivanje plošne nivelacije u planu. Kotirani nacrti. Konstrukcija razilica (krivulja jednakih visina). Tehničke uporabe nivelacije Tahimetrija. Svrha i metode tahimetrije, Instrumenti za tahimetriju. Kružni tahiraetri. Postupak kod tahimetričke izmjere na polju. Računanje tahimetričke izmjere. Logaritmička ravnala. Tahimetričko ravnalo. Mapovanje tahimetričke izmjere. Tahigrafi. Izradba kotiranoga nacrta i konstrukcija razilica. Vježbe se obavljaju u sobi, i to: mapovanje grafičkompoligonalnom metodom uz potrebite trigonometričke i poligo |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 250 — nometričke račune; zatim Be izračunavaju površine i obavljaju diobe i regulacije međa. Risanje uzdužnoga profila, konstrukcija razilice. Na polju se obavljaju male vježbe sa instrumentima kroz cijelu godinu, a a ljetnom se semestru obavlja sa slušačimavelika 14-dnevna geodetska ekskurzija u Zagrebačkoj okolici. Tehničko risanje I. i II, I. Prostoručno risanje. Zimski semestar prvoga godišta 4 sata. Prostoručno risanje s osobitim obzirom na linearno risanje 8 perom. Risanje predložaka i modela od sadre s olovkom, kredom, perom i bojama. II. T 1 0 c r t n o r i s a n j e. Zimski semestar trećega godišta 6 sati. 1. Tlocrtno risanje. Risanje konvencijonalnih znakova u katastralnim mapama s osobitim obzirom na šumarstvo. Izradba, tlocrtne slike a koloriranoj maniri. Vježbe u pismu, koje se upotrebljava na planovima i mapama. — 2. Tereno risanje. Predočivanje neravnosti tla pomodu kotiranoga plana,, pomodu slojnica i profila. Šrafiranje i sumiranje topografskih mapa po Lehmannovoj metodi. B) Prirodoslovni predmeti. Z 0 0 1 0 g i j a I. i II. Zimski semestar 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Ljetni semestar 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Opda zoologija; 1, Opdeniti pojmovi. 2. Počela životinjskoga tijela: životinjska stanica, oblik stanice i njezini dijelovi. 3. O staničevlju: krv, staničnina kože, staničnina žlijezda ; medjustanični prostor. Mišična staničnina, živčana staniečnina, kostovna staničnina i hrskovična staničnina. 4. Organi i njihovo djelovanje: koža, organi gibanja, osjedanja, hranidbe,, cirkulacije, dihanja, izlučivanja. 5. Rasplod. Specijalna zoologija: 1. Sistematska razdioba životinja. 2. Opis životinjskih odjela: a) Sistematska razdioba sisavaca i potanji opis ovamo spadajudih po šumarstvo važnih |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 251 — vrsta, b) Op<5enito obilježje ptica i poznavanje u ovaj razred spadajućih za lovstvo i šumarstvo najvažnijih vrsta, c) Kratka karakteristika reptilija. d) Karakteristika amfibija. e) Karakteristika riba, kratki opis i poznavanje najvažnijih vrsta, f) Karakteristika mekušaca i kratki opis nekih za gospodarstvo važnih vrsta, g) Karakteristika crva i opis i razvoj nekih najvažnijih crva nametnika. Entomologija : Karakteristika i razdioba antropoda (člankonožaci). a) Kukci, morfologija, razvoj i gospodarska važnost kukaca, štetni i korisni kukci, b) Sistematska razdioba kukaca, c) Kornjaši, njihova sistematska razdioba, pobliže razmatranje osobito onih familija i vrsta, koje su za šumarstvo važne, njihov način života, rasplod, štete i koristi, d) Karakteristika i sistematska raadioba opnokrilaca (Hymenoptera), pobliže promatranje onih familija i vrsta, koje su za šumarstvo štetne ili korisne (Cjnipidae, Icbneumonidae, Tenthredinidae, Uracevidae). e) Karakteristika i sistematska razdioba lepira (Lepidoptera), pobliže promatranje onih familija i vrsta, koje su za šumarstvo štetne, f) Dvokrilci (Diptera). Karakteristika i sistematska razdioba dvokrilaca i pobliže promatranje rasploda i života onih familija i vrsta, koje su za šumarstvo štetne ili korisne, g) Rilaši (Rhyunhota). Karakteristika i sistematska razdioba rilaša, pobliže promatranje rasploda i života onih familija i vrsta, koje su za šumarstvo štetne (osobito Phjtophthires). g) Mrežokrilci (Neuroptira) i h) Pseudonoptera. Kratka karakteristika i rasplod najvažnijib vrsta, i) Ravnokrilci (Orthoptera). Karakteristiha i sistematska razdioba ravnokrilaca, pobliže promatranje familija i vrsta, koje su za šumarstvo važne, k) Kratka karakteristika i sistematska razdioba stonoga )Myriapoda), pauSnjaka (Arachnoidea i korepnjaka (crustacea). Botanika I. i II. Zimski semestar 4 sata predavanja, 6 sati vježbe. Ljetni semestar G sata predavanja, 6 sati vježbe. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 252 I. Uvod. Pojam vrsta živih bića. Biliaski i životiaski svijet. Darvinizam. — Uautarnja morfologa. Nauka o stanici ; konstrukcija stanice, razni oblici i razvoj. — Staničevina: postanak staničevine, razne vrsti staničevine, prvotno i drugotno staničevlje, razvoj unutarnjega ustrojstva biline. —Vanjska morfologija. Oblici biline prema genetičkom redu, talus, kornus, simetrijalni odnošaji, sustav razgranjivanja, razvoj pupa i njegove promjene, list, oblici lista, položaj lista, promjene, korijen i njegove promjene, rasplođivanje i organi za rasplod ; spolno i nespolno rasplođivanje, mijena oplodnili organa, rasplod cvijetnih bilina, pojedini dijelovi cvijetaj klica i njen razvoj, plod. — Fiziologija. Hranjenje: sastavni dijelovi bilinske materije, hrana bilina, asimilacija, uporaba gotovoga hraniva i njegov tok, mijenjanje bilinske tvari, produkti, dihanje, rast bihoe, kretanje, II. Bilinski sustavi, umjetni i prirodni bilinski sustavi. Kriptogame s osobitim obzirom na gljive; fanerogame s osobitim obzirom na šumarstvo. — Anatomija ifiziologija drva. Elementarni sastavni dijelovi drva i o tvari drva uopde; konifere i lisnato drvede. Anatomski razvoj drva, postanak godova, rastavljanje elementarnih sastavnih dijelova, uzgojni i anatomski odnošaji, upliv klime i stojbine (tla), razmatranje po šumarstvo važnoga drva prema anatomskim grupama. — Fitopatologija: Poviest i današnje stanje fitopatologije. Razvoj i način života gliva, upliv parazitnih gliva na gospodarske biline i o obrani uopde, sistematsko poznavanje po šumarstvo važnih od gljiva nastalih bolesti drvlja. Fanerogame kao nametnice. Upliv atmosfere (toplina, svjetlost, oborine, grom) i bolesti, koje odtuda potiču; štetne tvari (sumporov kis, klija za gusjenice itd.), upliv tla, posljedice kod ozljede krošnje, kore, korijena i drva. Anatomija i fiziologija drvlja. Zimski semestar 2 sata predavanja, 2 sata vježbe. Detaljno poznavanje anatomskoga ustrojstva raznih vrsta drvlja na temelju slika i mikroskopskih preparata. — Tumačenje i praktično poznavanje raznih fizioloških pojava. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 253 - Bolesti drvlja Ljetni semestar 2 sata predavanja. Razne bolesti šumskoga drveća i vodaka, njihovo raspro^stranivanje i djelomičao poznavanje svih bolesti uz pokazivanje raznih oblika ovako oštedenoga drva. Mineralog i jaipetrografi ja. Zimski semestar 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Opda mineralogija. Najvažnije iz morfologije. Od fizikalnih svojstava; spec. težina, kalavost, lom, tvrdoća, optička svojstva. Iz minerogeaije : postanak ruda, rastvorba i trošenje ruda te karakt r proizvoda trošenja. Iz fiziografije i sistematike ruda one hrpe^ koje su ili same bitni sastavni dijelovi zemaljske kore ili su sastavine kamenja, u prvom redu one, koje su temeljem kod tvorbe miner. tla. Hrpa kremena, glinenaca, zeolita, tinjaca, amfibol i angita, (olivina, milovke i klorita) te gline, zatim hrpa karbonata, sulfata, halida. Po bilje štetne rude. Iz opde petrografije: Postanak i karakter eruptivnoga te klastičnoga kamenja, trošenje kamenja Iz sist. petrografije: Eruptivno kamenje i klastično kamenje s osobitim obzirom na kamenje, što sastavlja zemaljsku koru Hrvatske i Slavonije. Vježbe : Jednostavne metode za određivanje pojedinih svojstva ruda, mikroskopijsko pretraživanje izbrusaka. Opda geologija. Ljetni semestar 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Zadaća geologije i opseg njenog razmatranja. Geogenijageofizika. Rade kao sastavni dijelovi kamenja. Eruptivno, taložno i metamorfno kamenje. Tvorenje i preobrazba kamenja. Vulkani, voda, atmosferilije, upliv organičkoga života. Sastav t rde zemaljske kore. Kratki pregled povijesti naše zemlje Kod vježbi; mikroskopske određivanje kamenja. Geološke mape. Praktični zadaci, kao opskrba pitkom vodom i t. d. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 254 — Tloznanstvo. Ljetni semestar 2 sata predavanja, 3 sata vježbe. Razmatra u opde odnošaj između tla i bilinskoga svijeta, :a osobito fizikalno i kemijsko stanje stojbine i njihove promjene. Sa ovoga stanovišta predaje se: 1. Postanak tla. Fizikalni i kemijski faktori, rastvorba, tlo kao mješavina raznih vrsta ruda i kamenja rastvorenog; tlo kao spremište raznih hranivih čestica, koje kod rastvorbe raznih ruda i kamenja nastaju. Sastavni dijelovi tla, koji su organskog porijetla; stvaranje humusa, uloga i znamenovanje organskih čestica u tlu. Odnošaj tla prema vjetru i tekučoj vodi. 2. Fizikalna svojstva tla. Ustrojstvo tla, kapilarnost, ugrijavanje i ohlađivanje tla, ovlaživanje i osušenje tla, upliv šuma kod padanja oborina na tlo, konzerviranje oborina vrela, tlo i zrak kao i razne druge sastavine zraka, pojavi absorbcije. 3. Kemijska svojstva tla. Pokusno odgajanje bilina pomodu raznih kemijskih hraniva (vodene kulture), bezuvjetno potrebna hraniva, hraniva bez kojih može bilina živjeti i eventualna hraniva. Rastvorene i nerastvorene hranive čestice, prirodno i umjetno gnojivo, tabelarno poznavanje ruda i kamenja, kao što i kemijskih sastavina tla. 4. Vrste tla. Temeljna načela kod razdiobe, razne metode ustanovljivanja vrsta tla, sprave, opis tipičnih vrsta tla. 5. Znamenovanje nauke o tlu sa stanovišta opdega narodnog gospodarstva. Tloznanstvene vježbe: Ove vježbe obdržavaju se prema potrebi u laboratoriumu, na polju ili u šumi. Anorganska kemija. Zimski semestar 4 sata predavanja, 5 sati vježbe. I. 1. Definicija i razdioba kemije. Historijski razvoj kemije do I^avoisiera. Jednostavne i složene tvari, kemijski pojavi i temeljni stehiometrijski zakoni. Izgradnja tvariLiz atoma i molekula. Određivanje atomne i molekularne težine. Kemijski |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 17 <-- 17 --> PDF |
-- 255 — znakovi, formule i jednadžbe. Valjanost atoma, ekvivalencija i Tezanje atoma. Alotropija i izomerija. Konstitucija anorganskih spojeva. Aditivna, koligativna i konstitutivna svojstva tvari. Snošaji fizikalnih svojstava tvari naprama njihovoj molekularnof težini i izgradnji molekula. Snošaji fizikalnih i kemijskih svojstava elemenata prama njihovoj atomnoj težini. Prirodni ili Mendelejev sustav. Svojstva rastopina (plinaste, krute, kapljevitei razređene rastopine). Vrste, tok i uzroci kemijskih procesa. Pretvorba energije i snošaji među kemijskom energijom, mehanijskom, toplinskom, električnom i svjetlenom energijom. 2. Vodik. Načini dobivanja vodika. Svojstva vodika. Vodikov superoksid, njegovo dobivanje i određivanje. 3. Prva skupina prirodnoga sustava. Plemeniti plinovi. Helij, neon, argon, kripton i ksenon. Njihova svojstva i spektri. 4. Druga skupina prirodnoga sustava. Elementi: litij, natrij, kalij, rubidij, cezij bakar, srebro i zlato. Karakteristika alkalija. Kalijski spojevi i njihova nalazišta. Kalijaka lužina, salitra i karbonat. Fabrikacija baruta i dobivanje pepeljike (potaše), Kalijske soli, koje služe kao umjetna đubra. Natrijski spojevi. Nalazišta natrij skih soli. Natrijski klorid i načini dobivanja istoga. Natrijska ili čilenska salitra i gospodarstvena važnost toga spoja. Natrijski karbonat ili soda. Načini fabrikacije i upotreba sode. Nalazišta, načini dobivanja i svojstva bakra. Slitine bakrene. Bakarni sulfat ili modra galica. Talioničko dobivanje srebra. Sastav srebrnih predmeta. Neke srebrne soli i njihova svojstva s obzirom na djelovanje svjetla (fotografija). Galvansko posrebrivanje. Zlatna nalazišta i načini dobivanja zlata. Sastav zlatnih predmeta. Galvansko pozla4Živanje. 5. Treča skupina prirodnoga sustava. Elementi: berilij, magnezij, kalcij, cinak, stroncij, kadmij, barij, živa i radij. Najvažniji magnezijski spojevi i njihova upotreba. Kalcij i njegova svojstva kao i svojstva važnijih njegovih spojeva. Paljeno gašeno vapno. Cementi, sadra. Fabrikacija stakla. Cinak i njegovi važniji spojevi. Živa i njezina nalazišta. Dobivanje žive i najvažniji spojevi. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 256 — Amalgami. Svojstva radijskih spojeva i radio-aktivnost. 6. Četvrta skupina prirodnoga sustava. Elementi: bor, aluminij, skandij, galij, itrij, indij, lantan, cer, neodim, praseodim, tulij, iterbij, gadolinij i talij. Svojstva aluminija i važnijih njegovih spojeva. Njegovi oksidi (korund, rubin, safir). Stipsa. Fabrikacija glinene robe (porculana, kamenine, fajence, majolike, lončarske robe i opeka). Ultra marin. 7. Peta skupina prirodnoga sustava. Elementi; ugljik, kremik, titan, germanij, cirkon, kalaj, olovo i torij. Nalazišta i svojstva uglika. Alotropne njegove modifikacije (diamant, grafit, čađa). Pougljivanje drva i rasvjetni plin. Spojevi uglika sa vodikom (metan, etilen i acetilen). Uglikovi oksidi, način postanja i svojstva istih. Karbonati i cijanidi. — Kremik i njegovi spojevi. Silikati, teoretička dedukcija silikata. Rastvorba silikata i produkti rastvorbe. — Kalaj (kositar), njegova nalazišta, metode dobivanja i upotreba. Svojstva nekih važnijih spojeva. — Olovo, njegova svojstva i upotreba (olovne cijevi, sačma (špriha) (akumulatori). Važniji olovni spojevi (olovna gleda, asetat, bjelilo, minij.) Rijetke zemlje i njihova upotreba za Auerove žarulje. 8. Šesta skupina prirodnoga sustava. Elementi; dušik, fosfor, vanadij, arsen, niob, antimon, tantal, bizmut Nalazišta dušika, njegova svojstva^ proizvodnja i upotreba. Važniji njegovi spojevi. Dušični oksidi i kiseline. Po^ttanak (nitrifikacija) nitrata, njihova važnost i upotreba. — F 8f)r, njegova nalazišta i načini dobivanja. Fosforne soli, fo-f ti i njihova upotreba. Fosforna đubra (guano, superfosfati, tomasova zgura (drozga). Arsen i njegova svojstva. Važaiji spojevi arsenovi. — Marshov aparat za dokazivanje arsena. Bizmut i karakteristika njegovih slitina (legura). 9. Sedma skupina prirodnoga sistema. Elementi: ki-^i^, sumpor, krom, selen, molibden, telur, wolfram, uran. Kisik, njegova nalazišta, svojstva i proizvodnja. Gorenje u kisikovoj, vodikovoj, klornoj atmosferi i u svjetledemu plinu. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 257 — Uloga kisika u prirodi: koa stmranja zemaljske kore, kod bilina i životinja. Disanje i truhljenje. Ozon, svojstva i dobivanje ozona. Postanak vode i njena tri agregatoa stanja. Fizikalna svojstva vode u pojedinome agregatuome stanju. Tvrde, meke vode. Mineralna i morska voda. Pitka (zdrava i nezdrava) voda. Sastavni dijelovi uzduha. Opredjeljivanje sastavnih dijelova uzduha eudiometričke metode. — Sumpor, njegova nalazišta, svojstva i proizvađanje. Polimorfizam Bijološka važnost sumpora. Najvažniji njegovi spojevi. Sumporovodik u analitičkoj kemiji. Sumporni dioksid 1 trioksid. Fabrikacija sumporne kiseline i njena upotreba. Najvažniji sulfati. — Neki važniji kromovi i molibdenovi spojevi. — Uranovi spojevi u toliko, u koliko imadu važnost za dobivanje radijskib preparata. 10. Osma skupina prirodnoga sistema. Elementi: flenor, klor, mangan, željezo, kobalt, nikalj, brom, ruten, rodij, palatij, jod, osmij, iridij i platina. Karakteristika halogenih elemenata. — Nalazišta, svojstva i dobivanje klora. Važnije soli. Fabrikacija solne kiseline. Klorati i perklorati. — Svojstva fluora i njegovo djelovanje na staklo, O bromu i j idu općeuit . Spomenuti važnost nekih bromida i jodida. — Mangan, njegova svojstva i svojstva njegovih važnijih spojeva (knl jski permanganat). — Nalazišta željeza. Dobivanje željeza (sirovo, kovko željezo, čelik). Važnije soli željezne i njihova upotreba. Otpaci kod fabrikacije čelika (tomasova zgura ili drozga). — S»čojstvo platine nalazišta i upotreba. Važnije soh. 11. Kod kemijskih vježbi u ovom semestru raspravlja se u kratko o kvalitativnoj kernjsUioj analzi, zatim se poduzimlju najjednostavnije kemijske operacije. Ispituju se pojedina svojstva najvažnijih elemenata i -pojevn,. Kušnju se opredijeliti kvalitativno važniji kationti i anionti. O r g ;i n s k a k e rii i j a. Ljetni semestar 4 sina fted ivniia 5 sati viežbe. I. Razdioba kemij* >\ ar^ ti-kn i anorgansku (Lemery^ 20 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 258 — Berzelius). Prvi organski spoj, koji je sintetičkim putem dobiven (W6kler). Razvoj organske kemije (Dumas, Laurent, Liebig i t. d.) Svojstva ugljika, valencija i sposobnost međusobnoga vezanja. Izomerija, tantomerija, fizikalna izomerija, Btereoipome rija. Konstitucija, konfiguracija organskih spojeva. Optička svojstva. Homologija i homologni redovi. Radikali i razdioba ugljikovih spojeva Nomenklatura. A) Derivati metuna. Alifatički spojevi. 1, Ugljikovodici, zasideni ugljikovodici, olefini, acetileni i t. d. — 2. Haligeni substitucioni produkti ugljikovodika (Kloroform, jodoform). — ´6. Jednovaljani alkoholi, (sekundarni i tercijarni). — 4. Derivati alkohola esteri i eteri, fosforni, arsenovi i kovinski spojevi alkoholnih radikala. — 5. Primarni aldehidi i ketoni (formaldehid, kloral, akreolin, geranial, acetton). — 6-Jednobazične kiseline (mravinja, octena, propionova itd.) kiselina i njihovi važniji derivati. — 7. Viševaljani alkoholi (glikobol, glicerin, uitroglicerin, masti ulja, sapuni itd.) — 8. Viševaljane jednobazične kiseline (glikohol, mliječna kiselina, lenin itd). — 9. Dvobazične kiseline (Oksalna kiselina i njena fabrikacija, jantarna, jabučna, asparagniska, vinska, grozdena, sluzna i t, d. kiselina).— 10. Višebazične kiseline. — ll.Cijanski spojevi (u koliko nijesu kod anorganske kemije spomenuti). — 12. Derivati ugljične kiseline (esteri, kloridi, amidi.) — 13. Ugljikohidrati: a) Pentoze (arabinoza, ksiloza itd.); b) Hekroze (monosaharidt) njihovo držanje prama reagencijama, sintetičke metode (Fischer), njihov sastav ; c) Bioze, (disaharidi) (saharoza, njegovo dobivanje i svojstva. Melitoza itd.) i d) Polisaharidi. (Stvaranje, sastav, dobivanje škroba; celuloza. Fabrikacija celuloze, uporaba celuloze, papir, pergamenat, celuloid, pušćani pamuk, kolodij, umjetna svila. Lihenin, dekstrin, ksilanit). — 14. Prijelaz k aromatičnim spojevima, (tri-, tetra-, pentametilen, furan, piral, tiofen, pirazoli i t. d). B. Derivati benzola. 1. Razlike izmedju alifatičkih i aromatičkih spojeva. Konstitucija benzola. Nalazišta benzolovih derivata i način dobi |
| ŠUMARSKI LIST 7/1909 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 259 — -vanja. — 2. Benzal, tolnol, ksilol, kumol, durol, cimol i t. d. — 3. Halogen´ntra, amido i amiao derivati. — 4. Điazo i azoapojevi. Hidraziaii Hidroksilamiai. — 5. Aromatičke sulfo-kiseline. — 6. Fenoli. Jedno i više vrijedni fenoli. Kinoni. — 7. Aromatički alkoholi, aldehidi i ketoni. — 8. Aromatičke kiseline (bezoeva, salicilna, galna, digalna kiselina, tanin, ftalna kiselina i t. d. — 9. Defenil, trifenil i dibencilna grupa. — 10. Naftalin i važniji njegovi derivati. — 11. Antracen i fenantren. Važniji njihovi derivati, antrakinon, alizarin. — 12. Indigo i važniji njegovi derivati. 13. Pinidinova grupa. (Katran od kostiju. Pikolin, pipe ridin.) — 14. Kiaolinova i akridiuova grupa. —15. Alkaloidi (koka, solanum, opium, kina, strihnos-bare. — 16. Terpeni i kamfori, njihova svojstva, sastav i dobivanje. — 17. Smole, glukosidi itd. (amigdalin, salicin, populin, eskulin, komiferin) aloin, kantaddin, 9antonin,klorofil, lakmus itd. — 18. Bjelančevine. Nalazišta, sastav, eventualna konstitucija i razdioba bjelančevina. — 19. Produkti intermediarne izmjene tvari. II. Kod kemijskih vježbi u ovome semestru poduzimlju se destilacije, kristalizacije i sublimacije. Kvalitativno opredieljenje elemenata ugljičnih spojeva (ugljika, dušika, halogenih elemenata, sumpora i fosfora) a da se slušači upoznaju i sa sintetičkim metodama poduzimlju se i neke lakše sinteze. Agrikulturn-a kemija. Zimski semestar 2 sata predavanja, 4 sata vježbe. I. Razvoj i razdioba agribulturne kemije. Tvorba organske tvari iz anorganske u klorofilnim stanicama. Redukcioni procesi. O svjetlu kao uslovu za rast bilja. Prvi produkt asimilacije. Pretvorba organske tvari u bilju. Disanje bilja. Najvažniji termani sastavni dijelovi bilja i njihove fiziološke i biološke funkcije (slador, škrob, celuloza, inulin, masti, voski, smole, eterična ulja, balzami, bilinske boje, treslovine, glikoridi i kiseline). (Svršit će se). |